Kategorija: Politika

Gradsko vijeće izabralo je Sandru Žulj Cigić za vd ravnateljicu Pučkog otvorenog učilišta Knin.

Potporu prijedlogu nisu dali vijećnici HDZ-a Nenad Tisaj, Robert Marić i Goran Mrnjavac, nezavisna vijećnica Marina Krvavica i vijećnica Mosta Marija Ćurić. Ipak, dvojica vijećnika izabranih na listi HDZ-a Josip Bebek i Marko Šešo glasali su za izbor Sandre Žulj Cigić pa je prijedlog prošao.

Vijećnice HDZ-a Maja Deronja i Nikolina Grizelj nisu bile prisutne na sjednici. Nije bio prisutan ni Marinko Tokmakčija koji je u vijeće izabran na listi HDZ-a, ali je isključen iz te stranke.

Za prijedlog su bili vijećnici Nezavisne liste Marka Jelića (Vedrana Požar, Dragan Miličević, Marko Sinobad, Davor Ilić, Marko Vujasinović i Marijan Blažević), vijećnik SDP-a Mirko Antunović i vijećnik SDSS-a Veselin Đujić te spomenuti Josip Bebek i Marko Šešo.

I. Š.

U ponedjeljak je priopćenje za javnost uputio kninski HDZ. Možete ga preuzeti ovdje.

Na HDZ-ovo priopćenje odgovorio je kninski dogradonačelnik Marijo Ćaćić. Odgovor možete preuzeti na ovom linku.

I. Š.

Gradsko vijeće u kojem Nezavisna lista Marka Jelića više nema većinu nije usvojilo prijedlog da Sandra Žulj Cigić bude ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Knin. Inače, Sandra Žulj Cigić se jedina prijavila na natječaj za ravnatelja i ispunjava sve uvjete za obnašanje te dužnosti.

Vijećnici HDZ-a nisu obrazložili zašto nisu dignuli ruku za njen izbor.

Prije samo tri tjedna HDZ-ovci nisu podržali ni prijedlog izbora Ivice Šimića za ravnatelja Narodne knjižnice Knin. Tada su svoj čin obrazložili protivljenjem načinu da radnici knjižnice biraju svog ravnatelja.

Kninski HDZ je tako u samo tri tjedna srušio izbor ravnatelja u dvije gradske ustanove.

I. Š.

Još tri osobe iz Knina pozitivne su na COVID-19, ukupno ih je sada devet i svi imaju blage simptome, izvijestio je županijski Stožer civilne zaštite.

Evo njihovog priopćenja:

“U protekla 24 sata na području naše županije još je šest osoba pozitivno na COVID-19. Riječ je o dvije ženske osobe srednje životne dobi iz Knina, koje su bile u samoizolaciji zbog kontakta s COVID-19 pozitivnom osobom. Jednoj mlađoj muškoj osobi iz Knina, koja je bila u dobrovoljnoj samoizolaciji. Jednoj mlađoj ženskoj osobi s prebivalištem u Općini Tisno, koja je bila izložena zarazi u Zagrebu i bila je u samoizolaciji. Dvije mlađe muške osobe iz Šibenika; za jednu su epidemiološki izvidi u tijeku, a za dugu je moguća povezanost sa osobom iz šire obitelji koja je nedavno stigla iz inozemstva.

U ovom trenutku 16 je aktivnih slučajeva oboljenja na području naše županije, od kojih je 9 u Kninu, 2 na području Grada Vodica, 3 u Šibeniku, jedna u Tisnome i jedna u Drnišu. Svi oboljeli imaju blaže kliničke simptome i nisu hospitalizirani.

Do ovog trenutka pod zdravstvenim nadzorom i mjerama samoizolacije nalazi se 71 osoba, od kojih je 51 kontakt s COVID-19 pozitivnom osobom. U vremenu od 3. do 6. srpnja na području Policijske uprave šibensko-kninske nije zaprimljena niti jedna dojava o kršenju mjere samoizolacije, pa tako niti kršenja te mjere.

U protekla 24 sata testirano je 7 osoba.”, stoji u priopćenju.

I. Š.

Na parlamentarnim izborima u Kninu najviše glasova dobio je HDZ, ukupno 2.059 ili 52,67 posto. Drugi je Domovinski pokret s 563 glasa ili 14,40 posto, treća je Restart koalicija predvođena SDP-om s 519 glasova ili 13,27 posto, a četvrti MOST s 392 glasa ili 10,02 posto.

Prva ispod praga je koalicija Možemo! sa 120 glasova ili 3,06 posto. Svi ostali su ispod 2 posto,

Ukupno je u Kninu danas na izbore izišlo 4.017 birača.

1.169 ljudi manje na biralištu nego na prošlim parlamentarnim izborima; HDZ dobio 809 glasova manje nego 2016.

U odnosu na prošle parlamentarne izbore, jučer je u Kninu izišlo 1.169 ljudi manje, a HDZ je dobio 809 glasova manje nego 2016. godine. U postocima, HDZ je jučer dobio 3,73 posto glasova manje nego prije četiri godine (2016. je imao 56,4 posto, a jučer 52,67 posto ukupnih glasova).

U odnosu na drugi krug lokalnih izbora 2017. godine jučer je u Kninu na izbore izišlo 3.025 ljudi manje.

I. Š.

Državno izborno povjerenstvo objavilo je danas pravovaljano predložene liste u svim izbornim jedinicama za predstojeće parlamentarne izbore.

Što se tiče naše, IX. Izborne jedinice, prijavljeno je 17 lista, a samo na pet njih mjesta su našli Kninjani.

Od parlamentarnih opcija, samo su dvije odabrale nekoga iz Knina. Riječ je o MOST-u Nezavisnih lista koji je Kninjanku Mariju Ćurić uvrstio na deveto mjesto te “Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti” koja je našeg sumještanina Davora Šimičevića stavila na 12. mjesto.

Od neparlamentarnih stranaka i koalicija, njih tri su uvrstile Kninjane. Autohtona – Hrvatska stranka prava je na treće mjesto na listi stavila Kninjanina Marka Đapića. Njegov i naš sugrađanin Boris Mijakovac je na osmom mjestu koalicije u kojoj su Možemo!, Nova ljevica, Radnička fronta, Orah, Zagreb je naš! i Za grad. I na kraju, tu je i Miroslav Jadrić koji je na četvrtom mjestu liste Stranke Hrvatski vidik.

Što se tiče HDZ-a, tu su se za Knin u kratkom vremenu stvari promijenile nagore. Naime, kninski HDZ predložio je da na listi te stranke iz Knina bude Josipa Rimac i to samo sedam dana prije njenog uhićenja. Sada na listi HDZ-a nema nikoga iz Knina.

Liste možete pogledati OVDJE.

I. Š.

Kninski gradonačelnik Marko Jelić i još pet članova napustili su političku platformu Stranke s imenom i prezimenom.

Prenosimo objavu Marka Jelića koju je sinoć napisao na svom facebook profilu:

“Poštovani,

Osjećamo obvezu obratiti Vam se svojim imenima i prezimenima. Obzirom da je duboko narušena početna, poštena, čista i iskrena priča, uvidjeli smo da ne dijelimo jednake ili slične moralne, etičke i političke vrijednosti.

Dubokim i neprincipijelnim kompromisima Hrvatska se ne može mijenjati na bolje. Kada stavovi nemaju konstantu, a obraz i čast imaju cijenu, mi u tome ne možemo i ne želimo sudjelovati.
Na ovaj način pokazali smo puni smisao nezavisnosti i neovisnosti. Kako smo ušli u ovu priču, tako i izlazimo – čista srca i iskrenih namjera, sa svojim imenima i prezimenima.

Naš politički put nastavljamo dalje, predanim i poštenim radom za svoje općine i gradove, kao i do sada.

Srdačan pozdrav iz 9. izborne jedinice,

dr.sc. Marko Jelić, gradonačelnik Grada Knina
Toni Turčinov, mag.struc. agronomije, načelnik Općine Murter – Kornati.
Marko Grubelić, mag.oec., načelnik Općine Tribunj
dr.sc. Zlatko Ćesić
Petar Maretić, bacc.ing.el., vijećnik Općine Dicmo i potpredsjednik NLM-a
Nikša Kulušić, NLM Drniš”.

I. Š.

Bivša državna tajnica, kninska gradonačelnica i predsjednica kninskog HDZ-a Josipa Rimac i predsjednik Kluba vijećnika HDZ-a u kninskom Gradskom vijeću Marinko Tokmakčija bezuvjetno su isključeni iz HDZ-a, izvijestio je ŠibenikIN.

– Časni sud županijskog ogranka HDZ-a Šibensko-kninske županije donio je jednoglasnu odluku da se bezuvjetno iz članstva isključe Josipa Rimac i Marinko Tokmakčija zbog poznatih razloga koji su se dogodili prethodnih dana – objavio je predsjednik županijskog HDZ-a Nediljko Dujić na današnjoj konferenciji za medije.

Prošloga tjedna sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda Oliver Mittermayer odredio je, na prijedlog Uskoka, jednomjesečni pritvor Josipi Rimac kao prvoosumnjičenoj te Marinku Tokmakčiji kao devetoosumnjičenom u aferi Vjetroelektrana.

Foto: Huknet/arhiva

Zanimljiva situacija dogodila se na kninskoj političkoj sceni, točnije na jučerašnoj sjednici Gradskog vijeća.

U izboru novog ravnatelja Kninskog muzeja Zlatka Ćesića – presudan je bio glas vijećnice MOST-a Marije Ćurić. S obzirom da vijećnica Ćurić redovito glasa protiv prijedloga vladajuće koalicije u Kninu, ovo sinoć predstavlja zanimljiv presedan.

Je li riječ o novom preslagivanju političkih snaga u Kninu ili je u pitanju tek izolirani incident – doznat ćemo na narednim sjednicama vijeća.

Inače, izbor Zlatka Ćesića podržalo je 9 vijećnika (6 vijećnika Nezavisne liste Marka Jelića te vijećnici SDP-a, SDSS-a i MOST-a). Iz redova vladajuće koalicije na sjednici nije bila Marina Krvavica koja je u vijeće izabrana kao kandidatkinja Nezavisne liste Marka Jelića da bi kasnije prešla u HDS, ali i nastavila davati potporu vladajućima.

U glasanju je bilo suzdržano svih sedam prisutnih vijećnika HDZ-a, dok jedan, Josip Bebek, nije bio prisutan na sjednici. Obje struje kninskog HDZ-a u vijeću nastupile su dakle s istim stavom što je također novina na kninskoj političkoj sceni budući da je dio HDZ-ovih vijećnika do sada uglavnom podržavao ključne prijedloge vladajućih. Hoće li ovakva politika postati kontinuitet i je li razlog tog novog smjera relativna blizina lokalnih izbora (do kojih je preostalo još 15-ak mjeseci), također ćemo vidjeti na idućim sjednicama vijeća.

I. Š.

Kninski gradonačelnik Marko Jelić i predsjednica Gradskog vijeća Vedrana Požar reagirali su priopćenjem na intervju nastupajućeg Predsjednika RH Zorana Milanovića u dijelu u kojem u negativnom kontekstu spominje Knin i njegove građane. Priopćenje prenosimo u cijelosti:

“Prije svega, koristimo ovu priliku da čestitamo nastupajućem Predsjedniku Republike Hrvatske, g. Zoranu Milanoviću, na izboru za predstavnika svih građana naše države!

U namjeri zaštite dostojanstva i ugleda Grada Knina, naših sugrađana, slavne nam i bremenite povijesti, dužni smo s dubokim negodovanjem i razočaranjem reagirati na njegovu izjavu u prvom poslijeizbornom intervjuu za medijsku kuću NOVA TV. Omalovažavajući više tisućljetnu ulogu našeg grada i današnje njegove žitelje izjavljujući da je Knin grad bez novca, ljudi, ideja, znanja, te snage i težine i da se radi o malom kolodvorskom sjecištu, navodimo sljedeće:

U razdoblju od 2011. do 2015. g. smanjeno je financiranje i potpora Gradu Kninu i brojnim ustanovama koje djeluju na našem području, čime su grad i njegovi građani ostavljeni bez značajnih financijskih sredstava. Tijekom tog razdoblja, na području našeg grada smanjio se broj stanovnika za 2297, prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku. Upravo zato imamo manjak ljudi, jer u tom razdoblju nije ulagano u naš i brojne druge male gradove i općine u Dalmatinskoj zagori, Lici, ali i u drugim depriviranim područjima RH.

Trenutačno je Knin financijski potpuno stabilan, bez dugova i sa značajnom proračunskom zalihom. U provedbi je 9 projekata financiranih EU sredstvima iz Intervencijskog plana, a čija je ukupna vrijednost, zajedno sa još 11 EU projekata koji se trenutno pripremaju, veća od 22 mil EUR. U razdoblju od 2011. – 2015. g. nije započet niti jedan značajniji projekt, štoviše, tadašnja Vlada RH je zaustavila 8 godina pripreman, ključni lokalni razvojni projekt Inovacijskog središta kninskog Veleučilišta, projekt koji bi, da nije zaustavljen, osigurao opstanak ljudi te ekonomsku revitalizaciju čitave Dalmacije, susjedne Like i zapadne Hercegovine. Knin je izvorište brojnih ideja koje su pretvorene u konkretne projekte i koje su prepoznate i preuzete od drugih kako u javnoj upravi, u socijalnim aktivnostima, sportu, obrazovanju i gospodarstvu.

Ljudi iz Knina i svih malih mjesta oko nas su uspješni, pametni i pošteni. Mi Kninjani smo ponosni na najmlađeg akademika HAZU-a, na predstavnicu Hrvatske na Olimpijskim igrama, na brigu o osobama s posebnim potrebama, na jednu od najvećih tvornica vijčanih proizvoda u Europi i na naše mnoge uspješne znanstvenike, stručnjake, gospodarstvenike, sportaše, kulturnjake. To su ljudi iz Knina i njegove okolice, iz Dalmatinske zagore. Knin je 1300 g. jedan od najznačajnijih gradova, ako ne i, ukupno gledajući, najvažniji grad u povijesti Hrvatske i hrvatskog naroda te njegovog kulturnog identiteta. Već jako dugo ga nazivaju „vrata Dalmacije i ključ Hrvatske“ i jedno je od najvažnijih prometnih sjecišta, ne samo željezničkih već i cestovnih pravaca u RH. I tako već par tisuća godina, od tuda nam važnost i težina, a snaga nam izvire iz naših ljudi.

2068 osoba je dalo svoj glas u Kninu za nastupajućeg predsjednika, i očekuju da ih se poštuje, ne samo oni već i oni koji su glasovali za nekog drugoga. Predsjednik je dužan štititi svakoga od nas, i boriti se protiv omalovažavanja na temelju porijekla ili pripadnosti određenom geografskom području.

Mi svoj grad volimo te smo odlučili živjeti u njemu, graditi ga i stvarati uvjete da naša djeca ostanu i nastave naš posao. Predsjednik RH nam treba i mora pomoći, to očekujemo od njega. Pa ako gosp. Milanović i dalje smatra da je Knin ono što je naveo u svom intervjuu, očekujemo od njega da, sukladno svojim Ustavnim ovlastima, kao Predsjednik cijele Republike Hrvatske, doprinese njegovom razvoju, a ne da omalovažava i minorizira njegov značaj. Pozivamo ga da, sukladno ovlastima Predsjednika po čl. 102. Ustava RH, predloži Vladi RH sazivanje tematske sjednice kojoj će tema biti daljnja revitalizacija Grada Knina, a slijedom čl. 49 istog, u kojem stoji: „Država (Predsjednik RH i Vlade RH također) potiče gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana i brine se za gospodarski razvoj svih svojih krajeva.“

Stoga ga pozivamo da nas prvom prigodom posjeti i da se osobno uvjeri da je Knin puno više od malog kolodvorskog sjecišta u nama voljenoj i jedinoj Dalmatinskoj zagori.”

Foto: Screenshot NovaTV

Državno izborno povjerenstvo objavilo je potpune podatke o predsjedničkim izborima održanim u Kninu.

Glasanju je pristupilo 5.685 birača. Od toga glasovalo je njih 5.683. Broj nevažećih listića je 220 ili 3,87 posto.

Za Kolindu Grabar Kitarović glasalo je 3.395 birača ili 59,72 %, a za Zorana Milanovića 2.068 birača ili 36,38 posto.

Za usporedbu, u drugom krugu predsjedničkih izbora održanih 11. siječnja 2015. godine u Kninu je pristupio 7.331 birač (1.646 više nego jučer).

Tada je Kolinda Grabar Kitarović dobila 62,44 %, a Ivo Josipović 37,56 %.

I. Š.

U Kninu je danas zabilježen gotovo identičan omjer glasova predsjedničkih kandidata HDZ-a i SDP-a kao i u drugom krugu predsjedničkih izbora prije pet godina.

Naime, Kolinda Grabar Kitarović dobila je danas u Kninu 62,14 posto, a Zoran Milanović 37,85 posto glasova.

Prije pet godina, 11. siječnja 2015. godine, Grabar Kitarović dobila je 62,44 %, a Ivo Josipović 37,56 %.

Jedina razlika je što je prije pet godina glasanju pristupilo oko 1.900 birača više.

I. Š.

Po podacima Državnog izbornog povjerenstva, nakon 100 posto obrađenih biračkih mjesta, Kolinda Grabar Kitarović dobila je u Kninu 3.395 glasova (62,15 %), a Zoran Milanović 2.068 glasova (37,85 %).

U ovom trenutku (20:30h) još uvijek nema podataka o ukupnom broju birača koji su pristupili glasanju te o broju nevažećih listića. Ukupni broj važećih glasova u Kninu je 5.463.

U drugom krugu prethodnih predsjedničkih izbora održanih 11. siječnja 2015. godine u Kninu je pristupio 7.331 birač.

I. Š.