S cijenjenim kninskim arhitektom i slikarom Milanom Zoričićem napravili smo ovaj intervju s povodom. A povod je tečaj „Uvod u dizajn“ kojega organiziraju Pučko otvoreno učilište Knin, Grad Knin te udruge Porta i Atribut, a kojega je Milan idejno i sadržajno osmislio i kojega će voditi.

Kad je nastala ideja za ovakvim tečajem? Koje vaše osobne reference jamče kvalitetnu edukaciju polaznika?

Tečaj planiram već skoro godinu dana. Razlozi su brojni, a uvjeren sam da će na kraju uroditi plodom.

Što se mojih referenci tiče, po struci sam arhitekt i slikar s ne tako malim iskustvom. Iza sebe imam podosta izvedenih objekata i dizajnerskih rješenja kao i izložbi po cijelom svijetu, ali i ostvarenih suradnji s eminentnim dizajnerskim studijima poput Studija Sottsass  – jednog od ponajboljih na svijetu.

Imam i višegodišnje iskustvo na edukaciji mladih kroz likovno-oblikovne radionice u Bresci u Italiji, zemlji u kojoj sam živio i stvarao skoro dvadeset godina i zemlji koja je odredila svjetsku scenu kreativnosti u svakom pogledu. Ne slučajno – moj moto je: „Kad učiš, uči od najboljih“.

Koliko je bitna kultura za društvo, a koliko dizajn za kulturu? 

Prihvaćali mi to ili ne, kultura  je najbolji odraz općeg stanja jednog naroda i jedne sredine. Sukladno tome, ne treba se čuditi trendu masovnog iseljavanja. U razvoju kulture dizajn je presudan. I to ne samo u razvoju kulture nego i gospodarstva. Italija, zemlja u kojoj sam živio i učio i shvatio važnost ovoga što nastojim provesti u Kninu, svoj je gospodarski bum zasnovala da vrhunskom dizajnu.

Kakvo je stanje u Kninu po pitanju dizajna i kulture?

Nakon mog izbora za predsjednika Kulturnog vijeća Grada Knina prošle godine prvo što sam učinio bilo je –  analizirati postojeće stanje u kulturi. Došao sam do poraznih podataka. Prvo što sam provjerio je koliko se studenata iz Knina upisalo na Studij dizajna u posljednjih dvadeset godina. Zamislite – NITKO. Mizerno je malen ili čak i nikakav broj i onih koji su se upisali na Arhitektonski fakultet, na Likovnu akademiju i na Glazbenu akademiju.

Zašto je tomu tako i kuda nas to vodi?

Radi se, po meni, o nedopustivim  propustima u podržavanju kreativnosti i darovitosti kod djece i, kasnije, učenika.  Sredina koja podržava kič i sumnjiv amaterizam ima sve šanse da se pretvori u kulturnu kaljužu iz koje je skoro pa nemoguće izići.

Vi ćete se, kako ste najavili, tome suprotstaviti kroz rad s mladima?

Najmlađi i te kako imaju umjetnički potencijal. Picasso je znao reći da se svi rađamo kao slikari, ali poslije su problemi. Ali, da se vratimo na naš pokušaj da za Knin probamo učiniti nešto po tom pitanju. Ovaj tečaj prvenstveno je zamišljen kao promoviranje suvremenog dizajna, kao pomoć kod upisa na fakultete i akademije koje sam ranije spomenuo i kao upoznavanje mladih s bezbrojnim mogućnostima zaposlenja u vlastitom gradu.

Polaznici će biti uvedeni i u tajne projektiranja. Krećemo s edukacijom mladih koje bi promovirali u suradnike i buduće edukatore. Potom bi se počelo raditi s najmlađima i stvorili bi centar kakvim se ne bi mogli pohvaliti ni veći centri od Knina. Već sam razgovarao s eminentnim  dizajnerima iz Zagreba i Italije koji su voljni pomoći u realizaciji projekta, organizaciji radionica i izložbi te povezivanju s centrima.

Centar dizajna u Kninu znači?

Danas nam je informatička tehnologija pružila mogućnost  rada na daljinu. Važno je samo biti bolji – kreativniji od drugih. U ovom slučaju – u dizajnu, ali to vrijedi i za sve ostalo. U Hrvatskoj danas ima puno proizvođača koji zatvaraju radi nekonkurentnosti na tržištu, a uzroci su nedavanje važnosti kreativnom faktoru, zastarjelo oblikovanje i neulaganje u mlade dizajnere.

Što bi se konkretno moglo pokrenuti u Kninu?

Ovdje bi se mogla pokrenuti proizvodnja dizajnerskih stvari, recimo, vezanih za turizam i povezati to s nacionalnim parkovima u okruženju. Tu su još i bezbrojne mogućnosti po pitanju interijera. Posla će biti. Ja u zadnjih sedam godina, otkako sam se vratio u Knin, kao samostalni umjetnik i arhitekt nikad nisam bio bez posla – radilo se o arhitekturi, dizajnu ili slikarstvu. Mislim da nije toliko bitno gdje si, ponavljam, bar danas se može raditi od bilo kuda.

Ima li u Kninu pozitivnih pomaka po pitanju kulture?

Zadnje vrijeme se osjeća općenito pozitivnija klima, krenuli smo s bezbroj koncerata i to – kvalitetnih. Bilo je i ozbiljne glazbe i teatra i izložbi i što je najvažnije – druženja. Radi se i na jačanju scenskih i drugih  umjetnosti.

Neovisno od toga, opet ističem značaj dizajna koji može biti pokretač i prepoznatljivo obilježje Knina. Sa stvaranjem jedne nove pozitivne klime u Kninu u svakom pogledu, možemo očekivati i povratak ljudi u Knin.

I. Š.

U A3 je u zadnjih 14 godina i dva mjeseca održano nešto manje od 400 koncerata, a sviralo je ukupno 299 bendova. Neki bendovi svirali su više puta pa je zato broj koncerata znatno veći od broja bendova.

Tako večeras u A3 nastupa jubilarni 300. bend!!!

Da bude još bolje, to je Veli Jože, bend kninske rock legende Gorana Kneževića. Nekidan smo to detaljno najavili pa se sad nećemo ponavljati.

Uglavnom, razlozi za nepropustiti koncert su – višestruki.

Vidimo se večeras!

I. Š.

Od danas – pa dok se ne proda – u Cafe baru A3 možete kupiti knjigu Dragana Babića Pećka “Iz mravlje perspektive” po cijeni od 50 kuna.

Nakladnici ove vrijedne knjige su Atribut i Grad Knin, urednik je Ivica Šimić, grafički dizajn potpisuje Mićo Samardžija, a ilustracije Milan Zoričić.

Ako ćete knjigu kupiti večeras, čeka vas poseban ugođaj – od 20:30 pušta se glazba s ploča!

Što bi rekao Pećko – Da!

I. Š.

Udruzi Atribut (nastaloj na kulturno-aktivističkim kapacitetima kluba A3) prošla su tri projekta kod Ministarstva kulture vrijedna ukupno 60.700 kuna.

Za svima nam poznati GRR Fest dobiveno je 15 tisuća, za projekt koncerata “Svirka je u petak” 30 tisuća, a za projekt plesne predstave osoba s invaliditetom “Bella cao” 15.700 kuna.

Projekt “Svirka je u petak” nazvan je po istoimenom grafitu koji je nastao u prvim godinama rada kluba A3 kada su se koncerti održavali petkom.

U okviru toga projekta financirat će se daljnje održavanje koncerata (a treba podsjetiti da je u ovom kultnom mjestu u zadnjih 14 godina sviralo 300 bendova koji su održali nešto manje od 400 koncerata).

Osim svirki, u planu je i održavanje radionice za ton-majstora čiji će polaznici praktičnu nastavu imati upravo za vrijeme koncerata.

Oba projekta financirana su od Ministarstva djelomično (jer je njihov proračun veći od spomenutih dobivenih sredstava) te će se dodatna sredstva osigurati novim projektima.

Treći projekt je u potpunosti financiran od strane Ministarstva kulture, a odnosi se na plesnu predstavu Bella Ciao. Riječ je o vrhunskoj predstavi nastaloj u suradnji IMRC kolektiva i koreografkinje Silvije Marchig u kojoj plesačice i plesači s invaliditetom svojom izvedbom, osim umjetničkog ostvarenja, šalju vrijedne poruke društvu.

– Iako je u svijetu projekata to manji iznos, za jednu mladu udrugu u kulturi iznos od preko 60.000 kuna od Ministarstva kulture za 2019. godinu potvrda je svega napravljenog dosad u godinu i pola dana postojanja i veliko zeleno svjetlo za nastavak dalje – kažu nam u udruzi.

I. Š.