Sortiraj po:
Pogledaj:

Policija: Uzrok požara u Krešimirovoj – žar iz peći


Obavljenim očevidom na mjestu požara od 12. siječnja oko 22.20 sati u Kninu u stanu 61-godišnjaka utvrđeno je da je uzrok požara otvoreni plamen, odnosno žar koji je ispao iz peći i zahvatio namještaj, a nastala šteta je procijenjena na nekoliko tisuća kuna, izvijestili su iz Policijske uprave Šibensko-kninske.

O ovom događaju bit će izviješćeno Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku.

Autorska prava su vlasništvo portala Huknet

Čestitka gradonačelnika u povodu 25. obljetnice priznanja Hrvatske


Gradonačelnik Nikola Blažević uputio je građanima čestitku u povodu 25. obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske. Donosimo je u cjelosti:

“Republika Hrvatska 15. siječnja 2017. godine obilježit će se 25 godina od međunarodnog priznanja .

Tim povodom prisjećamo se dana kada je prije 25 godina Sabor Republike Hrvatske jednoglasno donio sudbonosnu odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom državom SFRJ.

Nakon dugogodišnje borbe i stradanja hrvatskog naroda ta je povijesna odluka dovela do stvaranja Hrvatske države, njenog međunarodnog priznanja i ulaska u članstvo Europske unije.

Tog se dana prisjećamo svih stradanja, muka i patnji kroz koje smo prošli na putu stvaranja neovisnosti i samostalne države.

U taj su put ugrađeni brojni životi hrvatskih branitelja, prognanika i stradalnika Domovinskog rata čija je žrtva i patnja omogućila njeno stvaranje. Za tu im, najvišu i najveću moguću žrtvu, dugujemo neizmjernu zahvalnost i poštovanje.

Uz želju da nas na putu daljnjeg razvoja našeg Grada prate zajedništvo i razumijevanje, svim građanima grada Knina čestitam 25. obljetnicu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.”

Autorska prava su vlasništvo portala Huknet

Noćas u Kninu palo 5 cm snijega


Noćas je u Kninu, prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda palo 5 centimetara snijega.

Prognoza za slijedeće dane aplikacije DHMZ-a i HRT-a sutra predviđa suho vrijeme, a u ponedjeljak i utorak snijeg isprekidan sunčanim razdobljima. Prema istoj prognozi sutra će se jutarnja temperatura spustiti do 8 ispod nule, a najviša dnevna iznosit će pet stupnjeva.

Prema ALADIN trodnevnoj prognozi, danas, sutra i u ponedjeljak neće biti oborina, najniže temperature bt će -4, a najviše 3 stupnja Celzija.

Prema ECMWF sedmodnevnoj prognozi, sutra, u ponedjeljak i utorak padat će snijeg, a u srijedu slijedi razvedravanje.

Autorska prava su vlasništvo portala Huknet

Obraćanje gradonačelnika u povodu 78. godišnjice smrti spasitelja tvrđave fra Luje Maruna


Gradonačelnik Nikola Blažević uputio je medijima priopćenje naslovljeno “Sjećanja na fra Luju Maruna” kojega objavljujemo u cjelosti.

“Dana 15. siječnja 2017. godine obilježava se 78 godina od smrti fra Luje Maruna, jednog od utemeljitelja hrvatske nacionalne arheologije. Fra Lujo Marun rođen je 10. prosinca 1857. godine u Skradinu, a umro je 15. siječnja 1939. godine u Kninu.

U Knin je kao župnik stigao 1885. godine gdje ostaje, uz manji prekid za vrijeme I. svjetskog rata, do smrti. Iste godine s nekoliko Kninjana osniva Odbor za istraživanje hrvatskih starina u kninskoj okolici. Uvođenjem šestojanuarske diktature 1929. godine Marun je prisilno umirovljen.

Zahvaljujući fra Luji Marunu i njegovom Hrvatskom starinarskom društvu, Knin i danas ima svoju tvrđavu. Naime, austrijska vlast je namjeravala koristiti tvrđavu kao kamenolom, no Hrvatsko starinarsko društvo kupuje tvrđavu od austrijskih vlasti za 8.600 kruna te će od tada tvrđava isključivo služiti za kulturne svrhe.

Marunovim zalaganjem otvoren je 1893. godine prvi Muzej hrvatskih spomenika u Kninu, a također njegovom zaslugom 1887. godine počela je izlaziti Starohrvatska prosvjeta – Glasilo Hrvatskoga starinarskog društva u Kninu.

Njegova velika želja je bila: Okupiti sve starohrvatske spomenike na jednom mjestu. Tek 83 godine poslije otvaranja prvog Muzeja hrvatskih spomenika u Kninu, san Luje Maruna i brojnih rodoljuba ostvario se otvaranjem veličanstvenog Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu u kojem je sakupljeno neviđeno blago stare hrvatske kulture.

Unatoč tome, nadamo se da će se u skorije vrijeme bogatstvo starohrvatske kulture vratiti upravo tamo gdje su počeci fra Luje Maruna, u Knin.

Ne želeći da njegovo ime padne u zaborav Kninjanima niti Hrvatskoj, Grad Knin s osobitim štovanjem prisjeća se fra Luje Maruna, osobe iz kninske povijesti, koji je svojim radom zadužio hrvatsku kulturu i povijest, sa željom i ciljem da se njegov lik i rad i ubuduće prezentira, posebno novim generacijama koji moraju biti upoznati sa poviješću grada Knina kao i ljudima koji su je stvarali.

Jedan od doprinosa Grada Knina u težnji da se njegov lik i djelo otme zaboravu jest taj da novootvoreni Studentski dom u Kninu nosi upravo naziv Fra Lujo Marun“.

Autorska prava su vlasništvo portala Huknet

Sinoćnji požar u Krešimirovoj: vatrogasci spasili 61-godišnjaka


U požaru koji je u sinoć oko 22,20 sati izbio u stanu na drugom katu stambene zgrade u Krešimirovoj 26, opekline po rukama i licu zadobio je 61-godišnji muškarac.

No, da je ovaj Kninjanin, koji, inače, živi sam u ovom stanu, prošao samo s lakšim ozljedama, zaslužni su pripadnici Javne vatrogasne postrojbe Knin. Nakon dojave o zapaljenom stanu, na požarište je izašla kompletna smjena od sedam kninskih vatrogasaca koji su stanara zatekli kako leži na podu omamljen dimom.

Oni su 61-godišnjaka doslovno izvukli iz vatrene buktinje i spasili mu život.

Kako doznaje Jutarnji požar je izbio u kuhinji i vatra je vrlo brzo zahvatila namještaj u dnevnom boravku. Brzom vatrogasnom intervencijom požar je lokaliziran već u 23 sata, a potpuno ugašen u 23,30 sati. U tijeku je policijski očevid kojim će se utvrditi uzroci požara.

Foto: Huknet (balkon stana u kojem je izbio požar)

Izvor informacije: Jutarnji.hr

Grad dobio upozorenje DUZS-a o opasnim vremenskim prilikama narednih dana


Šibenski Područni ured Državne uprave za zaštitu i spašavanje uputio je gradovima i općinama na području svoje nadležnosti, među kojima je i Knin, “upozorenje na opasne vremenske pojave za sutra i za vikend”

U upozorenju kojega možete preuzeti OVDJE između ostaloga piše kako se u petak te u noći na subotu u unutrašnjosti Dalmacije očekuju ekstremne količine oborina. Padat će kiša koja će se smrzavati u dodiru s tlom. Kiša će s pritjecanjem hladnijeg zraka prelaziti u susnježicu i snijeg. U subotu i nedjelju bit će prolazno smirivanje vremenskih prilika, a od ponedjeljka opet kiša, susnježica i snijeg, stoji između ostaloga u upozorenju DUZS-a.

Autorska prava su vlasništvo portala Huknet

Prvoj ovogodišnjoj akciji darivanja krvi pristupio 41 darivatelj


Usprkos ledu i zimi, prvoj ovogodišnjoj akciji dobrovoljnog darivanja krvi u organizaciji kninskog Gradskog društva Hrvatskog crvenog križa pristupio je 41 darivatelj krvi, od kojih je 1 darivanju pristupilo po prvi put. Ukupno je prikupljeno 38 doza.

“Veliko hvala našim dragim darivateljima”, uputili su zahvalu iz kninskog Crvenog križa.

Autorska prava su vlasništvo portala Huknet

Parižani u Kninu 1894; Donosimo njihove crteže, ali i dojmove: “Kninjani se boje zla oka”


Sllikari iz Pariza, Henri Luis Avelot i Joseph de la Neziere posjetili su 1894. godine Knin. U ovoj crtici iz povijesti donosimo njihove dojmove o Kninjanima te njihove crteže kninske krčme, kninske tržnice i tvrđave.

“Iako Vlada ima razloga nadgledati stanovnike Knina kao ratoborne i neposlušne podanike, to su, ipak, vrlo pošteni ljudi kod kojih se stranac nema čega bojati. Najčudnije je što se, bez obzira na svoju zastrašujuću prirodu, sami tresu svaki čas; boje se natprirodnog, zlih duhova, “zla oka”. Oni su istovremeno i najhrabriji i najpraznovjerniji ljudi na svijetu”, pišu u svom putopisu Avelot i Neziere te se dotiču i zabrane nošenja oružja, koju su Kninjani izigrali.

“Austrija je zabranila stanovnicima Knina nositi oružje. Imaju samo handžare s ručkom od kosti, navodno kao noževe za dnevnu upotrebu (ovi noževi dostižu doduše veličinu jatagana) i kliješta od oštrog čelika, navodno da uzmu žeravice s ognjišta da pale lule, ali služe zapravo kao zastrašujući bodeži. Ponosni što su toliko lukavi da izbjegnu zakon, stanovnici Knina često se zabavljaju vađenjem svojih malih oruđa za domaćinstvo koja izgledaju kao da će vam probosti trbuh. Vrlo nevina zabava!”, sarkastično zaključuju Avelot i Neziere koji opisuju i kako su stigli u Knin.

“Dalmacija je dobila prije nekoliko godina svoju prvu željeznicu koja povezuje Šibenik i Split s dionicom do Knina, velikog grada unutrašnjosti. Iako je mučno zatvoriti se u malim vagonima kad je vrućina, ipak je vožnja od Šibenika do Knina ugodna. Vlak ide s mudrom sporošću, kolodvori su uglavnom očaravajući s bujnim lozama, a kondukteri vlaka, polaskani što imaju Parižane među svojim putnicima, sjedaju kod njih i časte ih najintimnijim priznanjima “, otkrivaju u svom putopisu iz 1894. godine Avelot i Nezeire.

Evo i crteža Knina spomenutih pariških slikara.

j-de-la-neziere-interieur-de-cabaret-knin-unutrasnjost-krcme-u-kninu-1895

J. de la Neziere – Interieur de cabaret Knin (Unutrašnjost krčme u Kninu), 1895.

j-de-la-neziere-trznica-u-kninu-1895

J. de la Neziere – Tržnica u Kninu, 1895.

h-avelot-trznica-u-kninu-1895

H. Avelot – Tržnica u Kninu, 1895.

h-avelot-kninska-tvrdava-1895

H. Avelot – Kninska tvrđava, 1895.

Autorska prava su vlasništvo portala Huknet

ŠibenikIN: Josipa Rimac bit će kandidatkinja HDZ-a za gradonačelnicu Knina


Josipa Rimac bit će kandidatkinja kninskog HDZ-a za novi mandat na čelu Knina, piše danas portal ŠibenikIN.

Šef HDZ-a Šibensko-kninske županije Nediljko Dujić izjavio je za ŠibenikIN da nema nikakvih razloga zašto Rimac ne bi bila kandidat te stranke za gradonačelnicu Knina te da će svi njihovi kandidati za liste, načelnike i gradonačelnike biti poznati tijekom veljače.

Predsjednik stranke Andrej Plenković je nekidan rekao novinarima da su u tijeku konzultacije sa svim županijskim organizacijama koje vodstvu stranke trebaju predložiti imena kandidata kako bi do sredine veljače imali kompletirane liste za sve župane i ključne gradove.

ŠibenikIN donosi i izjavu Josipe Rimac.

– Polako, nigdje nam se ne žuri. Friško su bili blagdani pa ću još malo guštati u tom veselom ozračju, a onda idemo dalje. Kninski HDZ vodim 11 godina i u tom razdoblju dobili smo sve izbore, od onih za mjesne odbore, do predsjedničkih ili izbora za parlament Europske unije. Tako ćemo dobiti i lokalne izbore koji slijede – rekla ŠibenikIN-u Rimac.

Izvor: ŠibenikIN

Foto: ŠibenikIN

 

Kujica i jedino preživjelo štene koje su spasili policajci – trebaju udomitelja


Već smo prije desetak dana izvijestili o plemenitom činu kninskih policajaca koji su utoplili i nahranili kujicu hrvatskog ovčara sa štencima. Na žalost, samo je jedan štenac ostao živ. On je skupa s kujicom privremeno zbrinut i treba udomljavanje.

Ukoliko ste zainteresirani za udomljavanje, molimo vas da nazovete broj telefona 095/904 34 81.

Napomenimo još da je majka šteneta stara samo pola godine i da je vrlo umiljata.

Autorska prava su vlasništvo portala Huknet

Javni poziv za financiranje godišnjeg programa udruga u sportu Šibensko-kninske županije za 2017. godinu


Šibensko – kninska županija je na objavila javni poziv za financiranje godišnjeg programa udruga u sportu Šibensko – kninske županije za 2017. godinu.

U Proračunu Šibensko-kninske županije za 2017. godinu osigurana su, između ostalog i sredstva za financijsku potporu programima strukovnih saveza i sportskih klubova namijenjenih zadovoljavanju javnih potreba u području sporta definiranih prioritetima utvrđenima od strane Izvršnog odbora Zajednice sportova Šibensko-kninske županije. Predviđeni iznos ukupnih sredstava koji je na raspolaganju u proračunu Šibensko-kninske županije za sufinanciranje programa u području sporta u 2017. godini, odnosno iznos koji će se temeljem ovog javnog poziva moći dodijeliti sportskim udrugama (strukovnim savezima i klubovima) za provedbu programa utvrdila je Skupština Šibensko-kninske županije na sjednici od 30.12.2016. godine.

Sredstva su namijenjena provedbi slijedećih programa:

1. Redovna djelatnost strukovnih saveza

2. Sufinanciranje programa škola sporta

3. Sufinanciranje programa sportskih manifesta

4. Sufinanciranje sportskih aktivnosti osoba s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom.

Na ovaj javni poziv se mogu javiti svi strukovni savezi i sportski klubovi sa sjedištem na području Šibensko-kninske županije, čiji su ciljevi i djelatnost usmjereni ka zadovoljenju javnih potreba građana u području sporta, a kojima temeljna svrha nije stjecanje dobiti i čije aktivnosti Zajednica sportova Šibensko-kninske županije ne ocijeni kao gospodarsku djelatnost u sportu. Udruge koje se javljaju na ovaj javni poziv moraju biti upisane u Registar udruga, Registar sportskih djelatnosti, moraju posjedovati RNO broj, dostaviti dokaz o tome da su uskladile svoje statute s odredbama Zakona o udrugama te podnijele zahtjev Uredu državne uprave u Šibenskokninskoj županiji za promjenu podataka u Registru te moraju ispunjavati sve druge uvjete propisane Zakonom.

Svi obrasci mogu se preuzeti na službenim stranicama županije

Izvor: www.sibensko-kninska-zupanija.hr

Jutros u Kninu -9,4; Od petka kiša i snijeg; Od subote nadalje – snijeg


Jutros u 7 sati u Kninu je izmjereno 9,4 stupnja Celzija ispod nule, Kratko zatopljenje očekuje nas u četvrtak i petak, a onda opet slijedi – zahlađenje i snijeg.

Sutra bi se dnevna temperatura mogla popeti do 5 stupnjeva, a u petak do 7 stupnjeva poviše nule.

Prognoze za petak su oprečne. Aplikacija DHMZ-a i HRT-a prognozira da će padati kiša i snijeg, ALADIN trodnevna prognoza predviđa kišu, a ECMWF sedmodnevna prognoza – snijeg.

Novo zahlađenje očekuje nas u subotu, a prema ECMWF sedmodnevnoj prognozi koju na svojim stranicama donosi Državni hidrometeorološki zavod, u subotu, nedjelju, ponedjeljak i utorak – u Kninu će padati snijeg. Prema istoj prognozi sve te dane najviša dnevna temperatura će biti oko nule.

Foto: Snijeg u Kninu 2012., izvor: http://www.vid.hr/

Autorska prava su vlasništvo portala Huknet

Crtice iz povijesti: Knin, 1914 – Poledica kakvu čovjek ne pamti; Ispod tvrđave ubijen vuk


U prvim godinama 20. stoljeća pamte se oštre zime u Kninu, a najveća bijaše 1914.

U Ljetopisu Samostana sv. Ante na dan 15. veljače 1914. godine piše:

“Prošli sičanj i do polovine veljače imali smo čudnovato vrime. Snigova je bilo 5-6. Na 7. 1. bio je dosta velik, ali na 15. 1. osvanula je poledica, da je ovakve čovik ne pamti. Dok je na 17. 1. opet druga ponovila. Bila je tolikom žestinom pala, i za 20 dana stala, da smo kroz to vrime bili kao na ledenom moru. Na sve, i polje i brda to je bio sami led za dvi podlanice širok. Saobraćaji su svi naravno bili prikinuti, osim željeznice. Toliko leda da kad bi morao kogod saći, sašao bi na smotanoj kabanici sideći, jer inače nije bilo moguće. Tom su prigodom ubili i tri vuka. Jednoga na Spasu, ispod tvrđave”., piše na dnevničkim stranicama ljetopisa.

Prema kazivanju starijih, pamti se i zima početkom 1927. godine, kako zbog hladnoće tako i zbog visine snijega. Prema tom kazivanju, u Golubiću kod Knina, točnije u zaseoku Šimići sniježni nanosi su tada prekrili krovove kuća pa su ljudi da bi došli do stoke i do susjeda morali kopati tunele.

Foto: Knin sa snijegom, 1917

Autorska prava su vlasništvo portala Huknet

Intervju: Gradonačelnik Nikola Blažević


Početak nove godine prigodno je vrijeme za intervju s gradonačelnikom Nikolom Blaževićem. U ovom razgovoru dao nam je presjek protekle i očekivanja u novoj 2017. godini.

Iza nas je 2016. godina. Je li za Knin bila dobra ili loša? Kratko je prokomentirajte.

Ovo je za Knin bila još jedna teška godina. Ne bih je karakterizirao dobrom ili lošom. Naprosto, godinu je trebalo uspješno privesti kraju u zadanim okolnostima i mislim da smo ja i svi moji suradnici u tome uspjeli.  Godinu koja je iza nas je umnogome obilježila činjenica da je Vlada RH relativno kasno konstituirana te da je vrlo kratko trajala. Potom su slijedili novi izbori, konstituiranje novog saziva Hrvatskog sabora i Vlade RH, tako da mogu zaključiti da smo funkcionirali u okolnostima u kojima smo ponajmanje ovisili o sebi samima, a ponajviše o smjernicama i uputama najviših državnih tijela koje su uglavnom bile načelnog, a kasnije se pokazalo i privremenog karaktera.

Unatoč poreznim reformama kojima su lokalnim samoupravama znatno umanjena sredstva, brojke kažu da se dug grada smanjiva. Je li riječ o štednji ili?

Porezna reforma nije bila ono što smo kao jedinica lokalne samouprave priželjkivali, barem ne na način koji nas u znatnom dijelu pretvara u distributere sredstava iz središnjeg proračuna. U odnosu na primjenu i posljedice porezne reforme jednako žučno smo prigovarali svim vlastima, bez obzira tko je u tom trenutku bio na čelu Vlade RH i Hrvatskog sabora. Naprosto smo smatrali da se poreznom reformom slabe kapaciteti jedinica lokalne samouprave i da će to za posljedicu imati lošiju razinu usluga prema građanima u dijelu ovlasti iz zakonskog djelokruga jedinica lokalne samouprave. Pokazalo se da smo bili u pravu jer su se davanja za brojne proračunske korisnike, ali i obveze iz komunalnih djelatnosti spustile na nižu razinu u odnosu na prije pet ili čak i više godina. Unatoč tome, povećali smo produktivnost naših službi i racionalizirali potrošnju gdje je god to bilo moguće. To je za posljedicu imalo znatnije smanjenje duga iz ranijih razdoblja. Na to smo posebno ponosni, jer to je zacijelo dobra pretpostavka za razdoblje i obveze koje su pred nama. Dakle, nismo štedjeli nego odgovorno gospodarili raspoloživim kapacitetima. Štedi se kad se ima, a nadam se da ćemo uskoro doći i u tu situaciju.

Spomenuli ste nedavno kako će Grad iz državnog proračuna ove godine dobiti znatno manja sredstva. Koliko manja i kako će to utjecati na rad gradske uprave i gradskih ustanova?

U raspodjeli sredstava za jedinice lokalne samouprave Grad Knin planiran je s proračunskim iznosom od 6.471.390,00 kuna. Taj iznos predstavlja tzv. kompenzacijske mjere kojima Vlada RH namjerava nadomjestiti negativne posljedice porezne reforme na proračune jedinica lokalne samouprave. U usporedbi s tekućom godinom kada je iznos kompenzacije iznosio 9.391.986.00 kuna razvidno je da se radi o gotovo 3 milijuna kuna manje koja se u Proračun Grada Knina trebaju sliti iz Državnog proračuna. Već sam rekao da smo zbog učinaka ranije porezne reforme morali biti restriktivniji prema pojedinim proračunskim korisnicima. Obzirom da smo ipak uspjeli održati sustave učinkovitima nadam se da ćemo preživjeti i ove mjere. Cilj nam je s postojećim resursima izvršavati obveze iz našeg i zakonskog djelokruga naših ustanova i trgovačkih društava. Uprave i naši zaposlenici svjesni su ozbiljnosti situacije pa mislim da naši korisnici to u bitnome ipak neće osjetiti.

Nakon porezne reforme bivše Vlade, ovo je još jedan udar na lokalnu samoupravu. Očekujete li od Vlade nekakve kompenzacijske ili bar vatrogasne mjere da se nadomjesti manjak sredstava? Potpredsjednik ste Udruge gradova, jeste li upozorili premijera na problem?

U prethodnom odgovoru govorio sam o brojčanim pokazateljima. Kompenzacijske mjere postoje, a u planu je i donošenje novog zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Taj zakon bi, u sklopu postojeće porezne reforme, trebao pobliže definirati izvore sredstava i financiranje poslova iz djelokruga županija, gradova i općina. Vjerujem da će model financiranja biti više decentralizacijski nego do sada, kako bi lokalna samouprava mogla, kolokvijalno rečeno, živjeti od svoga rada, a ne od socijalne pomoći od središnjeg proračuna. Valja, također, vidjeti i učinke drugog djela porezne intencije zakonodavca, a to je punjenje lokalnih proračuna od poreza na dohodak koji je opet determiniran nizom olakšica za građane koji ostvaruju dohodak od svog rada. U ovom trenutku puno je otvorenih pitanja, a tek će primjena poreznih zakona dati konkretnije odgovore na niz pitanja pa tako i na ova koja ste mi postavili. Naravno, da je i Udruga gradova odnosno predsjedništvo Udruge imalo intenzivne kontakte s ministrom financija Zdravkom Marićem i sugerirala mu modele financiranja koji su povoljniji za gradove, a osobno sam posebno prigovarao na status i posljedice za one gradove koji se nalaze na područjima posebne državne skrbi.

Svi smo svjesni velikog kninskog problema, a to je odlazak ljudi. Grad je sve prazniji, a u takvom okruženju teško je i očekivati napredak. Kako riješiti ovaj problem?

Problem iseljavanja je problem hrvatskog društva u cjelini. Knin tu ne odskače u negativnom smislu značajnije od drugih hrvatskih gradova ili drugih dijelova Hrvatske. Mišljenja sam da vlast na svim razinama mora stvoriti pretpostavke za očuvanje življenja pa tako i stanovništva na pojedinom području. Referirajući se na neke od prethodnih odgovora, držim da u Republici Hrvatskoj moraju snažnije zaživjeti propisi koji će stimulirati demografsku obnovu društva i povoljniju poduzetničku klimu. Tek tada će građani biti u stanju vidjeti perspektivu koja bi ih odgovorila od odluke da odu u druge europske države potražiti svoju životnu egzistenciju. Tu bi svakako jedna od pretpostavki trebala biti i odgovornije ponašanje onih koji obnašaju javne dužnosti. Građani, naime, moraju vjerovati onima koji donose i primjenjuju propise, što danas još uvijek nije čest slučaj. Kada govorim o Kninu onda bih svakako volio da propisi budu takvog tipa da područja posebne državne skrbi postanu područjima posebnog državnog interesa.  Ovo su prelijepa i prevažna područja da bi ih se gledalo isključivo kroz ekonomsku prizmu odnosno kroz ekvivalent isplativosti održanja pojedinih službi i funkcija koje služe građanima za njihove svakodnevne potrebe.

Kreće realizacija 24 milijuna eura vrijednog EU projekta. Manje-više znamo u kojim će smjerovima projekt ići i o tome smo u više navrata izvještavali javnost. Riječ je o prilično velikom novcu koji neki drugi gradovi samo mogu poželjeti. Koliko  ovaj projekt realno može oživjeti Knin i multiplicirati aktivnosti i poslove u gradu?

Projekt Integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije polako, ali sigurno, zalazi u svoju provedbenu fazu. Uskoro očekujemo objavu poziva za dostavu projektnih prijedloga za portfolio projekata Intervencijskog plana, uz sufinanciranje koje će značajno olakšati sudjelovanje svih sudionika koji će se prijaviti na objavljeni poziv. Radi se o značajnim sredstvima i pomno prepoznatim potrebama Grada Knina i svih onih koji su sudjelovali u kreiranju Intervencijskog plana pa vjerujem da će očekivana sredstva snažno pridonijeti oživljavanju Knina i multipliciranju aktivnosti i poslova u gradu i okolici. Naravno, da bi projekt uspio u svoj njegovoj punini morat će se poklopiti još puno čimbenika. Ovdje prije svega mislim na mjere koje će, vjerujem uspješno, Vlada RH na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem, provoditi na područjima posebne državne skrbi. Neke od njih sam već spomenuo, a svakako očekujem da će pozitivan odnos Vlade RH koji smo osjetili na nizu primjera biti dodatan zamašnjak razvoju ovih krajeva pa tako i hrvatskog kraljevskog grada Knina.

Ove godine studenti se useljavaju u novi, moderni studentski dom. Može li to, bar psihološki, biti temelj nekoga novoga zaleta?

Uskoro, nakon što je izvršena primopredaja studentskog doma Grada Knina Veleučilištu ”Marko Marulić”, očekujemo natječaj za upis studenata u studentski dom. Prilika je to za Veleučilište, posebno kako bi dobili još jedan jaki adut u privlačenju studenata za studiranje u Kninu, ali i za Grad Knin koji dobija jedan uistinu respektabilan smještajni kapacitet u mjesecima kada neće biti u tijeku akademska godina. Kako uvijek volim reći da Veleučilište i Grad Knin sinkronizirano djeluju od trenutka kada je Veleučilište osnovano onda sa sigurnošću mogu reći da će postojanje studentskog doma pozitivno djelovati na konkurentnost našeg grada u svakom pogledu pa, ako hoćete, to i psihološki može pozitivno utjecati na sve one koji imaju planove u vezi s Kninom.

Koje su vaše želje za Knin za 2017. godinu?

Moje želje za Knin su uvijek iskrene. Volim ovaj grad i tužan sam kad ljudi iz njega odlaze, no što možete reći onima koji u Kninu nisu riješili osnovna egzistencijalna pitanja i zbog toga su otišli iz ovog grada kako bi sreću potražili negdje drugdje. Nasuprot tome, žao mi je što iz Knina odlazi i određen broj ljudi koji to nije morao učiniti, bilo zbog toga što su tu stambeno zbrinuti ili su imali nekakav posao ili drugo stalno primanje. Volio bih kada ovaj lijepi grad svima koji su tu došli iz drugih gradova i država ne bi bio tranzitno mjesto. Želio bih da stanove i kuće dobiju oni koji će u njima stvarno živjeti i s kojima ćemo zajedno graditi Knin budućnosti, grad koji će vrlo skoro zasjati punim sjajem i biti mjesto ugodnog življenja za sve one koji ga vole i poštuju njegovu veličanstvenu povijest, ali i prirodne ljepote kojima obiluje. Želio bih da stanje u Republici Hrvatskoj općenito bude bolje i perspektivnije, a onda vjerujem da će se to reflektirati i na Knin.

Autorska prava su vlasništvo portala Huknet

Izbornik