Kategorija: Kultura

Festival base i kapulice mlade donosi nam u petak, 8. svibnja u A3 vrhunski glazbeni događaj odnosno dva izuzetna i autentična koncerta, najprije multiinstrumentalista Domagoja Vukovića, a zatim i međunarodnog world music sastava Panasea. Organizator je udruga Atribut.

“U vrijeme dok su bogovi bili bliže ljudima, a ljudi ih mogli jasnije čuti, osjetiti i vidjeti. U to vrijeme, bijaše zvuk. Zvuk ljudi, da pozovu bogove, da im čovjek bude bliži. Zvukom je čovjek ulazio u njihovu sferu, kroz ritual, kroz molitvu, kroz zahvalu.

Zvukom je sve stvoreno i ostvareno, a zvuk jest glazba. Glazbu koju ti želim prenesti, Glazbu u koju te želim unesti. Svim svojim bićem, svim svojim žicama, svim svojim udarcima bubnja i svim svojim glasom. Pozornica je moj sveti prostor, oltar, mjesto susreta božanskog i ljudskog, a moja glazba je ritual koji budi arhetipske zapise i sjećanja davnine u nama.”, govori Domagoj Vuković o svojoj glazbi.

Domagoj Vuković, diplomirani je glazbenik. Magistrirao je gitaru, ali nije jedino na čemu svira. Na pozornici se koristi nizom instrumenata: hrvatskim tradicionalnim instrumentima (tambura, lijerica, drombulja), framedrum, te akustičnom i klasičnom gitarom.

Navedeni instrumentarij ne bi bio potpun bez onog glavnog – glasa. Osim ‘klasičnog’ pjevanja, koristi se i grlenim pjevanjem iz središnje Azije (Tuva i Mongolija), načinom pjevanja za koje smatra da je utjelovljenje šamanizma.

Prilikom sviranja, koristi se looper pedalom, kako bi postigao orkestar glasova i instrumenata. Izvodi svoju autorsku glazbu koja pod velikim utjecajem starohrvatske mitologije te njenog naslijeđa.

Prije nastupa Domagoj će održati radionicu grlenog pjevanja, svi koji su zainteresirani mogu se pridružiti!

PANASEA je multinacionalni folk rock sastav koji okuplja akademski obrazovane glazbenike iz Hrvatske, Turske, Cipra, Austrije i Irana. Sa sjedištem u Beču — gradu na jedinstvenom raskrižju kultura — Panasea spaja raznolika glazbena nasljeđa u koherentno i snažno zvučno iskustvo.

Pjevajući na više jezika i crpeći iz različitih glazbenih tradicija, bend stvara bogat i uranjajući zvuk koji izmiče kategorizaciji. Inspiriran grčkom Πανάκεια (Panacea – božica univerzalnog iscjeljenja), bend vjeruje da umjetnost i priroda mogu otvoriti put prema univerzalnom iscjeljenju.

Panasea istražuje kako umjetnost može povezivati kulture i nadilaziti granice. Njihovi dinamični nastupi uživo nude snažno putovanje kroz zvuk, tradiciju i suvremeni izraz.

Sastav benda: Can Erkurt (Turska) – gitara i vokal, Jana Pelikan (Hrvatska) – violina i vokal, Anastasia Kattou (Cipar) – klarinet, Ryma Tabibi (Iran) – violončelo i vokal te Fabian Ratheiser (Austrija) – bubnjevi i udaraljke.

Bend je svoj debitantski koncert održao u prosincu 2024. u Kramladenu u Beču, snimio live session u studijima MDW-a te nastupio na festivalu Popfest u Beču.

Panasea je svoj prvi glazbeni video “Oči” snimila na 8 mm analognom filmu. Video je premijerno prikazan u kinu Gaj u Varaždinu te predstavljen u lokalnoj TV emisiji.

Ulaz na događaj je 10 eura!

Da, ovo u knjižnici uopće nije bilo predstavljanje knjige. Kaže Karakaš da ne radi klasična predstavljanja knjiga, a kad prosječni građanin čuje da je negdje tamo neko predstavljanje knjige – neće ni doći.

Karakaš je nepredstavljanje započeo sviranjem harmonike pa smo čuli malo tanga, pa malo crossovera Brahmsa i balkanskog etna.

A onda je uzeo flomaster i krenuo crtati po hamer papiru. I naslikao đavla koji je bitan protagonist njegovog novog romana „Sunčanik“ kojeg je nepredstavljao.

Đavao trenutno najviše boravi na društvenim mrežama, usputno je spomenuo.

I pričao je onda Karakaš urnebesno smiješne, opskurne, bizarne i nevjerojatne zgode iz svog života. O pješačenju mračnom šumom punom vukova s nagradom Grada Brinja u jednoj i svinjskoj glavi u drugoj ruci i o penjanju bez zaštite liticom na kojoj mu se „oduzimaju“ ruke i noge.

Pričao nam je i priče za koje je čuo od drugih – o čovjeku koji isto ide šumom do kuće i kojega stalno prati vuk, o tome kako nadomak kuće vidi u njoj smrt koja ga čeka, o tome kako na kraju strada od vuka otključavajući kućna vrata – jer mu je popustio fokus i nestala mu je aura koja ga je štitila.

Čovjek je u istoj večeri tjerao kninsku publiku na razmišljanje, pa na urnebesni smijeh pa na uživanje u glazbi i tako u krug. Svi koji nisu bili na ovom sjajnom nepredstavljanju knjige Damira Karakaša – imat će za čim žaliti.

Je li moguće jednom umjetnosti dočarati drugu? Fotografijom književnost? Naravno!

Pokazali su nam to danas članovi Foto kluba Knin, njih trinaest, koji su izložili u knjižnici svojih 20 fotografija.

Svaka od fotografija nosi naziv jedne poznate knjige i tu se isprepliću dvije umjetnosti.

Ideja da se na ovakav originalan način povežu knjiga i fotografija – došla je prije četiri godine upravo iz Foto kluba Knin i kninske knjižnice pa je i nekako autentično kninska. I, što je bitnije, zaživjela je.

I očito je interesantna ljudima. Knjižnica je danas bila krcata (više fotografija na FB stranici Narodne knjižnice Knin).

Izložba će ostati u knjižnici narednih sedam dana.

Stara knjižnica i večeras je bila pretijesna za sve koji su željeli pogledati još jednu izvrsnu predstavu Teatra Gavran “Papučari”, čiji tekst potpisuje Miro Gavran, a režiju Mladena Gavran.

Svi oni koji su na vrijeme osigurali svoje ulaznice imali su priliku uživati u dinamičnoj i duhovitoj priči koja istražuje što se događa kada se bivši muž – netom pušten iz zatvora zbog zločina koji nije počinio – useli k bivšoj supruzi i njezinom sadašnjem mužu.

Rezultat je prava kazališna eksplozija: kaos, smijeh, sudari ega i potisnute emocije, uz niz urnebesnih situacija koje neprestano izmiču kontroli.

Posebnu snagu predstavi daje glumački trojac koji čine Kristina Krepela, Jakov Gavran i Vedran Komerički koji su svojom energijom i uvjerljivim interpretacijama dodatno podigli ovu već izvrsno napisanu komediju.

Još jednom se pokazalo kako Teatar Gavran uspješno spaja kvalitetan tekst, sigurnu režiju i vrhunsku glumu, stvarajući predstave koje publika rado gleda – i traži kartu više.

Tekst i foto: Ana Šimić Sunko / FB Narodna knjižnica Knin

Nakon beogradskog, svjetlo dana ugledalo je 11. ožujka ove godine i zagrebačko izdanje romana Igora Čoke „Mojom stranom ulice“ i to u nakladi izdavačke kuće Jesenski i Turk.

Kupio sam knjigu odmah po izlasku iz tiska, no trebalo mi je vremena da je počnem čitati. Jer ovakve posebne knjige – zahtijevaju pripremu prije čitanja, zahtijevaju mir i sređenost vlastitog života.   

Naravno, pročitao sam je u dahu. I odmah u glavu ću reći, a stojim čvrsto iza ove tvrdnje – ovo je remek djelo.

Remek djelo koje govori – o mladalačkom buntu, o borbi protiv „etničkih demona“, „dežurnih paranoika“, protiv cenzora, protiv malograđanštine i predrasuda, protiv policije uma, protiv para-religioznih rituala nacionalizma, protiv nasilnika i seljačina koji nedostatak individualnih vrijednosti kompenziraju u toplini krda iz kojeg prijete drugom krdu i otpadnicima iz vlastitog.

Remek djelo koje govori o potrazi za dobrom glazbom, o potrazi za načinima mijenjanja svijeta oko sebe, koje govori o subverzivnom aktivizmu izdavanja urbanog i antiratnog fanzina u grotlu i epicentru primitivizma i rata.  

Remek djelo koje nadasve govori o ljudskosti koja je na pijedestalu svih vrijednosti.

A zašto je Igorov roman remek djelo?

ZATO što nas izuva iz cipela, zato što nas nemilosrdno  tjera da se preispitujemo, da postavimo sebi pitanje – što smo mi u životu napravili izlazeći duboko i daleko iz zone komfora da bi dostigli svoje ideale, zato što nas tjera da postavimo sebi pitanje – gdje je naš fanzin.

ZATO što ima iskonsku iskrenost i emociju. 

ZATO što čitajući osjećaš i miris znoja i udarac metalne prikolice u glavu i prijeteći pogled đikana koji te maltretira i halucinogeni učinak artana.   

Rat je autoru ukrao mladost i otrgnuo ga od rodnog grada i očito je ovaj roman Igorov transcedentni pokušaj da sve to vrati. Zato je roman valjda i pisan narativom i rječnikom tinejdžera.

Roman je ustvari autobiografska priča o, istovremeno, zanimljivoj i mučnoj mladosti, o Igorovim mladim danima u Kninu pa kasnije u Prištini, o stalnom životu na rubu društva (koji u Prištini često sliči na „Strah i prijezir u Las Vegasu“), bez planova i vizije, o životu od danas do sutra, u kojem je jedino za što se čvrsto možeš uhvatiti – tvoj svjetonazor (i zato je izražena potreba da ga se često ističe).

Priča je to o životu u okolnostima koje ti ne dopuštaju da odrasteš. Jer kako odrasti ako ti je mladost ukradena i ako se ne možeš valjano i ljudski oprostiti od nje. I baš zbog toga dobar dio te generacije, danas u pedesetima – odbija odrasti (iako nas autor u zadnjoj rečenici romana – uvjerava da je odrastao).

Svatko iz tog korpusa čudaka odbija odrasti na svoj način. Ja na primjer imam bend. Igor radi najbolje ulične fotografije u ovom dijelu Europe. I sad je napisao masterpiece roman.

Roman koji ima i zavičajno-enciklopedijsku vrijednost jer dokumentacijski i etnografski govori o Kninu s kraja osamdesetih i prve polovice devedesetih godina i to iz onog najhumanijeg diskursa – antiratnog i rokerskog.

Iz diskursa svih onih dječaka, danas u pedesetima, koji idu – svojom stranom ulice.

Tekst i foto: Ivica Šimić

U organizaciji Programa PLUS Srpskog narodnog vijeća u ponedjeljak će se s početkom u 18 sati u Staroj knjižnici odigrati predstava „Zaljubi se Cica u princa“ u izvedbi teatra Maximus Art iz Beograda.

U ovoj maštovitoj, duhovitoj i edukativno-zabavnoj predstavi klinci i klinceze će se upoznati s princem jednog dalekog kraljevstva, Vojkanom, njegovim vjernim prijateljem – dvorskom Ludom i čobanicom Cicom.

Princ je zaljubljen u Cicu, ali pošto je uobražen i sebičan, a njegovo srce „uspavano “ on ne zna pravi način da se svidi Cici i osvoji njeno srce.

Jedini tko Princu može pomoći je njegov prijatelj Dvorska Luda koji pravi niz zabavnih situacija kako bi Princ i Cica bili zajedno.

Hoće li se i kako Cica zaljubiti u Princa, ostaje vam da saznate!

U ovoj predstavi nema loših i zlih likova, ali ima uobraženih, a za uobraženost ima lijeka. Predstava je osmišljena tako da se djeca dobro zabave, uživaju smijući se se do suza i shvate da su prave vrijednosti ustvari ljubav i prijateljstvo.

Likovi u predstavi su odjeveni u autentične, šarenolike i raskošne kostime. Radnja predstave se događa na dva mjesta, u dvorcu i u šumi, koja su dočarana vrlo maštovitom kazališnom scenografijom.

Priča je zaokružena veselom glazbom i zajamčenom zabavom!

U predstavi igraju profesionalni glumci, koji imaju veliko iskustvo u izvođenju dječjih predstava:

Željko Aleksić u ulozi Princa,

Ana Aleksić u ulozi Cice,

Milena Martić u ulozi Dvorske lude

Tekst je napisao i režirao Željko Aleksić

Koreografija: Ana Aleksić

Scenografiju je osmislio i izradio Nebojša Joković

Produkcija: Maximus Art

Župan Šibensko-kninske županije Paško Rakić i gradonačelnik Grada Šibenika Željko Burić primili su danas delegaciju Europskog revizorskog suda predvođenu hrvatskom članicom Ivanom Maletić, uz koju su bili članovi Suda Iliana Ivanova i Alejandro Blanco Fernández, sa suradnicima.

Župan Paško Rakić istaknuo je kako je Županija angažirana oko obnove kulturne, prirodne i povijesne baštine kako priobalnog, tako i zaobalnog dijela Šibensko-kninske županije, uključujući razvoj gospodarstva i prometnu povezanost, a sve s ciljem unaprjeđenja kvalitete života i demografske revitalizacije.

Gradonačelnik Željko Burić gostima je predstavio najznačajnije projekte realizirane europskim sredstvima, istaknuvši kako su upravo sredstva fondova Europske unije bila ključna za snažan razvoj grada u proteklim godinama. Posebno je istaknuo kako Grad raspolaže velikim razvojnim potencijalima za budućnost.

Na sastanku se razgovaralo o prijedlogu novog Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a (2028.-2034.), s naglaskom na poljoprivrednu i kohezijsku politiku te pojednostavljenju procedura za jedinice lokalne i regionalne samouprave, odnosno krajnje korisnike. Ivana Maletić, članica Europskog revizorskog suda, zahvalila je na gostoprimstvu te naglasila kako Šibenik i Šibensko-kninska županija imaju izvrsnu perspektivu u svom daljnjem razvoju.

Tekst i foto: sibensko-kninska-zupanija.hr

Ljudi obožavaju fotografije Miće Samardžije. No nije samo zbog toga knjižnica večeras bila krcata.

Ljudi jednostavno vole Miću!

Vole ga jer je čovjek spontan i interesantan.

A takva je bila i večerašnja promocija kninskog vodiča. Spontana do te mjere da ste imali osjećaj kao da ste izišli s Mićom na pivo.

Prezentirao je autor svoje fotografije koje su okosnica vodiča u kojem svaku lokaciju, osim najbitnijih informacija, prati i QR – kod koji vas vodi na google karte.

Mićo traži i uglavnom pronalazi tu mistiku prirode zarobljenu u trenutku – zbog koje ljudi žele posjetiti to mjesto koje je on uslikao. I zato je izrada vodiča bila logična nadogradnja njegovog fotografskog rada.

Izdavač knjige je Turistička zajednica grada Knina koja je uz Narodnu knjižnicu – Knin i organizirala večerašnje druženje.

Ljubitelje književnosti za Noć knjige u Kninu očekuje posebna večer – u četvrtak, 23. travnja u 19 sati u Narodnoj knjižnici Knin gostuje Damir Karakaš koji će predstaviti svoj novi roman “Sunčanik”.

Jedan od najvažnijih suvremenih hrvatskih autora, Karakaš iza sebe ima bogat i nagrađivan opus te prepoznatljiv književni stil koji osvaja čitatelje i kritiku.

Sunčanik već je izazvao snažne reakcije kritike i publike, koja ga opisuje kao remek-djelo minimalističke estetike, preciznog i slojevitog jezika te duboko sugestivne atmosfere.

Smješten u prepoznatljiv karakaševski prostor Like – istodobno surov i mitski – roman istražuje teme vremena, sjećanja, identiteta i unutarnjih lomova, ostavljajući snažan dojam na čitatelja.

Karakaš je autor niza zapaženih djela, među kojima se posebno ističe roman Proslava, nagrađivan i ekraniziran, te uvršten u međunarodne književne izbore.

Njegov jedinstveni stil često se uspoređuje s velikanima svjetske književnosti, a njegova djela čitaju se diljem svijeta.

Tekst: Ana Šimić Sunko; Vizual: Mićo Samardžija

U četvrtak 23. travnja u knjižnici će se s početkom u 18 sati održati izložba fotografija na temu knjige, a autori su članovi Foto kluba Knin.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana knjige, Narodna knjižnica – Knin i Foto klub Knin predstavljaju izložbu fotografija koja spaja umjetnost fotografije i pisane riječi.

Izložba okuplja radove članova kluba inspirirane svijetom knjige – njezinim pričama, likovima, emocijama i značenjima koje nosi.

Kroz objektive trinaest autora, posjetitelji će imati priliku doživjeti knjigu na jedan drugačiji, vizualni način. Svaka od dvadeset odabranih fotografija interpretira knjigu kao izvor inspiracije, bijeg od stvarnosti, prostor mašte ili osobnog promišljanja.

Izložba slavi knjigu ne samo kao predmet, već kao trajnu inspiraciju koja nadilazi medije i povezuje različite oblike umjetničkog izražavanja.

Pozivamo sve ljubitelje fotografije, književnosti i umjetnosti da nam se pridruže i zajedno obilježe Svjetski dan knjige kroz ovu jedinstvenu vizualnu priču.

Tekst: Ana Šimić Sunko; Vizual: Mićo Samardžija

U srijedu 22. travnja u 19 sati u Staroj knjižnici Teatar Gavran izvest će svoju novu predstavu “Papučari”.

Radnja je smještena u današnje vrijeme, u jednom gradskom stanu u kojem se svakodnevica iznenada pretvara u kaos. Na vrata žene srednjih godina, koja već neko vrijeme živi sa svojim drugim mužem, neočekivano pokuca njezin prvi suprug – tek pušten iz zatvora zbog zločina koji nije počinio.

Nema kamo otići. Rješenje? Useljava se k bivšoj ženi i njezinu sadašnjem mužu. Slijedi neobičan suživot troje odraslih ljudi pod istim krovom – pun sudara ega, potisnutih emocija i komičnih situacija koje izmiču kontroli.

Ljubomora, stari računi, apsurdni dogovori i pokušaji očuvanja prividnog mira pretvaraju njihov stan u poprište urnebesne komedije situacije.

U skučenom prostoru suvremenog urbanog života, gdje se prošlost i sadašnjost sudaraju bez upozorenja, nastaje komedija koja s puno humora, ali i ljudske topline, govori o odnosima, oprostu i granicama koje je ponekad nemoguće povući.

Autor: Miro Gavran
Režija: Mladena Gavran
Glume: Kristina Krepela, Vedran Komerički, Jakov Gavran

Ulaznice na vrijeme preuzmite u knjižnici! 

Tekst: Ana Šimić Sunko; Vizual: Mićo Samardžija

U utorak, 21. travnja u 19 sati u Staroj knjižnici će se održati kino projekcija kultnog filma “Ritam zločina”.

Tadićev redateljski prvijenac, koji mnogi kritičari ubrajaju među najbolje hrvatske filmove svih vremena, oblikovan je kao komorni triler s elementima fantastike.

Izražajna crno-bijela fotografija pojačava osjećaj tihe jeze koji se razvija usporedo s potvrđivanjem točnosti Fabijanove sulude teorije o pravilnom ritmu zločina.

Briljantnoj glumačkoj međuigri Fabijana Šovagovića i Ivice Vidovića upečatljivu podršku daje Božidarka Frait kao lik koji predstavlja „glas razuma“.

Film je napravljen „ispod žita“ u jeftinoj televizijskoj produkciji, pod izlikom da se prateći nastajanje ovog filma snimi epizoda televizijske emisije 3,2,1…kreni! o produkciji filma.

Kasniju kinodistribuciju omogućio je beogradski Centar film, koji je ujedno promijenio radni naslov Dobri duh Zagreba (prema književnom predlošku Pavla Pavličića) u današnji naslov.

Ova kino projekcija realizira se kao gostujući program Hrvatske kinoteke Hrvatskog državnog arhiva. Ulaznice na vrijeme preuzmite u knjižnici!

Tekst: Ana Šimić Sunko; Vizual: Mićo Samardžija

Možda i najbolji hrvatski metal bend “Cold Snap” održat će koncert u A3 u Kninu u petak, 17. travnja.

Ovaj vrhunski metal bend iz Varaždina kojega predvodi poznati glumac Jan Kerekeš ove je godine na Dori osvojio drugo mjesto s pjesmom “Mucho Macho”.

U Knin, odnosno u A3 se vraćaju nakon dugih 17 godina. Tada su napravili “rusvaj”, nema razloga da tako ne bude i u petak.

Predgrupa je Nikola’s Cage iz Zadra.

Ljerka Teskera objavila je knjigu “Promisli pa kaži”. Točnije, nakon digitalnog izdanja, knjiga je izdana i u fizičkoj formi.

Riječ je o knjizi zagonetki odnosno pitalica za djecu vrtićke i mlađe školske dobi.

Ovakav koncept prikladan je za svaki dan, ne zahtijeva nikakve pripreme a u trenu može prekinuti rutinu i jednoličnost te donijeti dašak osvježenja, znanja, zabave a ponekad i smijeha. Odgonetanje tako postaje igra u kojoj djeca rado sudjeluju a to je najveća blagodat, istaknula je autorica u predgovoru.

Ljerka Teskera je nastavnik predškolskog odgoja, radila i kao odgojitelj u vjeri te odgojitelj u programu ranog učenja engleskog jezika. Živi i radi u Kninu. Ovo je njena prva samostalna knjiga, a do sada je, kao suautor,objavila dvije knjige za djecu (“Sunce, vrati se!”   i “Roda i voda”).

Knjiga je izdana u vlastitoj nakladi, urednik je Nenad Grbac, a ilustratori su Ela Čubrić, Rita Stojak Grabovac, Lucija Kurbaša, Kelly Živković, Matej Vučemilović Šimunović, Lena Vučemilović Šimunović, Luka Žigo i Maša Tintor.

Knjiga će biti predstavljena javnosti 15. listopada ove godine u kninskoj knjižnici.