Sortiraj po:
Pogledaj:
  • Naslovna
  • Arhiva za kategoriju "Sponzorirani članak"

Kategorija: Sponzorirani članak

U Kninu 20. lipnja „Knin latte art throwdown“


U subotu 20. lipnja ove godine u Caffe baru Boom Bar (Krešimirova 32) održat će se prvi po redu „Knin latte art throwdown“.

Natjecanje organizira Caffe bar Boom Bar u suradnji s Caffe L’ antico kavom. Za najfiniju kavu i mlijeko su zaduženi Dukat Hrvatska i Caffe L’antico kava.

Uz samo latte art natjecanje očekuje vas i bogat program uz DJ-a, piće dobrodošlice, točeno Velebitsko pivo, koktele i domaće rakije po akcijskim cijenama.

Sve kave natjecatelja bit će besplatno podijeljene gledateljima.

Natjecati se mogu baristi, konobari i ostali ljubitelji kave i latte art-a. Kotizacija po članu iznosi 100 kuna.

Pobjednik će dobiti pokal i tisuću kuna, drugoplasirani pokal i 200 kuna, trećeplasirani pokal i finu selekciju kave, a četvrtoplasirani – finu selekciju kave. Po završetku natjecanja svi natjecatelji dobit će zahvalnicu za sudjelovanje, diplomu i majicu s natjecateljskim motivima.
Natjecanje će započeti u 14 sati i trajat će do 19 sati ili duže ukoliko bude potrebno. Prije početka natjecanja održat će se informativni sastanak s natjecateljima. Taj je sastanak obavezan za sve sudionike.

Tijekom sastanka organizatori će iznijeti potrebne obavijesti, objasniti pravila i tijek natjecanja te predstaviti plan natjecanja. To će biti prilika da sudionici postave direktna pitanja sucima. Tijekom informativnog sastanka će se izvlačenjem odlučiti redoslijed nastupa natjecatelja. Sudionici trebaju biti na mjestu događaja 30 minuta prije početka.

U natjecanju jedan na jedan, motivi za latte art će biti Rosetta, Heart, Swan, Tulip i Wave heart. Kriteriji koje će suci bodovati su vizualna kvaliteta pjene, kontrast između sastojaka, usklađenost, veličina i položaj crteža te razina složenosti kao i ukupni dojam u pogledu privlačnosti. Kriterij je i da obje šalice trebaju biti iste kao na slici.

Nakon što natjecatelji budu ocijenjeni od strane sudaca, imat će pravo na free-pour latte art koji će također biti ocjenjen po navedenim kriterijima.

Nakon bodovanja sudaca odlučuje se tko prolazi u sljedeći krug natjecanja.

Za ostale informacije i upite javite se na FB Caffe Bar Boom Bar.

„Očekujte dobro natjecanje, zanimljivo druženje i još bolju zabavu. Nadamo se da se vidimo u što većem broju i neka najbolji pobjedi“, poručuju organizatori.

Medijski sponzori su Huknet i ŠibenikIN.

Huknet/sponzorirani članak

Čarobni svijet i stručnjaci kroz aktivnosti u Centru za mlade pružaju višestruku i dugoročnu dobit za zajednicu


O tijeku radionica i aktivnostima koje se provode u Čarobnom svijetu kroz projekt Čarobni svijet UP.02.1.2.01.0004 Anita Ercegovac, predsjednica udruge i projektna koordinatorica razgovarala je sa stručnjacima zaposlenima na projektu te Josipom Buzdovačić, ravnateljicom Centra za socijalnu skrb koji je partner na projektu.

Svoje iskustvo kroz Čarobni svijet Josipa Buzdovačić opisala je riječima: „Pozdravljam cilj samog projekta zbog kojeg i jesmo partneri udruzi „Čarobni svijet“, a to je poboljšanje javnih usluga za djecu, mlade i roditelje u obliku podrške u učenju i kvalitetnom odrastanju. Ovakvim načinom rada pružena je dodatna podrška i organiziran je niz pozitivnih aktivnosti i tema koje korisno djeluju, prvenstveno na djecu, a potom i na roditelje. Nadalje, djeci je ispunjeno slobodno vrijeme u društvu vršnjaka i odraslih osoba koji su tu za njih, a što je vrlo čime njihovo odrastanje i život u zajednici postaju ispunjeniji i kvalitetniji.”

Sanela Džepina na projektu je zaposlena kao socijalni pedagog. Svoje iskustvo i znanja u radu s 35 djece u dobi od 6 do 14 godina, te njihovim roditeljima opisuje na sljedeći način:
„Biti roditeljem je posao koji oduvijek sa sobom nosi puno izazova, no čini mi se da su danas ti izazovi postali veći i nepredvidljivi, zbog čega je roditeljima i djeci potrebna dodatna podrška. Iz tog razloga, ovakvi projekti, usmjereni na podršku djeci i roditeljima, imaju značajnu ulogu za roditelje koji su osnaženiji i jačaju potrebne vještine kako bi što bolje prepoznali i odgovorili na potrebe svoje djece, ali i na svoje vlastite potrebe. Kod djece se pak, kroz formu radionica, razgovore, diskusiju, prepoznavanje i razumijevanje sebe i drugih, uloga koje imamo te kroz učenje vještina poput vještine upravljanja emocijama, donošenje odluka, rješavanje problema i slično, kao i razvijanje kritičkog mišljenja povećava njihova spremnost za adekvatno suočavanje s različitim životnim izazovima, kako tijekom djetinjstva tako i u kasnijoj životnoj dobi.”

Jedna od stručnjakinja u radionicama podrške u jačanju samopouzdanja i pozitivne slike te podrše u učenju je i Ana Bajan, magistra hrvatskog jezika i sociologije, koja je opisala viđenje svog angažmana u Čarobnom svijetu: „Kada usporedim svoj rad u školi i rad u udruzi s djecom, svakako se trudim svoj pristup i princip rada prenijeti iz škole u rad u udruzi. Naime, uvijek mi je cilj da se dijete osjeća ugodno, bilo to u razredu ili u prostorijama udruge. Na samom početku radionica uspostavili smo određena pravila ponašanja kako bi svatko dobio priliku reći što ne razumije i s čim ima problema. Uvijek se trudim svima dati riječ, a radom u manjim grupama to se vrlo lako može primijeniti. Trudim se da u neformalnoj i opuštenoj atmosferi svakom djetetu posvetim određeni dio vremena, a dio vremena svi zajedno radimo na nekom problemu ili analizi. Zaključak je da su bit i princip rada jednaki – osigurati ugodnu atmosferu u kojoj će djeca lakše učiti i osjećati se slobodno reći što misle i žele. No rad u manjim grupama te rad koji ne podrazumijeva vrednovanje u školskom smislu, donose još opušteniju atmosferu koju su djeca objeručke prihvatila.”

Ono što čini posebnost ovakvih aktivnosti s djecom, Ana objašnjava na sljedeči način: “Moram reći kako su djeca na početku očekivala način rada sličan onom u školi, stoga je i njihov početni stav bio pomalo suzdržan i rezerviran. S vremenom smo se upoznali pa su se i zidovi pomalo smanjivali. Iznimno mi je drago vidjeti da su na radionicama nasmijani i neopterećeni. Također, neki su u vrlo kratkom roku ostvarili napredak u ocjenama što me kao učiteljicu veoma veseli. Smatram da će sve ovo u budućnosti donijeti višestruke dobrobiti našoj zajednici koja će ovim dobiti još jedan kanal kojim će pozitivno utjecati na budućnost našeg grada.”

Neformalna i opuštena atmosfera, male grupe djece i okrugli stol pružili su mogućnost stručnjacima da se djeci približe prvo s ljudske, a zatim sa stručne strane. Iako je naglasak na podršci u odrastanju i pomoći u učenju, ovakav pristup donosi još nešto vrijedno, a to je rast povjerenja u starije osobe. Stručnjacima pruža osjećaj učinkovitosti dok prenose svoja znanja djeci kao i osjećaj činjenja nečeg dobrog za našu zajednicu i budućnost našeg grada.

Za vrijeme mjera ograničenja zbog COVID-a 19 radionice su se odvijale virtualno, što nije umanjilo vrijednost rada, ali ipak sve skupa veseli povratak u redovne interakcije – poruka je iz udruge.

Udruga „Čarobni svijet“ u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Knin provodi projekt Čarobni svijet UP.02.1.2.01.0004 koji je u potpunosti financiran iz Europskog socijalnog fonda.

Vrijednost projekta je 736.295,28 kuna.

Huknet/sponzorirani članak

Zoja Radić: ‘Pletarstvo i košaraštvo zaslužilo je biti jedan od simbola identiteta grada Knina’


Jedna od predavačica na edukaciji stručnjaka održanoj u sklopu projekta ‘Knin grad s pričom’ bila je i voditeljica Etnografskog odjela Kninskog muzeja Zoja Radić, mag. ethnol. et anthrop. U sklopu edukacije Zoja Radić održala je predavanje o pletarstvu i košaraštvu, a više o toj tradiciji kninskog kraja otkrila nam je u intervjuu.

U sklopu projekta ‘Knin – grad s pričom’ sudjelovali ste u programu edukacije stručnjaka o nematerijalnoj kninskoj kulturnoj baštini kao predavačica. Što sve spada pod nematerijalnu kulturnu baštinu kninskog područja?

Nematerijalna kulturna baština predstavlja iznimno vrijedan kompleks znanja, umijeća, tradicija, običaja, rituala, vrednota, jezika i dijalekata, kojima je zajednička osobina da su se očuvali do današnjih dana. Kninsko područje i dalje je bogato tragovima ove žive tradicije, koja se prenosi predajom, a koju grupe, pojedinci i društva prepoznaju kao svoje kulturno naslijeđe. Izuzetno mi je zadovoljstvo što sam u sklopu provedbe projekta ‘Knin – grad s pričom’ sudjelovala u svojstvu predavača u sklopu edukacije stručnjaka o nematerijalnoj kulturnoj baštini, održala vodstvo po stalnom postavu Etnografskog odjela Kninskog muzeja i prezentirala odabrana poglavlja iz tradicijskog graditeljstva, gospodarstva, rukotvorskih vještina, lončarstva ručnog kola i narodnih nošnji.

Voditeljica ste Etnografskog odjela Kninskog muzeja te ste u sklopu edukacija održali i predavanje o pletarstvu i košaraštvu. Koliko dugo postoji tradicija pletarstva i košaraštva kninskog područja?

Pletarstvo i košaraštvo spadaju među temeljne rukotvorske vještine i gotovo da ne postoji ljudska zajednica u kojoj nisu zastupljeni. Rezultati arheoloških istraživanja potvrđuju nam da su poznate u vrlo ranim razdobljima prapovijesti. S obzirom na prirodne potencijale, potrebu za ovim proizvodima i njihovu široku primjenu, možemo konstatirati da pletarstvo i košaraštvo na kninskom području ima vrlo dugu tradiciju.

U kojim je dijelovima kninskog kraja košaraštvo i pletarstvo najviše bilo zastupljeno?

Prema podacima do kojih sam došla etnografskim istraživanjima, kojima je bilo obuhvaćeno uže kninsko područje (sela Golubić, Žagrović, Vrpolje, Kovačić i Potkonje), u Kraljevini Dalmaciji za vrijeme druge austrijske uprave bilježi se postojanje košaraša u selima Žagrović i Golubić. Navodi se da je 1841. godine u Žagroviću bilo šest, a u Golubiću dva košaraša. Kasnije se njihov broj znatno povećao, jer su vlasti prepoznale ovu vještinu kao jedan od pokretača razvoja, školujući učitelje pletarstva i organizirajući škole i tečajeve pletenja košara.

Koji su se predmeti tradicionalno izrađivali od šiblja?

Najviše su se plele košare za različite namjene i demižoni za vino i rakiju. Pletarstvo je primjenjivano u tradicijskom graditeljstvu za kolibe pletene od šiblja, zabate koliba i gospodarskih objekata, pregrade u kućama, plotove, spremišta za kukuruz, u gradnji peći za proizvodnju vapna i slično. U tradicijskom gospodarstvu izrađivale su se vrše za lovljenje ribe u rijekama, košnice za pčele, koševi za gnječenje grožđa u vinogradarstvu, korpice za ribolov, stranice seoskih zaprežnih kola i ručnih kolica za prijevoz tereta.

U razdoblju od 2009. do 2011. godine, u okviru projekta Pletarstvo i košaraštvo kninskog područja, Etnografski odjel Kninskog muzeja proveo je i opsežno istraživanje. Koliko se do danas zadržala tradicija pletarstva i koliko se ljudi na kninskom području još uvijek bavi pletarstvom?

Tradicija pletarstva i košaraštva još uvijek postoji, ali je svedena na nekoliko ljudi starije životne dobi, koji povremeno ispletu poneku košaru ili demižon, dok se drugi proizvodi više ne izrađuju.

Što je, prema Vašem mišljenju, potrebno napraviti kako bi se tradicija pletarstva zadržala i prenosila na mlađe generacije i smatrate li da pletarstvo može biti jedan od simbola grada Knina?

Pletarstvo i košaraštvo dio su naše bogate nematerijalne kulturne baštine. Riječ je o ekološki orijentiranom obliku kućne radinosti. Njegovanjem ove vještine sade se, održavaju i uređuju grmovi i stabla vrba, pa se i na taj način vodi briga o našem prirodnom okolišu. Ukoliko bi bio dovoljan broj motiviranih pojedinaca, uz društvenu potporu moglo bi se organizirati tečajeve u pletenju košara. Ako bi se postigao komercijalni efekt, vjerojatno bi to bio dobar poticaj u povećanju motiviranosti kako bi se ova vještina savladala i tako prenijela u naslijeđe budućim generacijama. Tome bi svakako pridonijelo uvrštavanje ovih proizvoda u turističku ponudu. Smatram je da je pletarstvo i košaraštvo zaslužilo da bude jedan od simbola identiteta grada Knina.

Projekt ‘Knin grad s pričom’ vrijedan je 622.958,70 kuna, a u potpunosti je financiran iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.- 2020 – Razvoj i provedba programa za socijalnu koheziju i povećanje zaposlenosti u gradovima: Kninu, Belom Manastiru i Općini Dadra, Benkovcu, Petrinji i Vukovaru, u okviru Europskog socijalnog fonda.

Huknet/sponzorirani članak

Traži se 15 radnika za Rad u Call Centru: Jedini uvjet je izvrsno poznavanje njemačkog jezika u govoru i pismu!


Tvrtka Aloha Online j.d.o.o. traži 15 radnika za njemačko govorno područje za rad u call centru.

Ako ste željni novih radnih iskustava, tečno govorite njemački jezik, komunikativni ste, a želite raditi zanimljiv i dinamičan posao u internacionalnoj tvrtki, koji uključuje komunikaciju sa ljudima, pravi ste kandidat za nas!

Nudimo:

– Stimulativna primanja (osnovna plaća + bonus) sukladna ostvarenim rezultatima
– Rad u dinamičnoj, ugodnoj i stabilnoj okolini
– Mogućnost rada od kuće
– Mogućnost napredovanja
-ugovor na neodređeno

Potrebno poznavanje osnova informatike
• Excel
• Word
• Internet
Radno iskustvo: Nije važno!

Jedini uvjet je izvrsno poznavanje njemačkog jezika u govoru i pismu!

Ako mislite da ste pravi kandidat za nas, javite nam se danas! Pošaljite životopis na email: knin@alohaonline.hr ili posjetite našu web stranicu: AlohaOnline.hr.

Huknet/sponzorirani članak

Projekt ‘Knin grad s pričom’: ‘Izrada pletenih košara odabrana je kao autohtoni kninski suvenir’


U sklopu projekta ‘Knin grad s pričom’ provedena je edukacija stručnjaka o nematerijalnoj kulturnoj baštini. O programu edukacije, održane prije izbijanja krize s korona virusom, porazgovarali smo s dr. sc. Antom Jurčevićem, ravnateljem Arheološkog muzeja u Splitu, koji je i osmislio program edukacije stručnjaka.

U sklopu projekta ‘Knin grad s pričom’ provedena je edukacija stručnjaka o nematerijalnoj kulturnoj baštini čiji ste program osmislili Vi. Recite nam nešto više o samom programu edukacija stručnjaka i njegovim ciljevima?

Projekt ‘Knin grad s pričom’ nastao je u suradnji s udrugama Zdravi grad i Čarobni Svijet odnosno s gospođama Andreom Russo, predsjednicom udruge Zdravi grad, Zoranom Škare, voditeljicom projekta i Anitom Ercegovac, predsjednicom udruge Čarobni Svijet i partnericom na projektu. U pripremi projekta dogovoren je osnovni koncept edukacije, a realizacija je podijeljena na tri faze. Najprije smo, kroz prvu fazu, ciklusom predavanja ciljanu skupinu stručnjaka educirali što je to kulturna baština (materijalna i nematerijalna) i kako je prepoznati i valorizirati na širem kninskom području. U drugoj fazi, ciljana skupina je, uz mentorstvo, samostalno istraživala nematerijalnu kulturnu baštinu svoga kraja. Na kraju, u trećoj fazi, kroz zajedničku raspravu, zaključili smo da se u košaraštvu, jednom od tradicijskih obrta kninskog kraja, najbolje sačuvao izvorni proces proizvodnje i zbog toga smo se odlučili za izradu košare kao autohtonog suvenira koji bi mogao simbolizirati ili asocirati na kninski kraj.

U sklopu edukacija razgovaralo se i o izradi, promoviranju i brendiranju reprezentativnog suvenira, kao i o izradi brošure nematerijalne kulturne baštine kninskog područja. Koji su sve stručnjaci uz Vas sudjelovali u edukacijama i koje su teme pokrili?

U prvoj fazi, grupa stručnjaka koja se bavi proučavanjem i zaštitom materijalne i nematerijalne kulturne baštine, održala je ciklus predavanja kroz koje je educirala polaznike radionice ‘Knin grad s pričom’. Predavači su bili Miloš Biserko mag. archeol., Stjepko Rošin dipl. diz., Zoja Radić, mag. ethnol. et athrop, Ivana Radovani – Podrug mag. ethn. i Hrvoje Vuletić mag. ethn i dipl. arh i ja. Hrvoje i Ivana, koji rade kao konzervatori za etnološku baštinu Konzervatorskog odjela Split, prenijeli su svoja iskustva u radu na zaštiti nematerijalne kulturne baštine. Njihovom zaslugom veliki broj nematerijalnih kulturnih dobara završio je na popisu zaštićenih kulturnih dobara RH pa čak i na UNESCO-voj listi nematerijalne kulturne baštine. Zoja Radić, voditeljica etnografske zbirke Kninskog muzeja, održala je predavanja vezana uz lokalnu nematerijalnu kulturnu baštinu, a Miloš Biserko i ja održali smo predavanja vezana uz materijalnu kulturnu baštinu i ukazali na veliki broj kulturnih dobara koji se nalaze u Kninu ili bližoj okolici. Stjepko Rošin, dipl. dizajner, kao stručnjak za brendiranje, istakao je da se do uspješnog prepoznavanja izvornosti može doći jedino kroz sustavnu edukaciju lokalnog stanovništva o vrijednosti nematerijalne kulturne baštine.

Drugi dio edukacije bio je podijeljen na dva dijela; u prvom dijelu, polaznice iz ciljane skupine; Ana Bajan, Jelena Kero, Gorana Bračić, Ana Slugan, Lucija Bajan, Lana Maloča, Gordana Sarić, Sandra Peštić Šiljeg, Ina Štrbac, Nikolina Grizelj i Ana Ercegovac samostalno su istražile dio tradicionalnih vještina, znanja i običaja kninskog područja i svoje zaključke su prezentirale kroz predavanja. Nakon istraživačkog djela, kroz argumentiranu raspravu, odabrali smo košaru kao predmet koji ćemo izraditi za suvenir, jer se proizvodnja košara sačuvala u izvornom i tradicionalnom obliku. Izradu suvenira provesti će skupina educiranih stručnjaka, odnosno polaznice radionice, s najmlađim članovima udruge Čarobni svijet i posljednjim košarašima koji na tradicionalan način izrađuju košare.

Kako bi približili pojam nematerijalne kulturne baštine građanima, možete li navesti primjere što sve spada pod nematerijalnu kulturnu baštinu kninskog područja?

Zapravo teško je izdvojiti posebnosti nematerijalne kulturne baštine šireg kninskog područja budući da se tradicionalni način života na cijelom prostoru jadranskog zaleđa odvijao na sličan način. Bilo da je riječ o proizvodnji hrane, odjeće, alata, kuhinjskog posuđa ili folklornom izričaju. Na UNESCO-vom popisu zaštićene svjetske nematerijalne kulturne baštine Republika Hrvatska je zastupljena sa 17 upisa (od ukupno 166). Između ostalih zaštićeni su Umijeće suhozidne gradnje, Glazbeni izričaj ojkanje, Nijemo kolo s područja dalmatinske zagore i Mediteranska prehrana. Svaka od navedenih vještina zastupljena je i na kninskom području ali nažalost ona nije prepoznata kao vrijednost koju treba prezentirati ili njegovati niti od strane lokalnog stanovništva niti od, recimo, turističke zajednice koja bi tu vrijednost trebala prezentirati nekome drugome. Npr. Nijemo kolo se plesalo na cijelom području dalmatinske zagore i zajednička je baština cijelog tog prostora. Međutim, danas se kolo percipira, kod velike većine ljudi, da je izvorno vrličko. Postoji nekoliko razloga zbog čega se došlo do takvih zaključaka, prvi je, da je kolo postalo poznato izvan područja u kojem se plesalo zahvaljujući operi Jakova Gotovca Ero s onoga svijeta. Autor teksta opere Milan Begović podrijetlom je iz Vrlike i u njegovu čast ona se često izvodi u Vrlici. Drugi razlog je da i sami Vrličani njeguju ovaj ples kao dio vlastitog identiteta, slična situacija je i s ojkanjem, proizvodnjom hrane (pršuta, sira, itd.). Dakle, bit je da se tradicionalni obrti i običaji, bez obzira koliko su slični s onima na susjednom području, prepoznaju i njeguju kao dio vlastitog kulturnog identiteta i onda će, kao posebnost ili vrijednost, biti prepoznati od i onih koji izvana dolaze u taj prostor. S ciljem da se potakne ovakvo razmišljanje i da se sačuvaju izvorni tradicijski običaji na kninskom području pokrenut je i ovaj projekt.

Edukacija je održana uz uistinu bogat i zanimljiv program, a sva znanja metodički se prenose djeci putem radionica. Možete li nam dati svojevrsni rezime svega postignutog tijekom edukacije?

Mislim da je projekt u potpunosti uspio jer smo kod sudionika edukacije, na svim razinama, probudili istraživački interes prema nematerijalnoj kulturnoj baštini koja je do prije nekoliko desetljeća bila sastavi dio svakodnevnog života, a danas je gotovo u potpunosti nestala. Prema zaključcima njihovih prezentacija, jasno je da su u potpunosti shvatili bit projekta.

Koji su, po Vama, najzanimljiviji i najznačajniji zaključci do kojih se došlo tijekom edukacije?

Meni je najzanimljivija bila promjena odnosa polaznika prema tradicijskim vještinama i običajima, tj. kako su kroz postepeno otkrivanje običaja i načina života svojih predaka s velikim iznenađenjem došli do zaključka koliko je njihov život bio usklađen s prirodom i zajednicom u kojoj su živjeli.
Također, htio bih naglasiti da postoji veliki broj ljudi koji su vlastitim djelovanjem uspjeli sačuvati mnoštvo podataka o materijalnim i nematerijalnim kulturnim dobrima s kninskog područja, a da za to nisu u gradu Kninu dobili javno priznanje. To su ljudi poput fra. Stjepana Zlatovića, fra Luje Maruna, Frane Radića, Lovre Montija, Ćirila Ivekovića…

Projekt ‘Knin grad s pričom’ vrijedan je 622.958,70 kuna, a u potpunosti je financiran iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.- 2020 – Razvoj i provedba programa za socijalnu koheziju i povećanje zaposlenosti u gradovima: Kninu, Belom Manastiru i Općini Dadra, Benkovcu, Petrinji i Vukovaru, u okviru Europskog socijalnog fonda.

Huknet/sponzoriran članak

Radionice za djecu projekta ‘Knin grad s pričom’ odvijaju se online!


Kulturno-umjetničke radionice projekta ‘Knin grad s pričom’ u kojima sudjeluje 45 djece i mladih zbog izbijanja krize s koronavirusom odvijaju se online. Voditeljice radionica Lana Maloča iz udruge Čarobni svijet i dr.sc.Andreom Russo, izv.prof, iz udruge Zdravi grad, prilagodile su se tako novim uvjetima, kao i djeca koja sudjeluju u radionicama.

– S obzirom na izvanredno stanje u državi bili smo primorani prilagoditi način održavanja radionica. Nastavak projektnih aktivnosti planiramo realizirati kroz virtualnu komunikaciju i korištenje moderne tehnologije. Plan je preko grupnih videopoziva i virtualne komunikacije, utvrditi usvojeno s odrađenih radionica, te obogatiti znanje kroz istraživački rad kod kuće uz pomoć i asistenciju voditelja radionica. Za djecu i mlade osmišljavat ćemo tjedne zadatke s temama nematerijalne kulturne baštine Knina i okolice. Oni su se već susretali s ovim temama kroz edukativne radionice, a sada će dobivati osmišljene zadatke koji će, nadamo se djelovati motivacijski na njih i dodatno obogatiti njihovo znanje o nematerijalnoj baštini našeg kraja – ispričala nam je Lana Maloča iz udruge Zdravi grad.

Teme koje će se obrađivati kroz virtualnu komunikaciju i tjedne zadatke su narodna nošnja kninskog kraja, prerada vune, košaraštvo, lončarstvo, tradicijska glazbala i narodne pjesme, te tradicionalna jela kninskog kraja.

– Materijale proizašle iz tjednih zadataka ćemo razmjenjivati preko grupne komunikacije. Od samog početka projekta formirane su Viber i WhatsApp grupe preko kojih koordiniramo projektne aktivnosti, što planiramo nastaviti i dalje – dodaje Maloča.

Djeca su se brzo prilagodila novom načinu rada pa rado sudjeluju u ‘virtualnim radionicama’.
– Djeca su pozitivno reagirala na ovaj način funkcioniranja radionica, s obzirom na neobičnu situaciju u kojoj su se zatekla vezanu za školu i nastavu kod kuće. Uzevši u obzir dodatna opterećenja kod samostalnog učenja i školskih zadataka, zadovoljni smo povratnom informacijom i materijalima koje su već u prvom tjednu poslali. Tijekom virtualne radionice oformili smo manje grupe ovisno o zadacima te komunicirali preko videopoziva. Nakon uvoda u temu zadatka, prisjetili smo se naučenog s prethodnih radionica i uz raspravu odredili nove tjedne zadatke. Potrudili smo se zadatke prilagoditi prema određenim temama individualno, uzevši u obzir sklonosti i mogućnosti djece i mladih – objašnjava Lana Maloča.

Inače, projekt ‘Knin grad s pričom’, čiji je cilj građanima približiti sadržaje nematerijalne kulturne baštine grada Knina, kao i osmisliti brošuru i kninski suvenir, provode udruga Zdravi grad iz Splita u suradnji s Udrugom za djecu i mlade Čarobni svijet iz Knina.

Kako je jedan od glavnih ciljeva projekta osmisliti brošuru i kninski suvenir koji proizlazi iz nematerijalne kulturne baštine, djeca su na radionicama bila uključena u taj aspekt, pa će u brošuru kninske nematerijalne baštine biti uključeni i njihovi radovi i saznanja proizašli iz kulturno- umjetničkih radionica. Razvile su se već i ideje o kninskom suveniru koji će biti zajednički plod rada stručnjaka, djece i mladih uključenih u projekt.

Projekt ‘Knin grad s pričom’ vrijedan je 622.958,70 kuna, a u potpunosti je financiran iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.- 2020 – Razvoj i provedba programa za socijalnu koheziju i povećanje zaposlenosti u gradovima: Kninu, Belom Manastiru i Općini Dadra, Benkovcu, Petrinji i Vukovaru, u okviru Europskog socijalnog fonda.

Huknet/sponzorirani članak

Online edukacija trenera hokeja na travi


Sponzorirani članak

Školske su klupe prazne, a hodnici i dvorane su utihnuli. Nastava se održava na daljinu, a djeca s nestrpljenjem čekaju da ponovno izađu na igrališta. Vjerojatno mislite da je i hokej u Kninu stao.

Varate se! Hokej u Kninu i dalje traje!

Hokej nije školskim dvoranama jer se poštuju uputstva Kriznoga stožera i Civilne zaštite. Provode se online edukacije trenera kako bi se oni još spremniji vratili u dvorane na nove treninge i nove izazove.

Trener HAHK Mladosti Filip Taušan od početka krizne situacije sa Covidom 19 educira na daljinu trenere Ivanu Matković, Franju Karlovića i Marija Šimića.

Mladi Kninjani došli do zanimljivih saznanja: Njihovi radovi bit će uključeni u brošuru kninske nematerijalne kulturne baštine


O tijeku kulturno-umjetničkih radionica koje se provode u sklopu projekta ‘Knin grad s pričom’ popričali smo s dr.sc.Andreom Russo, izv.prof, iz udruge Zdravi grad koja je skupa s Lanom Maločom, iz udruge Čarobni svijet, vodila radionice. Radionice su započele krajem prošle godine uz zanimljiv program u koji je uključeno 45 djece i mladih. Što su sve djeca učila i radila na radionicama prije izbijanja korona krize, pročitajte u nastavku.

Projekt ‘Knin grad s pričom’, čiji je cilj građanima približiti sadržaje nematerijalne kulturne baštine grada Knina, kao i osmisliti brošuru i kninski suvenir, provode udruga Zdravi grad iz Splita u suradnji s Udrugom za djecu i mlade Čarobni svijet iz Knina. U projekt je uključeno i 45 djece i mladih, podijeljenih u predškolsku, osnovnoškolsku te srednjoškolsku grupu koji sudjeluju u kulturno-umjetničkim radionicama. Cilj je razviti kreativnost djece i upoznati ih s nematerijalnom kulturnom baštinom

– Moja ideja i moj dio rada je bio da motiviram djecu i da ih motiviram u oslobađanju vlastite kreativnosti tako da smo uvodno upoznali djecu s pojmom kreativnosti i otvorili im vidike što je to kreativnost. Pokušala sam im osvijestiti koliko su u osnovi bili kreativni, a da nisu to povezali s kreativnošću. Na radionicama smo razgovarali o različitim oblicima nematerijalne kulturne baštine, zatim su djeca dobila zadatke, trebali su tako razgovarati s roditeljima, susjedima, rodbinom, informirati se u školi, u knjižnici, odlaziti u institucije, konzultirati se i potražiti podatke na internetu o primjerima nematerijalne kulturne baštine u Kninu – priča Andrea Russo.

Djeca su tako nakon istraživanja došla do raznih saznanja o primjerima kninske nematerijalne kulturne baštine, poput priča o starim igrama koje su se prije igrale, zatim o pletarstvu košara koje je definitivno velika vrijednost. Zatim o običajima poput narodnih nošnji, raznih vrsta hrane koja su se pripremala, narodnih priča, starih alata.

– Nastojali smo povećati djeci znanja o kulturnoj baštini da šire svoja pitanja, kako znaju ‘pitati’ Google da nauče i pitati i ljude oko sebe i tako dolaziti do saznanja. To je proces, zato treba proći vrijeme i potrebno je puno rada. Mogu reći da su se jako potrudili i dali su obola, tako da će njihovi radovi ući i u brošuru koja se sprema u okviru projekta. Zadovoljni smo postignućima, a sve pohvale idu trudu naše djece koja su dala veliki doprinos – kaže Andrea Russo.
Kako je jedan od glavnih ciljeva projekta osmisliti brošuru i kninski suvenir koji proizlazi iz nematerijalne kulturne baštine, djeca su na radionicama bila uključena u taj aspekt, pa će u brošuru kninske nematerijalne baštine biti uključeni i njihovi radovi i saznanja proizašli iz kulturno- umjetničkih radionica. Razvile su se već i ideje o kninskom suveniru koji će biti zajednički plod rada stručnjaka, djece i mladih uključenih u projekt.

Zbog izbijanja korona virusa, radionice se održavaju online, a više o tome čitajte uskoro.

Projekt ‘Knin grad s pričom’ vrijedan je 622.958,70 kuna, a u potpunosti je financiran iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.- 2020 – Razvoj i provedba programa za socijalnu koheziju i povećanje zaposlenosti u gradovima: Kninu, Belom Manastiru i Općini Dadra, Benkovcu, Petrinji i Vukovaru, u okviru Europskog socijalnog fonda.

Huknet/sponzorirani članak

Mladi Kninjani na zanimljivim radionicama projekta ‘Knin grad s pričom’ učili o kulturnoj baštini


Udruga Zdravi grad iz Splita u suradnji s Udrugom za djecu i mlade Čarobni svijet iz Knina provodi projekt ‘Knin grad s pričom’ čiji je cilj građanima približiti sadržaje nematerijalne kulturne baštine grada Knina, kao i osmisliti brošuru i kninski suvenir. U projekt je uključeno i 45 djece i mladih koji sudjeluju u kulturno-umjetničkim radionicama. Radionice su započele krajem prošle godine, a o tijeku radionica prije izbijanja ‘korona krize’ popričali smo s Lanom Maločom iz udruge Čarobni svijet koja je skupa s Andreom Russo iz udruge Zdravi grad vodila edukativne radionice s djecom.

– Uvodne radionice za djecu i mlade u sklopu projekta ‘Knin grad s pričom’ započele su kroz prosinac prošle godine. Dakle, radionice se kontinuirano održavaju skoro pet mjeseci. Na radionicama sudjeluje 45 djece i mladih, podijeljenih u tri grupe, predškolsku, osnovnoškolsku i srednjoškolsku. Kroz projekt potičemo i promoviranje kninske nematerijalne kulturne baštine, a ona obuhvaća narodne pjesme, priče, mitove i legende, tradicijske alate i zanate, tradicijska jela, narodnu nošnju i narodne običaje – kaže Lana Maloča.

Cilj je kroz radionice djecu i mlade upoznati s tradicijskim običajima i vrijednostima, te na njima interesantan i razumljiv način približiti kulturnu baštinu. Djeca i mladi kroz radionice usvajaju značajke kulturne sredine kojoj pripadaju, ali i uče o baštini svojih predaka.

– Radionice za djecu i mlade smo započeli edukativnim radionicama s temama kulture, prirodne i kulturne baštine, te nematerijalne kulturne baštine Hrvatske. Nakon edukativnog dijela s djecom i mladima smo interaktivno utvrđivali naučeno kroz igre (npr. memory, pictionary i sl.) te kroz raspravu kako bi produbili njihovo znanje i razumijevanje. Kroz radionice smo se dotakli tema kao što su život u zajednici, obiteljsko ognjište, stari tradicijski alati i zanati (prerada vune, lončarstvo, pletarstvo i košaraštvo..), poljoprivreda i prehrana ovdašnjih ljudi, narodna nošnja i narodni običaji – objašnjava Lana Maloča.

Radionice su se do izbivanja krize s korona virusom održavale redovno više puta mjesečno, a mladi su aktivno sudjelovali kroz tjedne domaće zadatke istraživačkog tipa.

– Cilj nam je bio da kroz samostalan istraživački rad uče o bogatoj kulturnoj baštini Knina i okolice. Proces upoznavanja djece s kulturom i baštinom započeli smo obogaćivanjem prostora udruge starim tradicijskim predmetima. Pripremili smo izložbu i istražujući starinske predmete, te potičući djecu na razmišljanje, pokušali doći do zaključaka čemu su ti predmeti služili i kako su se koristili. Kroz likovnu radionicu djeca su oslikavala stare tradicijske predmete. Sa srednjoškolcima smo kroz raspravu razgovarali o narodnim običajima našeg kraja, te običajima rodnih zavičaja naših roditelja i njihovih obitelji. Prošli smo i teme kulture, prirodne i kulturne baštine Hrvatske te nematerijalne kulturne baštine – priča Lana o brojnim i zanimljivim sadržajima radionica.

Nakon edukativnog dijela radionica, kada je djeci i mladima pojam nematerijalne kulturne baštine postao bliži i zanimljiviji, započeo je kreativni dio radionica s temama nematerijalne kulturne baštine Knina i okolice.

– Za početak smo slikovito prikazivali obiteljsko ognjište, kuću i okućnicu. Zatim smo se prisjetili starih alata i zanata ovdašnjih ljudi. Tako smo održali radionicu o lončarstvu kao starom zanatu u sklopu koje smo oblikovali posude od glinamola, slične onima kakve su stari ljudi koristili. Jedna od aktivnosti bila je učenje dijelova narodne nošnje kninskog kraja i okolice. Osmislili smo igru memory s motivima muške i ženske narodne nošnje. U dijelu radionica kroz koji smo istraživali stare priče, mitove i legende grada Knina, organizirali smo obilazak kninske tvrđave. Koristili smo fotoaparat osiguran sredstvima projekta te obilazeći kninsku tvrđavu istraživali i fotografirali lokacije iz priča, mitova i legendi grada Knina. S djecom predškolskog uzrasta osmislili smo igrokaze s likovima iz priča i legendi u prostoru udruge – priča Lana Maloča.

Sadržaj radionica bio je uistinu raznolik i zanimljiv, a srednjoškolci su na jednoj od radionica posjetili i Narodnu knjižnicu Knin te su istraživali sadržaje i teme vezane za nematerijalnu kulturnu baštinu Knina i okolice.

– Sadržajima kulturne baštine utječemo kroz radionice na razvoj kreativnosti i stvaralaštva, dok istovremeno djeca i mladi uče o čuvanju kulture kojoj pripadaju. Ako želimo na djeci i mladima najbolji način prezentirati kulturnu baštinu potrebna nam je suradnja s različitim kulturnim ustanovama. Uz obilazak kninske tvrđave i posjeta knjižnici, svakako nam je cilj organiziranje posjeta muzejima, galerijama i arheološkim lokalitetima, kojih u našem kraju zaista ima i usudili bi se reći da su zanemareni, što će dodatno potaknuti njihovo likovno stvaralaštvo kroz vizualno doživljavanje sadržaja. Stoga se nadamo kako ova izvanredna situacija u državi neće još dugo potrajati i da će djeca i mladi kroz razne sadržaje dodatno spoznati bogatu kulturnu baštinu našeg kraja – poručuje Lana Maloča za kraj.

Zbog izbijanja korona virusa, radionice se održavaju online, a više o tome čitajte uskoro.
Projekt ‘Knin grad s pričom’ vrijedan je 622.958,70 kuna, a u potpunosti je financiran iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.- 2020 – Razvoj i provedba programa za socijalnu koheziju i povećanje zaposlenosti u gradovima: Kninu, Belom Manastiru i Općini Dadra, Benkovcu, Petrinji i Vukovaru, u okviru Europskog socijalnog fonda.

Huknet/sponzorirani članak

Virtualne radionice Centra za mlade Udruge Čarobni svijet


Udruga „Čarobni svijet“ u provedbi projekta Čarobni svijet UP.02.1.2.01.0004 financiranog iz ESF prati upute nadležnih tijela o postupanju u izvanrednoj situaciji uzrokovanoj pojavom SARS-CoV-2 virusa.

Stoga će aktivnosti projekta koje su se redovito održavale u prostoru udruge u vidu radionica za djecu i savjetovanja za roditelje, nastaviti provoditi na siguran, ali i dalje učinkovit način.
Naime, prema iskustvima dobre prakse sa sudionicima ciljne skupine organizirat će se novi načini komunikacije i učenja u obliku virtualnih zatvorenih grupa.

Na taj način nastavit će se provoditi radionice za djecu s naglaskom na temama samozaštite, zaštite i povjerenja u osobe i institucije čija je obveza briga o zdravlju i sigurnosti čovjeka.
Ovim putem pozivamo djecu i njihove roditelje da zajedno s Čarobnim svijetom uz zajedničku podršku i interakciju ojačamo svoje kapacitete i lakše odgovorimo na izazove koji su pred nama.

Huknet/sponzorirani članak

Osnovan Centar za mlade


Udruga „Čarobni svijet“ u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Knin provodi projekt Čarobni svijet UP.02.1.2.01.0004 koji je u potpunosti financiran iz Europskog socijalnog fonda.

Vrijednost projekta je 736.295,28 kuna.

Proteklih mjeseci u novoopremljenom prostoru udruge provode se radionice jačanja pozitivne slike o sebi, prepoznavanje vlastitih snaga i razvoj povjerenja u druge odrasle osobe kao i radionice pomoći u učenju. Sredstvima ESF-a kupljena je oprema kojom je uređena prostorija za okupljanja djece i mladih i osnovan je Centar za mlade. Centar trenutno posjećuje pedesetak djece u svom slobodnom vremenu, a uz ranije navedene radionice omogućena su im druženja, društvene igre, literatura, raznovrsna didaktika i materijali za rad. Kroz navedene aktivnosti djeca imaju podršku stručnih osoba iz svoje zajednice.

Samim projektom organizirane su javne usluga i sadržaji za bolju kvalitetu života djece i podrška roditeljima na putu odrastanja njihove djece koje će se kroz Centar nastaviti provoditi i po završetku projekta Čarobni svijet.

Stručnjaci koji su dio projekt i stječu znanja kroz edukacije, moći će i u budućnosti primjenjivati i unaprjeđivati ta znanja, te raditi s djecom i mladima.

Ovakvim radom i poboljšanjem javnih usluga u našoj zajednici Udruga „Čarobni svijet“ razvija dugogodišnju viziju podrške djeci i obiteljima u odrastanju i funkcioniranju kroz svakodnevne izazove življenja u vremenu intenzivnih promjena na svim područjima društva.

Huknet/sponzorirani članak

Projekt ‘Knin grad s pričom’: ‘Promoviranjem kninske nematerijalne kulturne baštine približit ćemo grad njegovim građanima’


Udruga Zdravi grad iz Splita u suradnji s Udrugom za djecu i mlade Čarobni svijet iz Knina provodi projekt ‘Knin grad s pričom’ čiji je cilj građanima približiti sadržaje nematerijalne kulturne baštine grada Knina, kao i osmisliti brošuru i kninski suvenir koji proizlazi iz nematerijalne kulturne baštine. O ciljevima i aktivnostima projekta popričali smo sa Zoranom Škare iz udruge Zdravi grad i Anitom Ercegovac iz udruge Čarobni svijet.

Projekt Knin grad s pričom provode udruge Zdravi grad iz Splita i Čarobni svijet iz Knina. Možete li nam reći više o kako ste došli na ideju ovog projekta i ukratko predstaviti projekt?

Zorana: Razlog zašto se razvila ideja projekta bio je manjak aktivnosti koje građanima Knina mogu približiti bogatu tradiciju te kulturno-povijesnu baštinu Knina i kninskog kraja. Kako brojni građani nisu svjesni bogatstva svoga grada, ovaj projekt će ispričati priču o gradu te ga približiti svojim građanima. Udruga Zdravi grad uključila se u ovu lijepu priču kao mentor jer djeluje već 20 godina te svojim iskustvom u provođenju projekata može na učinkovit i uspješan način pridonijeti vođenju aktivnosti projekta te partnerima pružiti potporu dijeljenjem svog znanja i iskustva.

Anita: Udruga Čarobni svijet od samog osnutka organizira raznovrsne radionice za djecu i mlade. Posebnu pažnju smo pridavali temama kulturne baštine našeg kraja jer je uistinu bogata, a stručna iskustva nam govore da takvi sadržaji od najranije dobi djeteta stvaraju dobar temelj za kreativnost, stvaralaštvo i gradnju osobnog identiteta. Rezultati i djelovanja naših udruga su nas zapravo i doveli u istu priču, ovaj put pod pojmom nematerijalne kulturne baštine. Ovim putem zahvaljujem Udruzi Zdravi grad na ponuđenom partnerstvu u kojem ćemo i mi kao udruga nastaviti rasti i razvijati dobre ideje za boljitak našeg grada i okolice.

Koji su glavni ciljevi projekta Knin grad s pričom?

Zorana: Kroz projekt građanima će se približiti sadržaji nematerijalne kulturne baštine grada Knina i to kroz umjetničko-kulturne aktivnosti što je i glavni cilj projekta.

Anita: Ciljevi projekta su prikazati nematerijalnu kulturnu baštinu grada Knina javnosti kroz oblikovanje suvenira iz tog područja i promoviranje iste prema široj javnosti. Stanovnici najčešće baštinu povezuju s materijalnim obilježjima, a tek manji broj razumije pojam nematerijalne kulturne baštine koja je predmet projekta „Knin grad s pričom“.

Jedan od ciljeva projekta je promicati nematerijalnu kulturnu baštinu grada Knina. Što sve spada pod nematerijalnu kulturnu baštinu i na koji način planirate promicanje iste?

Zorana: Promoviranjem kninske nematerijalne kulturne baštine približit ćemo grad njegovim građanima. Rezultate naših aktivnosti prezentirat ćemo na konferencijama na kojima ćemo pokušati okupiti što veći broj građana Knina. Uključit ćemo i medije u što više aktivnosti kako bi svi naši rezultati postali vidljivi široj javnosti. Nekako se nadamo da ćemo doprinijeti izgradnji identiteta grada Knina osobito u svrhu turističke promocije grada.

Anita: Kninske pjesme, napjevi, priče, kulinarstvo, nošnja, stari zanati i ostali tradicionalni običaji. Svaku pojedinu vrstu nematerijalne kulturne baštine tematski prolazimo sa stručnjacima, a potom na metodički način sadržaje prilagođavamo djeci. Stečene spoznaje i radovi koji su tijekom učenja bit će dio brošure u sklopu projekta. Sve aktivnosti pravovremeno se javnosti prikazuju preko raznih medija. Iz navedenih aktivnosti zajednički će se doći do suvenira koji će kao glavni cilj projekta na poseban način biti promoviran.

U sklopu projekta održavaju se edukacije stručnjaka. Recite nam više o edukacijama i njihovom programu.

Zorana:
Za edukacije stručnjaka koji će biti uključeni u aktivnosti promoviranja nematerijalne kulturne baštine angažirali smo, moram sa zadovoljstvom reći, jednu zaista kvalitetnu ekipu. Sadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu okupio je relevantne stručnjake koji na edukacijama daju jednu široku sliku o tome što je nematerijalna kulturna baština, počevši od upoznavanja s nematerijalnom kulturnom baštinom grada Knina i okolice pa sve do davanja smjernica i stručnih znanja kako osmisliti i dizajnirati suvenir. Edukacije uz dr. sc. Antu Jurčević održavaju: Miloš Biserko, mag. archeol., dipl.diz. Stjepko Rošin, Zoja Radić, mag.ethnol. et athrop, Ivana Radovani Podrug, dišl.etn i Hrvoje Vuletić, dipl.etn

Anita: Prije svega sada govorim kao stručnjak na projektu koji je oduševljen programom edukacijama na kojima smo i mi kao stručnjaci spoznali daleko više od onog što smo u samom početku očekivali. Od približavanja pojmova nematerijalne kulturne baštine, preko brendiranja, primjera dobre prakse u očuvanju nematerijalne kulturne baštine do zanata našeg kraja koji su pred gašenjem dobili smo jednu novu i cjelovitu perspektivu o ovoj temi. Zajedno s ostalim stručnjacima aktivno sudjelujem u interaktivnim edukacijama gdje smo i mi same imale priliku prezentirati svoje ideje o najboljem suveniru nematerijalne kulturne baštine za grad Knin. Dodatno zadovoljstvo je bilo upoznati relevantne stručnjake iz područja u kojima smo educirani i zaključiti da je mnogima stalo do Knina i njegovog cjelokupnog napretka. Nadamo se da će ovaj projekt i njegovi rezultati biti jedna stepenica više u tom napretku.

U projekt su uključeni djeca i mladi koji sudjeluju u kulturno-umjetničkim radionicama. Što se sve radi na radionicama?

Anita: Kako sam već navela – stečene spoznaje koje su stručnjaci usvojili metodički se prenose na djecu na redovitim radionicama u prostoru udruge, kroz posjete knjižnici, muzeju i ostalim mjestima gdje možemo nadopuniti svoja učenja i istraživanja. Kada dođemo do konačnog suvenira uključit ćemo djecu u sve faze izrade, od prikupljanja sirovine do sam izrade. To je dio projekta kojem se posebno veselimo i koji će biti pomno dokumentiran.

Projekt ‘Knin grad s pričom’ vrijedan je 622.958,70 kuna, a u potpunosti je financiran iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.- 2020 – Razvoj i provedba programa za socijalnu koheziju i povećanje zaposlenosti u gradovima: Kninu, Belom Manastiru i Općini Dadra, Benkovcu, Petrinji i Vukovaru, u okviru Europskog socijalnog fonda.

Huknet/sponzorirani članak

Projektom ‘Knin grad s pričom’ bit će osmišljen kninski suvenir


Udruga Zdravi grad iz Splita u suradnji s Udrugom za djecu i mlade Čarobni svijet iz Knina provodi projekt ‘Knin grad s pričom’. Cilj projekta je približiti djeci i mladima, ali i ostalim stanovnicima nematerijalnu kulturnu baštinu Knina, kao i osmisliti brošuru i kninski suvenir koji proizlazi iz nematerijalne kulturne baštine.

– Projektna ideja nastala je kao rezultat razmišljanja kako stanovnicima grada približiti i osvijestiti postojanje nematerijalne kulturne baštine Knina. Projektom želimo potaknuti promoviranje kninske nematerijalne baštine, kao što su kninske pjesme i napjevi, priče, mitovi, legende, kulinarski dio, narodna nošnja i običaji – kažu iz udruga Zdravi grad i Čarobni svijet koje provode projekt ‘Knin grad s pričom’.

U sklopu projekta u Kninu se provode edukacije stručnjaka o nematerijalnoj kulturnoj baštini. Program edukacije osmislio je dr.sc. Ante Jurčević, a cilj radionica je stručnjake educirati o nematerijalnoj kulturnoj baštini i primjerima istih u Kninu. Predavanja u sklopu edukacije stručnjaka su uz dr.sc. Antu Jurčevića održali brojni stručnjaci s kninskog i splitskog područja: Miloš Biserko, mag. archeol, dipl.diz. Stjepko Rošin, Zoja Radić, mag.ethnol. et athrop, Ivana Radovani Podrug, dišl.etn i Hrvoje Vuletić, dipl.etn.

U projekt je uključeno i 45 djece i mladih, podijeljenih u predškolsku, osnovnoškolsku te srednjoškolsku grupu koji sudjeluju u kulturno-umjetničkim radionicama. Cilj je razviti kreativnost djece i upoznati ih s nematerijalnom kulturnom baštinom.

– Cilj nam je kroz edukaciju stručnjaka i radionice za djecu i mlade osmisliti suvenir za koji se nadamo da će pomoći u turističkoj promociji Knina, kao i brendiranju Knina kao zanimljive turističke destinacije. Također, kroz projekt ćemo izraditi brošuru nematerijalne kulturne baštine kninskog područja – dodaju nositelji projekta.

Projekt ‘Knin grad s pričom’ vrijedan je 622.958,70 kuna, a u potpunosti je financiran iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.- 2020 – Razvoj i provedba programa za socijalnu koheziju i povećanje zaposlenosti u gradovima: Kninu, Belom Manastiru i Općini Dadra, Benkovcu, Petrinji i Vukovaru, u okviru Europskog socijalnog fonda.

Huknet/sponzorirani članak

Projekt ‘Ja želim raditi’: Dodijeljene diplome polaznicima osposobljavanja za rad na uzgoju i preradi ljekovitog bilja


U sklopu projekta ‘Ja želim raditi’ kojeg provodi Razvojna agencija Šibensko-kninske županije u Kninu je uspješno održan program osposobljavanja za nezaposlene osobe s područja Knina za rad na uzgoju, branju i preradi ljekovitog i aromatičnog bilja. Polaznici su uspješno prošli teorijsku i praktičnu nastavu te su im dodijeljene diplome.

Edukacije, koje su se održavale u prostorijama Pučkog otvorenog učilišta Knin, vodili su stručnjaci s Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita koji su izradili i nastavne materijale. Tijekom programa osposobljavanja polaznici programa imali su priliku sami se iskušati u razmnožavanju bilja, sadnji, njezi, raznim postupcima prerade i izradi proizvoda od ljekovitog i aromatičnog bilja te su tako stekli sve potrebne vještine za rad na uzgoju, branju i preradi ljekovitog i aromatičnog bilja.

– Polaznici su od početka osposobljavanja pokazivali veliki interes za teme uzgoja, branja i prerade ljekovitog bilja pa su stekli široka znanja. Na teorijskom dijelu nastave učili su o temama poljoprivrednog marketinga, gnojidbe, obrade tla, vrste bilja, upotrebe i prerade bilja. U sklopu edukacija polaznici su sudjelovali na radionicama destilacije bilja i ekstrakcije, izrade sapuna i macerata sokova, a mnoga znanja stekli su i tijekom praktičnog dijela nastave. Praktična nastava održana je u stakleniku u Srednjoj školi Lovre Montija u Kninu gdje su polaznici naučili sijati sjeme raznog ljekovitog i aromatičnog bilja, a posjetili su i destileriju tvrtke Smilje u Kistanjama gdje su na terenu stekli praktična znanja o uzgoju i procesu prerade aromatičnog bilja – kažu iz Razvojne agencije Šibensko-kninske županije koja provodi projekt ‘Ja želim raditi’.

Polaznicima je diplome dodijelila Tonka Ninčević sa splitskog Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, koja je vodila program osposobljavanja. Polaznici su odrađenim programom osposobljavanja dobili certifikat koji će im omogućiti veću šansu zaposlenja, ali i samozaposlenja u području ljekovitog i aromatičnog bilja za kojim postoji velika potreba u farmaceutskoj, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji.

Projekt ‘Ja želim raditi’ vrijedan 860.000 kuna provodi Razvojna agencija Šibensko-kninske županije, a partneri na projektu su Pučko otvoreno učilište Knin, Srednja škola Lovre Montija i Ured HGK za područja posebne državne skrbi Knin.

Projekt ‘Ja želim raditi’ sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

Huknet/sponzorirani članak

U Kninu uspostavljen Klub za zapošljavanje osoba s invaliditetom i osoba starije životne dobi


U sklopu projekta ‘Ja želim raditi’ kojeg provodi Razvojna agencija Šibensko-kninske županije u Kninu je uspostavljen Klub za zapošljavanje osoba s invaliditetom i osoba starije životne dobi koji se nalazi u prostorijama Ureda HGK za područja posebne državne skrbi Knin.

– Klub za zapošljavanje namijenjen je osobama s invaliditetom i osobama starije životne dobi. Glavni cilj Kluba za zapošljavanje je pružiti usluge koje će pomoći korisnicima tijekom procesa pronalaska zaposlenja. Klub za zapošljavanje osoba s invaliditetom i osoba starije životne dobi nastavit će s radom i nakon završetka projekta pod vodstvom Ureda HGK za područja posebne državne skrbi Knin – poručuju iz Razvojne agencije Šibensko-kninske županije.

Za potrebe Kluba za zapošljavanje osmišljen je i izrađen priručnik ‘Kako tražiti i pronaći posao’. Priručnik je namijenjen nezaposlenim osobama starije životne dobi i osobama s invaliditetom, a sadrži teme poput selekcije, izrade profila, profesionalnog usmjeravanja, posredovanja, grupnog i individualnog savjetovanja. Na raspolaganju korisnicima Kluba je i savjetovanje, koje je održano pod vodstvom stručnjaka.

– Na savjetovanjima su korisnici upoznati s metodama razvoja komunikacijskih i prezentacijskih vještina, postavljanja ciljeva, upravljanja vremenom, upravljanja stresom i razvoja kompetencija. Također, polaznicima je izrađen plan traženja posla, profil, a izrađivali su i molbu za posao, životopis i pripremali se za razgovor za posao. Isto tako, na savjetovanjima korisnici dobivaju informacije o stanju na tržištu rada u Šibensko-kninskoj županiji, kao i o mogućnostima za (samo)zapošljavanje i mjerama koje nudi HZZ uz profesionalno usmjeravanje i individualno savjetovanje – kažu iz Razvojne agencije Šibensko-kninske županije koja provodi projekt Ja želim raditi.

Inače, pri uspostavljanju Kluba vanjski stručnjak surađivao je s voditeljem ureda HGK za područja posebne državne skrbi Knin Josipom Laća koji je dao lokalnu komponentu razvoju prilagođenih usluga profesionalnog usmjeravanja i zapošljavanja ciljne skupine, što je obuhvatilo selekciju, izradu profila, profesionalno usmjeravanje, posredovanje, grupno i individualno savjetovanje te razvoj i uspostavu Kluba za zapošljavanje.

Projekt ‘Ja želim raditi’ vrijedan 860.000 kuna provodi Razvojna agencija Šibensko-kninske županije, a partneri na projektu su Pučko otvoreno učilište Knin, Srednja škola Lovre Montija i Ured HGK za područja posebne državne skrbi Knin.

Projekt ‘Ja želim raditi’ sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

Huknet/sponzorirani članak

Izbornik