Donosimo vam pet priopćenja za javnost kninskog MOST-a koja su nam uputili u zadnjih mjesec dana, od 1. lipnja do danas.
01. Priopćenje MOST-a, 01. 06. 2019.
02. Otvoreno pismo MOST-a, 04. 06. 2019.
03. Priopćenje MOST-ovog županijskog vijećnika Tomislava Čolaka, 14 06. 2019.
04. Priopćenje MOST-a, 17. 06. 2019.
05. Priopćenje MOST-a, 02. 07. 2019.
I. Š.
Evo nekoliko zanimljivih priča o prezimenima Knina i kninske okolice. Idemo najprije u Biskupiju gdje je jedno prezime, navodno, preživjelo najmanje tisuću godina.
Bukorovići – u Biskupiji još od kralja Zvonimira?
Biskupija je u 11. stoljeću, za vrijeme hrvatskog kraljevstva bila sjedište hrvatskog biskupa, a prema nekima i mjesto pogubljenja kralja Zvonimira.
Od tada do danas je ovo selo mijenjalo na desetke osvajača, a o migracijama stanovništva da ne govorimo. Ipak, jedno je pleme/prezime, bar po zapisima etnologa S. Nakićenovića iz 1927. godine – preživjelo još od doba kralja Zvonimira. To su Bukorovići.
Ovdje moramo dodati da neki drugi zapisi demantiraju etnologa Nakićenovića i navode da su Bukorovići, kao i ostali stanovnici Biskupije, došli u 17. stoljeću.
Šimići i Marići u turskom Kninu
Nakon što su Turci 1522. godine osvojili Knin, dogodilo se i masovno iseljavanje iz grada dotadašnjeg starog stanovništva, uglavnom u primorje i na otoke.
U kninskoj okolici bilo je drukčije, staroga stanovništva je ipak ostalo (neki su za vrijeme Turaka i doselili u okolicu), no u samome gradu nije ostao gotovo nitko.
U gradu Kninu je, naime, prema sačuvanim izvorima, za vrijeme Turaka živjelo 95 posto muslimana.
Od preostalih pet posto stanovništva, prema postojećim podacima, znamo samo za Šimiće i Mariće.
Prema mletačkim zapisima dostupnim u znanstvenim radovima, znamo da je u kninskoj varoši (najstariji dio grada podno tvrđave) za vrijeme Turaka živjela obitelj Šimić koja je kasnije dala mletačkog kapetana i serdara Ivana Šimića.
Također, prilično pouzdano znamo da su u Kninu za vrijeme Turaka živjeli i Marići. Naime, prema zapisima, jedna žena iz Knina, prezimena Marić, bila je krštena kuma mnogim Muslimanima iz Knina koji su nakon poraza Turaka prelazili na kršćanstvo.
Plemići koji su i danas u Kninu – Sinobadi
A nakon borbe s Turcima, Kninjani su postali i Sinobadi koji su u grad došli iz Ravnih kotara te od Mlečana dobili zemlju – današnje Sinobade. Njihov predvodnik, Jovan Sinobad istaknuo se u borbi protiv Turaka i postao kninski serdar i guvernadur. Godine 1696. stekao je i plemićku titulu, točnije dostojanstvo viteza sv. Marka dukalom koji je izdao mletački dužd Silvestro Valier, 30. 1. te godine.
Potomci osvajača – Turaka, Mlečana, Francuza…
Neki su potomci davnih osvajača grada ostali živjeti u Kninu, a neki su i danas među nama. Evo nekih primjera, što iz zapisa, što iz usmenih predaja.
Godine 1688. Mlečani osvajaju Knin od Turaka, no turska prezimena imamo i danas u Kninu.
To su Koluvija, Kolundžija, Ćuruvija i Atlija. Treba ipak napomenuti da su ljudi s ovim prezimenima, po sačuvanim izvorima, došli u Knin nakon pada Turaka.
Godine 1797. iz Knina odlaze i Mlečani. Ali, opet, ne svi. Ostaju, prema zapisima, Kalat, Kaligaris i Monti, a prema nekim predajama i Medić.
I Francuzi su morali otići iz Knina, 1813. godine. No, ne svi. Po nekim pisanim izvorima, ostaju Gambiroža, Konforta i Kaliger, a po nekim predajama i Gugo.
I ovdje moramo dodati da postoje drugačiji, čak i pouzdaniji izvori po kojima su Gambirože i Konforte Mlečani, a ne Francuzi.
Ne zna se točno otkada, no u kninskoj okolici (na Ljupču) ostaju i Mađari, točnije, prezime Madžar.
I tu ne završavamo. Naime, nakon II. Svjetskog rata u Kninu ostaje Nijemac Mayer i zasniva obitelj u našem gradu.
Prezimena na kninskom području 1713.
Evo još podatala o kninskim prezimenima.
Sačuvani popis krizmanika u Kninu 1713. godine otkriva nam prezimena tadašnjih katoličkih obitelji u gradu. Krizmanici su bili: Franić, Draganić, Almonte, Šimić, Spalatrino, Cosimo, Zavagnia, Deranić, Delli, Grizanović, Cornelia, Santi, Milasović, Gagrezzi, Ivanović, Marić, Marin, Arlić, Bosletić, Kalesić, Vuković, Erkovac, Siće, Puopras, Marković, Terić, Milisović, Čurić, Samardžija, Vulić, Glušac, Tanplaž, Pešut, Vidović, Ciganin, Ciotto, Ercegovac, Benić, Brekavac, Elejević, Rodella, Pasaro i Vecho.
Prezimena u Kninu 1734.
Godine 1734. šibenski biskup Donadoni podijelio je u Kninu krizmu. Krizmanici iz Knina, Kninskog polja i Kapitula bili su: Marić, Šimić, Rola, Neanović, Dobrić, Milošević, Križanović, Petkojević, Monti, Knežević, Brkljača, Fontana, Desserva, Rossi, Sinobad, Bunienčić, Mravičić, Tomaseo, Odričina, Grgić i Svarović.
Prezimena u Vrpolju 1734.
Iz Vrpolja su te, 1734. godine krizmanici bili: Anić, Pavić, Marić, Klakić, Grgić, Tonković, Marić, Šegotić, Benković, Butković, Budoseljić, Klarić, Klepesović i Vuković.
Prezimena u Potkonju 1734. i 1789.
Iz Potkonja su krizmanici 1734. godine bili: Požar, Marić, Vila, Tomašević, Vidović, Jazetić i Jelić.
Prema popisu nazvanom „stanje duša“ što ga je župnik fra Ivan Knežević prikazao šibenskom biskupu Venanciju Feliksu Scottiu 1789. godine, u Potkonju su živjele obitelji Vila, Jelić, Maričić, Bulat, Požar, Murtić i Đujić.
Prezimena u Kninskom polju i Vrpolju 1789.
U Kninskom polju i Vrpolju po spomenutom popisu iz 1789. živjeli su Šimunović, Grgić (4 obitelji), Velić, Bilić, Šegota, Klakić (6 obitelji), Kranjac, Zorinović, Kasanović, Butković, Gugo, Starčević, Dokez, Anić (20 obitelji), Balić, Pastuović, Milošević i Krpan.
Prezimena na Kapitulu 1789.
Na Kapitulu su po Kneževićevom popisu živjele obitelji Šimić, Cigić, Vuković, Matas, Krvavica i Čulina.
Prezimena u Kosovu, Biskupiji, Golubiću, Otonu i Plavnu 1789.
Po istom popisu iz 1789. u Kosovu su živjele obitelji Konforta, Copić, Jukić, Melada, Mirković, Busleka i Kurtić.
U Biskupiji Vidović (9 obitelji), Parat i Peit, u Golubiću tri obitelji Šimić, u Otonu dvije obitelji Atlija, a u Plavnu dvije kuće Šimića.
I. Š.
Na fotografiji – Opsada Knina, 1688., bakrorez, autor Baltisera Faleti
Zanimljiv kratki tekst o Kninu objavio je 1896. godine povjesničar, arheolog i svećenik fra Stjepan Zlatović u svom djelu “Topografske crtice”.
Evo što on piše (minimalno smo lektorirali arhaični jezik kojim se služi Zlatović):
“Na strmu i klisurastu brdu sv. Spasa, od hiljadu godina cjelokup, još se uzdrži hrvatski grad Knin, sa kašnjim dometcima turskim i mletačkim. Obzidan dvostrukom ogradom visokih zidova sa podzemnim i međukućnim hodnicima.
Turci poslie g. 1522. uz staru tvrđavu nadogradiše srednju, a Mletčani iza g. 1688. donju; tako sačinjavaju tri tvrdjave jednu poviš druge, sdružene mostovima i jarugama razstavljene. Rad njegove jakosti bi proglašen branikom kršćanskim, ali i krvavom košuljom rad mnoge krvi okolo njega prolivene.
Po smrti zadnjega gospodara svojega Ivaniša bana Nelepića mienjao je Knin gospodare: hrvatsko-ugarske, bosanske, ugarske, turske, mletačke, francuzke.
Tvrdjava kninska bijaše samo branik Castrum velikoga kninskoga varoša, gdje kralj P. Krešimir na polovici XI. vieka uzpostavi hrvatskoga biskupa.
Po nekih biljezih rekao bih, da je i Knin sagradjen na ruševini nekog latinskog grada. To dokazuju rimski nadpisi, kameni urezi rimskoga sloga, upotrebljeni u građevinama hrvatskih bazilika, novci i komadi opeka i zemljana posuđa po zemlji razstrkani. Neki ciene, da je tude stala Arduba.”, piše Zlatović.
I. Š.
Piše: Katia Župan, NP Krka
Danas, kada su Šibensko-kninska županija, grad Šibenik i Nacionalni park „Krka“ domaćini milijunima posjetitelja iz cijeloga svijeta, kada se ponosimo dvama UNESCO-ovim spomenicima, kada predstavljamo svijetu našu vrijednu prirodnu i kulturnopovijesnu baštinu, kada posjetitelje Parka vodimo uređenim stazama i rutama, valja se prisjetiti trenutka kada je sve to počelo. Jer sve ima svoj početak, pa tako i turizam. U Šibenik su prvi „furešti“ organizirano došli na feštu sv. Petra i Pavla 29. lipnja 1844. parobrodom Imperatore u vlasništvu tršćanskog parobrodarskog društva Austrijski Lloyd. Iz Šibenika su manjim parobrodom zaplovili do Skradinskog buka, a na povratku u Trst posjetili su Zadar.
Upravo smo tu plovidbu obilježili danas, 1. srpnja na brodu Jastog, koji je s mula „Krka“ krenuo prema Skradinskome buku, vozeći, umjesto turista, predstavnike Grada, Županije, Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, turističkih zajednica, hotelijera i turističkih agencija. Tamo ih su ih dočekali skradinski glazbari da bi potom organizirano, u pratnji vodiča, obišli Buk kako bi se, iako iskusni djelatnici u turizmu, u toj prigodi osjećali kao pravi turisti.
Prema podatcima koje je pronašao šibenski kroničar Darko Gulin, austrijska brodarska tvrtka Austrijski Lloyd 20. kolovoza 1838. počela je održavati redovitu putničku brodsku prugu Trst – Kotor. Godine 1844. tvrtka Lloyd počinje, pored redovitih brodskih pruga, organizirati i izletničke ture. U svibnju te godine priredila je izlet u Veneciju (na regatu gondola), Ankonu (posjet svetištu Loreto) i Pulu (obilazak Arene).
Dana 28. lipnja 1844. turisti su novim parobrodom Imperatore krenuli na izlet u Dalmaciju, tj. u Šibenik (na feštu sv. Petra i Pavla – 29. lipnja), odatle na Skradinski buk (manjim parobrodom), a na povratku u obilazak Zadra. Bio je to prvi brod u Dalmaciji na kojem su putnici bili isključivo turisti, modernim rječnikom: prvi kruzer. Lučki kapetan u Dubrovniku 10. kolovoza 1844. zabilježio je da su redovitom brodskom prugom u grad stigla 153 putnika, među kojima je bilo i onih koje je opisao kao „passagieri della gita di piacere“, tj. kao putnike koji putuju iz razonode. Zanimljivo je i da Hrvatska turistička zajednica 1844. smatra godinom u kojoj je počeo turizam u Hrvatskoj jer je te godine u Opatiji otvorena Vila Angiolina.
Sto sedamdeset pet godina nakon dolaska prvog kruzera u Šibenik, što je označilo početak turizma u Dalmaciji, Šibensko-kninska županija, Šibenik i Nacionalni park „Krka“ prepoznati su u svijetu kao destinacije u kojima se savršeno nadopunjavaju prirodna i kulturna baština nulte kategorije.
Kad smo već kod važnih brojki, na prostoru Šibensko-kninske županije nalazi se šest stotina arheoloških nalazišta, dvjesto trideset spomenika kulture, jedanaest srednjovjekovnih utvrda, dva nacionalna parka i dva lokaliteta na Popisu svjetske baštine UNESCO-a. Za grad koji je nedavno proslavio 950. rođendan, domaći će teško reći da je novootkriven, ali u očima svijeta on je upravo to – posjetiteljska destinacija koja, na temelju svojih četiriju tvrđava i jedinstvene stare gradske jezgre, s dvadeset četiri crkve i 2 851 stepenicom, gradi priču kulturnog turizma koja svake godine privlači sve više i više „putnika iz razonode“, kako je ih je onomad nazvao dubrovački kapetan.
Nastavimo li brojiti atrakcije koje nas okružuju, pred očima nam se odmah nižu i one na području Nacionalnog parka „Krka“: sedam sedrenih slapova, neprocjenjivi dar rijeke Krke krškome kraju, pet srednjovjekovnih utvrda, dva duhovna središta, jedan starorimski vojni logor, 47 km pješačkih staza i 470 km biciklističkih ruta, sve u okruženju jedinstvene prirode. To su temelji na kojima danas gradimo turističku priču o Šibeniku, Šibensko-kninskoj županiji, Skradinu, Skradinskome buku i drugim lokalitetima u NP „Krka“, koja je počela prije 175 godina.
175. obljetnicu od dolaska prvog turističkog broda u Dalmaciju organiziraju Turistička zajednica Šibensko-kninske županije, Turistička zajednica grada Šibenika, Turistička zajednica grada Zadra i Javna ustanova „Nacionalni park Krka“.
Piše: Romana Marković, TZ grada Knina
Zbog velikog interesa, Grad Knin je odlučio nastaviti s Kninom na otvorenom kroz cijeli mjesec srpanj, jednom tjedno. Objavljeno je javno glasovanje za sve filmove koji će se prikazivati u ovom mjesecu na službenoj Facebook stranici Turističke zajednice grada Knina. Glasanje traje do sutra u 14 sati.
Izaberite između:
1) Prinčeva strana priče
2) Luis i društvo iz svemira
3) Ekipa iz đungle
4) Ringe, ringe jaja
5) Vili Kočnica: Brz i nestašan!
6) Pčelica Maja: Medene igre
7) Mali Bigfoot
Glasati možete ovdje https://www.facebook.com/
Četiri filma koja dobiju najveći broj vaših glasova, bit će prikazani kroz mjesec srpanj, jedanput tjedno. Nastojat ćemo mijenjati lokacije i tako s Kninom putovati po cijelom gradu.
Projekcija prvog filma u srpnju, bit će u ovu nedjelju, 7. srpnja u 21 sat.
Bračni par iz Turske uhvaćen je na graničnom prijelazu u Strmici s lažnim Schengen vizama. Evo što kaže policijski izvještaj:
“U Policijskoj postaji Knin je dovršeno kriminalističko istraživanje nad 32-godišnjim turskim državljaninom i njegovom 24-godišnjom suprugom osumnjičenima za krivotvorenje isprave.
Osumnjičeni su 30. lipnja oko 4 sata na graničnom prijelazu Strmica, na ulazu u Republiku Hrvatsku, zatečeni kao putnici u osobnom automobilu bosanskohercegovačkih registracijskih oznaka. Za osumnjičene je provjerom putem međunarodne policijske suradnje utvrđeno da su početkom mjeseca lipnja u Turskoj pribavili lažne Schengen vize s namjerom da ih uporabe kao prave pri odlasku u Francusku.
Po dovršenom kriminalističkom istraživanju osumnjičeni su, uz kaznenu prijavu, predani pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave.”
Piše: Ivana Mikulić Sarić, Kninski muzej
U Galeriji Kninskog muzeja u četvrtak će se u 19 sati otvoriti izložba “Tragovima kamenja” akademskog grafičara Marka Ramljaka.
Marko Ramljak je rođen 1984. godine u Zadru. Diplomirao je 2017. godine na grafičkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu, BiH u klasi profesora Igora Dragičevića. Trenutno živi i radi u Zadru.
Sudjelovao je na nekoliko međunarodnih likovnih kolonija i skupnih izložbi. Prvu samostalnu izložbu imao je 2017. godine u okviru Festivala Treće Uho – „Umjetnost spaja“ u Dubrovniku. Iste godine osvojio je i nagradu žirija za grafiku na 15. izložbi „Privatno i Javno“.
Osim grafikom, bavi se i ilustracijom te stripom.
I. Š.
Iz Gardijske mehanizirane brigade dobili smo dopunu obavijesti o zabrani i ograničenju kretanja na vojnom poligonu Crvena zemlja za srpanj 2019. godine:
“Poštovani
Mijenja se obavijest u sljedećem:
1. Zabrana kretanja provoditi će se isključivo kod bojevih gađanja dana:
– u dane 8., 9., i 10. srpnja 2019. u vremenu od 00.00 sati do 24.00 sati i
– u dana 11. srpnja 2019. u vremenu od 08.00 sati do 18.00 sati.
Ostala ograničenja ostaju nepromijenjena.”
Piše: Ivan Jelavić, ispred organizatora
Krenule su prijave momčadi za Malonogometni turnir Oluja kup kojega u povodu proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja u Kninu organizira Udruga navijača hrvatske nogometne reprezentacije Sinovi Oluje.
Kotizacija po timu je 500 kuna, a prijaviti se možete do 25. srpnja i to na broj mobitela 0918967524 ili u inbox FB stranice Sinovi Oluje.
Turnir započinje 30. srpnja i igrat će se na betonskom igralištu OŠ Dr. Franje Tuđmana.
I ovaj put ćemo nastojati sve vrhunski pripremiti i organizirati. Nagradni fond osjetno je povećan u odnosu na prijašnje turnire i iznosi 20 tisuća kuna od kojih prvoplasirana momčad dobiva 11 tisuća kuna, drugoplasirana pet tisuća, trećeplasirana tri, a četvrtoplasirana tisuću kuna.
Naravno, za najbolje momčadi idu i pehari koji su namijenjeni i za najboljeg igrača, strijelca i golmana. Sva trojica dobit će i poklon paket od Jako sporta.
Zaštitni dio turnira je i humanitarna lutrija koja je ove godine najbogatija do sada. Ne odstupamo od pomoći zajednici pa ćemo ove godine cjelokupni prihod od lutrije namijeniti Ženskom rukometnom klubu Knin.
U vaš odaziv ne sumnjamo. Idemo svi zajedno, šesti put zaredom, proslaviti Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja te odigrati, kako stoje stvari, najspektakularniji Oluja kup do sada.
Prije početka turnira ćemo kod Spomenika hrvatske pobjede Oluja 95 na glavnom kninskom trgu položiti vijenac i zapaliti svijeće za poginule hrvatske branitelje.
Sve novosti u vezi turnira pratite na FB stranici Sinovi OLUJE te na FB Eventu Oluja Kup 2019.
Još jedna medalja mlade kninske atletičarke Daniele Jelić!
Na Atletskom prvenstvu Hrvatske za mlađe juniore održanom danas u Rijeci osvojila je treće mjesto u skoku u dalj s preskočenih 5.56 metara.
I. Š.
Foto: Ante Šimić (prvih 9 fotografija u galeriji); Danijela Čatipović i Stjepan Tomić (preostala 51 fotografija u galeriji)
Završen je 11. GRR Fest, po meni, možda i najbolji do sada!
Kulminacija se dogodila sinoć i noćas kada su dobitnu kombinaciju stvorili nabrijani izvođači, raspoložena publika, priroda kakvu je igdje teško pronaći i vizualno scenski background festivala (by Amanda i Irina) koji je blistao u svojoj kreativnoj raskoši.
Ogenj su doslovno letjeli po pozornici i da su još malo više ostali, zapalili bi je, Jeremiah’s su se razmahali rhytm and bluesom na kojega su valjda i vukovi na obližnjem Ljupču cupkali u ritmu, a Cabaret á la Carte je priča za sebe.
Znači, cure su pojele binu, publiku, cijelu Marunušu… Zvučni i vizualni šok koje su priredile ljudima teško je uopće opisati. Savršen bend, savršena koreografija i savršeno dozirana suptilna erotičnost, svojstvena kabaretu – stopili su se u možda najbolji nastup nekog izvođača ikad u ovih 12 izdanja GRR Festa (da 12, iako je ovo bio 11. festival… komplicirano je za objasniti, ali idući fest će biti 13-i).
Sinoć je, da budemo potpuno precizni, bilo 230 posjetitelja, što je sjajno s obzirom na okolnosti, a čime je priča o odličnom festivalu zaokružena. Sve u svemu, sve pohvale aktivistima iz tima udruge Atribut koji su organizirali festival!
Urbana, alternativna kultura u Kninu nije mrtva! Dapače, tvrdoglavo grabi dalje!
I. Š.
Jedva sat vremena nakon što je objavljen članak na Huknetu gradske komunalne službe prebrisale su grafit mržnje na autobusnoj stanici u Polači kod Knina.
Podsjetimo, nepoznati počinitelji noćas su na zidu stanice napisali ‘”Mi Hrvati ne pijemo vina nego krvi četnika iz Knina”.
Pohvala Gradu i komunalnim službama koji su, kao i kod slučaja grafita na zgradi S13 u rujnu prošle godine, reagirali – promptno!
Uz sve osude za grafit u Polači, treba ipak istaknuti da je riječ o izoliranom incidentu, odnosno da su u Kninu i na kninskom području ovakvi grafiti rijedak slučaj. Generalno, u Kninu međunacionalnih incidenata godinama unatrag gotovo da nema pa grad može biti primjerom dobrog i tolerantnog suživota.
I. Š.
Na Malonogometnom turniru Sveti Ante Knin prikupljeno je pet tisuća kuna za žuti kombi, izvijestili su iz Udruge Sveti Bartolomej.
Prodajom listića tombole prikupljeno je 4.240,00 kn te dodatnih 805,70 kn dobrovoljnih priloga u novcu što ukupno iznosi 5.045,70 kn.
“Udruga Sveti Bartolomej zahvaljuje svim sudionicima tombole i svim ljudima dobre volje koji su svojim prilozima pomogli našu akciju prikupljanja sredstava za Žuti kombi sreće za male i malo veće. Pozivamo sve dobitnike koji nisu preuzeli nagrade da iste preuzmu u prostorijama naše Udruge na adresi Suronjina 14, Knin do 5. srpnja 2019 godine.”, stoji u priopćenju udruge.
I. Š.
Na autobusnoj stanici koja se nalazi u Polači kod Knina noćas je ispisan grafit ‘”Mi Hrvati ne pijemo vina nego krvi četnika iz Knina”, piše portal Novosti.
Tužno je i neshvatljivo da ovakve poruke mržnje o pijenju nečije krvi pišu, najvjerojatnije, mladi ljudi koji nisu ni rođeni kad je rat, prije 24 godine, završio.
Neka se zamisle svi koji su svojim javnim djelovanjem zaslužni za ovakve pojave u društvu u 2019. godini.
Nadamo se da će Grad Knin naložiti komunalnom redaru da što žurnije prebriše grafit i, naravno, da će policija odraditi svoj dio posla te pronaći počinitelje.
I. Š.
Foto: Portal Novosti
Jutros se oko 6 sati na pružnom prijelazu u Sinobadima u Kninu dogodila prometna nesreća kada je dizel lokomotiva neletjela na osobni automobil.
Na sreću, nitko od putnika u vozilu nije ozlijeđen.
Sami tresak od sudara bio je toliko silovit da se čuo u Ujevićevoj ulici, podno Spasa.
Očevidom će se utvrditi uzrok nesreće, izvijestila je PU Šibensko-kninska.
I. Š.
