Večeras će se u 21 sat u parku kod Kružnog toka održati projekcija animiranog filma “Prinčeva strana priče”.

To je treća u nizu projekcija filmova na otvorenom pod nazivom “Knino na otvorenom”. Organizator je Turistička zajednica grada Knina, a pokrovitelj Grad Knin.

Evo i rasporeda narednih projekcija:

Pčelica Maja: Medene igre – 14. srpnja u 21.00
Ringe, ringe jaja – 21. srpnja u 21.00
Mali Bigfoot – uskoro više informacija o datumu

Sadržaj filma: 
Film PRINČEVA STRANA PRIČE priča je o ukletom princu čijem neodoljivom šarmu ne može odoljeti nijedna djeva u Kraljevstvu. To je neobična priča o princu po imenu Philippe i njegovoj potrazi za pravom ljubavi. On kreće u veliku avanturu u društvu neobičnog stranca „Lennyja” koji je zapravo Lenore, jedina žena u zemlji koja je imuna na njegovu prokletstvo, no Princ to ne zna.

FB Event OVDJE

I. Š.

Iz Grada Knina obavještavaju građane da je u Masleničkoj i Velebitskoj ulici uspostavljen jednosmjerni režim prometa pri čemu je smjer odvijanja prometa Tvrtkova ulica – Maslenička ulica – Zelene zgrade te Zelene zgrade – Velebitska ulica – Tvrtkova ulica.

U navedenim ulicama parkirana vozila otežavaju normalno odvijanje prometa, pogotovo mimoilaženje vozila pa će ovakvo prometno rješenje doprinijeti većoj protočnosti vozila i poboljšati sigurnost odvijanja prometa u ovom dijelu grada.

Jednosmjerni režim prometa u Masleničkoj i Velebitskoj ulici određen je Prometnim elaboratom – Regulacija prometa na području grada Knina na koji je, sukladno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama ishođena suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

U ulicama je postavljena odgovarajuća prometna signalizacija pa se vozačima skreće pozornost na poštivanje nove prometne regulacije jer u protivnom čine prekršaje za koji su Zakonom o sigurnosti prometa na cestama propisane odgovarajuće novčane kazne.

I. Š.

Vrijedni radnici zaposleni preko “Javnih radova” krčili su neprobojne barijere grmlja i niskog raslinja uz tvrđavu i brdo Spas.

Plod njihovog rada je da to sada doista lijepo i uredno izgleda, ali i funkcionalno je pa se na Spas možemo prošetati bez bojazni od zmija.

Bravo!

I. Š. 

Foto: Radovan Rašković

Piše: Katia Župan, NP Krka

Uhvatite osebujnu (ljetnu) raskoš Krke pogledom s vidikovaca: sutok Krke i Čikole

Putujete li ovim područjem, u posjet Nacionalnom parku „Krka“ ili nekom drugom odredištu, ili pak samo prolazite slijedeći svoje obveze, sjetite se da zastanete i odmorite pogled na Krki. Dovoljno je skrenuti s glavne ceste i slijediti smeđu turističku signalizaciju da biste stigli do vidikovaca s kojih se pruža pogled na plava i zelena prostranstva Nacionalnog parka „Krka“.

Jedan od takvih prizora jest sutok Krke i Čikole. Ako ne skrenete prema Lozovcu, nego iz smjera Šibenika produžite prema Pakovu Selu, s lijeve strane ceste, u Krnićima Gornjim, naći ćete uređeni vidikovac s najljepšim pogledom na sutok.

Izdizanje sedrene barijere Skradinskog buka dovelo je do ujezerenja trinaest kilometara toka rijeke Krke i potapanja tri kilometra toka rijeke Čikole, stvorivši pejsažno najneobičniji sutok u Hrvatskoj, koji još posebnijim čini otok Kalički busen, oko sedamsto metara duga i svega deset metara široka sedrena barijera koja razdvaja Krku i ušće Čikole. Oko Kaličkog busena plove i izletnički brodovi koji posjetitelje prevoze ujezerenim tokom rijeke do otoka Visovca.

Čikola, glavni Krkin pritok, protječe širokim Petrovim poljem pa se zatim tiska u uskome, četrnaest kilometara dugom kanjonu. Kada ga napusti, stopi se s Krkom u jezerskom sutoku u kojemu se rijeke istinski prožimaju stvarajući impresivnu sliku. U toj neobičnoj panorami možete uživati skrenete li u naselje Krnići Gornji, gdje ćete u nekom od brojnih obližnjih seoskih domaćinstava pronaći zaklon od ljetnih vrućina, osvježiti se i uživati u okusima mirisna vrta.

Piše: Katia Župan, NP Krka

Danas, kada su Šibensko-kninska županija, grad Šibenik i Nacionalni park „Krka“ domaćini milijunima posjetitelja iz cijeloga svijeta, kada se ponosimo dvama UNESCO-ovim spomenicima, kada predstavljamo svijetu našu vrijednu prirodnu i kulturnopovijesnu baštinu, kada posjetitelje Parka vodimo uređenim stazama i rutama, valja se prisjetiti trenutka kada je sve to počelo. Jer sve ima svoj početak, pa tako i turizam. U Šibenik su prvi „furešti“ organizirano došli na feštu sv. Petra i Pavla 29. lipnja 1844. parobrodom Imperatore u vlasništvu tršćanskog parobrodarskog društva Austrijski Lloyd. Iz Šibenika su manjim parobrodom zaplovili do Skradinskog buka, a na povratku u Trst posjetili su Zadar.

Upravo smo tu plovidbu obilježili danas, 1. srpnja na brodu Jastog, koji je s mula „Krka“ krenuo prema Skradinskome buku, vozeći, umjesto turista, predstavnike Grada, Županije, Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, turističkih zajednica, hotelijera i turističkih agencija. Tamo ih su ih dočekali skradinski glazbari da bi potom organizirano, u pratnji vodiča, obišli Buk kako bi se, iako iskusni djelatnici u turizmu, u toj prigodi osjećali kao pravi turisti.

Prema podatcima koje je pronašao šibenski kroničar Darko Gulin, austrijska brodarska tvrtka Austrijski Lloyd 20. kolovoza 1838. počela je održavati redovitu putničku brodsku prugu Trst – Kotor. Godine 1844. tvrtka Lloyd počinje, pored redovitih brodskih pruga, organizirati i izletničke ture. U svibnju te godine priredila je izlet u Veneciju (na regatu gondola), Ankonu (posjet svetištu Loreto) i Pulu (obilazak Arene).

Dana 28. lipnja 1844. turisti su novim parobrodom Imperatore krenuli na izlet u Dalmaciju, tj. u Šibenik (na feštu sv. Petra i Pavla – 29. lipnja), odatle na Skradinski buk (manjim parobrodom), a na povratku u obilazak Zadra. Bio je to prvi brod u Dalmaciji na kojem su putnici bili isključivo turisti, modernim rječnikom: prvi kruzer. Lučki kapetan u Dubrovniku 10. kolovoza 1844. zabilježio je da su redovitom brodskom prugom u grad stigla 153 putnika, među kojima je bilo i onih koje je opisao kao „passagieri della gita di piacere“, tj. kao putnike koji putuju iz razonode. Zanimljivo je i da Hrvatska turistička zajednica 1844. smatra godinom u kojoj je počeo turizam u Hrvatskoj jer je te godine u Opatiji otvorena Vila Angiolina.

Sto sedamdeset pet godina nakon dolaska prvog kruzera u Šibenik, što je označilo početak turizma u Dalmaciji, Šibensko-kninska županija, Šibenik i Nacionalni park „Krka“ prepoznati su u svijetu kao destinacije u kojima se savršeno nadopunjavaju prirodna i kulturna baština nulte kategorije.

Kad smo već kod važnih brojki, na prostoru Šibensko-kninske županije nalazi se šest stotina arheoloških nalazišta, dvjesto trideset spomenika kulture, jedanaest srednjovjekovnih utvrda, dva nacionalna parka i dva lokaliteta na Popisu svjetske baštine UNESCO-a. Za grad koji je nedavno proslavio 950. rođendan, domaći će teško reći da je novootkriven, ali u očima svijeta on je upravo to – posjetiteljska destinacija koja, na temelju svojih četiriju tvrđava i jedinstvene stare gradske jezgre, s dvadeset četiri crkve i 2 851 stepenicom, gradi priču kulturnog turizma koja svake godine privlači sve više i više „putnika iz razonode“, kako je ih je onomad nazvao dubrovački kapetan.

Nastavimo li brojiti atrakcije koje nas okružuju, pred očima nam se odmah nižu i one na području Nacionalnog parka „Krka“: sedam sedrenih slapova, neprocjenjivi dar rijeke Krke krškome kraju, pet srednjovjekovnih utvrda, dva duhovna središta, jedan starorimski vojni logor, 47 km pješačkih staza i 470 km biciklističkih ruta, sve u okruženju jedinstvene prirode. To su temelji na kojima danas gradimo turističku priču o Šibeniku, Šibensko-kninskoj županiji, Skradinu, Skradinskome buku i drugim lokalitetima u NP „Krka“, koja je počela prije 175 godina.

175. obljetnicu od dolaska prvog turističkog broda u Dalmaciju organiziraju Turistička zajednica Šibensko-kninske županije, Turistička zajednica grada Šibenika, Turistička zajednica grada Zadra i Javna ustanova „Nacionalni park Krka“.