NP Krka: Predstavljen projekt Dijatomeje rijeke Krke
Piše: Katia Župan, NP Krka
Koji su to zagonetni jednostanični organizmi koji žive u gotovo svakom vodenom okolišu na Zemlji i zaslužni su za polovicu svjetske primarne proizvodnje? Riječ je o algama kremenjašicama ili dijatomejama, čije su stanice obavijene silicijevim dioksidom, glavnom komponentom stakla, koji, hidratiziran malom količinom vode, postane opalna kuća algama.
U sklopu projekta Dijatomeje rijeke Krke – od izvora do ušća, koji su zajedno proveli Hrvatsko botaničko društvo, Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta sv. Ćirila i Metoda u Skopju, Institut Ruđer Bošković i Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, u protekle dvije godine obavljeno je istraživanje s ciljem prikupljanja dosadašnjih spoznaja te sistematiziranja i revidiranja popisa i rezultata uzorkovanja od izvora do ušća rijeke Krke. Glavni cilj bilo je dobivanje sustavnog popisa dijatomeja na području rijeke Krke, te izrada trajnih preparata u svrhu njihova pohranjivanja u Hrvatsku nacionalnu zbirku dijatomeja. Rezultati istraživanja predstavljeni su 18. listopada 2019. u Interpretacijskom centru katedrale sv. Jakova „Civitas sacra“ u Šibeniku.
„Jedan od naših dugoročnih ciljeva upravljanja jest očuvanje kakvoće vode rijeke Krke i procesa taloženja sedre. Ti su procesi jedinstveni i iznimno osjetljivi pa su zato ovakva istraživanja vrlo važna jer nam omogućavaju da upoznamo ono što je ljudskom oku nevidljivo, a ponekad presudno u održavanju biološke ravnoteže i raznolikosti. Ovaj projekt jedna je od aktivnosti predviđenih godišnjim programom kojim provodimo akcijske planove uspostavljene desetogodišnjim Planom upravljanja. Upravo su promišljanje, planiranje i odgovorno provođenje osnova za održivo upravljanje zaštićenim područjem“, kazala je ravnateljica Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ Nella Slavica.
Na istraživanim lokalitetima u rijeci Krki zabilježeno je ukupno 276 svojti dijatomeja, s njihovim varijantama i formama, svrstanih u 69 rodova. Najzastupljenije vrste imaju sličnu frekvenciju pojavljivanja na istraživanim područjima, što ukazuje na to da su te vrste karakteristične za rijeku Krku. Najučestaliji rodovi u rijeci Krki jesu Navicula, Gomphonema i Cymbella.
„Ciljevi Hrvatskog botaničkog društva, utemeljenog 2002., jesu sudjelovanje njegovih članova u znanstvenim i stručnim projektima, osmišljavanje i provedba edukacijskih sadržaja te promicanje svih botaničkih disciplina u najširoj javnosti. Jedna od važnijih uloga Društva jest i poticanje istraživanja vezanih uz terenski rad i obogaćivanje različitih zbirki. Kao mala zemlja, ali s dugom tradicijom u istraživanju algi te u svijetu poznatim znanstvenicima – algolozima, rezultati projekta koji je proveden u NP „Krka“ dali su značajan doprinos u stjecanju spoznaja, a poglavito obogaćivanju Nacionale zbirke dijatomeja RH“, istaknuo je prof. dr. sc. Nenad Jasprica, predsjednik Hrvatskog botaničkog društva, nositelja projekta.
Prisutnost algi i mahovina važan je preduvjet za stvaranje sedre, posebice za njezin oblik. Vegetaciju obraštajnih algi na busenovima mahovina i nitastim algama i na kamenitim podlogama čine alge kremenjašice. Zbog svoje osjetljivosti i brzog odgovora na fizikalno-kemijske i biološke promjene u vodi, one su izvrsni biološki indikatori. Upravo su mikrostaništa kakva su prisutna na Krki hotspot raznolikosti slatkovodnih algi.
„Služba zaštite JU ‘Nacionalni park Krka’ provodi brojne projekte, kojima je cilj očuvati i zaštititi područje Parka, koristeći pritom nova znanja i metodologiju. Vodeni sustav osobito je osjetljiv pa se njemu posvećuje posebna pozornost. Izuzetno smo ponosni što ta istraživanja provodimo u suradnji sa znanstvenom zajednicom, na obostranu korist. Park rezultate implementira u aktivno provođenje zaštite, a znanstvenici u objavljivanje znanstvenih radova. I ovaj projekt rezultat je takve suradnje. Vrlo smo ponosni na zbirku dijatomeja rijeke Krke, koja je inicirala formiranje nacionalne zbirke“, istaknula je rukovoditeljica Odsjeka za zaštitu voda, sedrenih barijera i biološku raznolikost mr. sc. Gordana Goreta.
Dijatomeje ili alge kremenjašice jednostanični su autotrofni organizmi koje karakterizira silicificirana ljušturica zvana frustula. Čine i do 70 % ukupne autotrofne komponente u obraštajnim zajednicama, koje imaju važnu ulogu u fiksaciji ugljika. Možemo ih pronaći u gotovo svakom vodenom okolišu, a dominantan su oblik biljnog života u ekosustavima leda. S 12 000 opisanih vrsta, najbogatija su skupina algi: pretpostavlja se da bi broj vrsta mogao iznositi i 100 000. Dijatomeje stvaraju naslage, tzv. kremenu ili dijatomejsku zemlju. Koriste se kod monitoringa voda i monitoringa toksičnih i invazivnih vrsta, kod proučavanja klimatskih promjena, te specijacije i evolucije.
„Projekt Dijatomeje rijeke Krke predstavlja ishodišnu ideju i začetak Hrvatske nacionalne zbirke dijatomeja. Riječ je o kolekciji trajnih mikroskopskih preparata uzoraka dijatomeja sakupljenih na području Hrvatske, prvoj institucionalnoj zbirci alga kremenjašica u Hrvatskoj. Zbirka se nalazi u Botaničkom zavodu Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i za sada broji preko 6 000 preparata. Zbirka se kontinuirano nadopunjuje novim preparatima, što je najvažnije: tipskim materijalima novih vrsta za znanost pa oni više ne odlaze u druge europske zbirke, već ostaju u Hrvatskoj kao nacionalna vrijednost raznolikosti vrsta, što one izvorno i jesu“, rekla je voditeljica projekta, izv. prof. dr. sc. Marija Gligora Udovič.
U sklopu predstavljanja projekta postavljena je i izložba koju do 26. listopada 2019. možete pogledati u galeriji Sv. Nikole Tavelića na ulazu u Interpretacijski centar „Civitas sacra“.

Dobili smo priopćenje Županijske organizacije SDP-a u kojem su se osvrnuli na jučerašnju konferenciju za novinare kninskog HDZ-a. Prenosimo ga u cijelosti:
Nakon kratke pauze s koncertima, u petak će u A3 koncert održati kninski sastav Koji Bend? i splitski bend El Marrow.
Ministar regionalnog razvoja i EU fondova Marko Pavić prisustvovao je na tvrđavi Barone potpisivanju ukupno 17 ugovora vrijednih oko 100 milijuna kuna za koje je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije osiguralo nacionalna i europska sredstva, javlja

Razvojna agencija Šibensko-kninske županije provodi projekt ‘Ja želim raditi’ vrijedan 860.000 kuna u sklopu kojeg će programom osposobljavanja 45 nezaposlenih osoba sa šireg područja Knina osposobiti za rad na uzgoju, branju i preradi ljekovitog i aromatičnog bilja. Dobra vijest za sve zainteresirane je da mjesta još uvijek ima, a mogu se prijaviti svi nezaposleni sa šireg područja Knina.
Projekt ‘Ja želim raditi’ sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Na zamolbu kninske udruge ZvoniMir Mreže udruga za pružanje podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela objavljujemo njihovo obraćanje u povodu slučaja silovanja u Zadru.
Piše: Andro Kuzmanić, NK Dinara
Završena je provedba projekta izgradnje reciklažnog dvorišta Knin koje će započeti s radom 21.10.2019 godine. Ukupna vrijednost projekta bila je 2.838.483,24 kn. Projekt u iznosu od 1.690.788,97 kn sufinancirala je Europska unija bespovratnim sredstvima iz Kohezijskog fonda, MRRFEU iz fonda za sufinanciranje EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini u iznosu od 238.699,62 kn i Grad Knin u iznosu od 908.994,65 kn. Korisnik bespovratnih sredstava projekta je bio Grad Knin.