Mještani Novog naselja u Golubiću požalili su nam se da su im ceste uslijed vremenskih neprilika neprohodne te su nam poslai i slike.

Evo njihovog apela.

“Možete li objaviti par slika iz Novog naselja da se vidi kako su nam očistili cestu. Bitno je posebno zbog naših mališana i starih ljudi, ali i mladih, svi ćemo se polomiti. Jako loše je očišćeno. Radnice javnih radova su bez mehanizirane potpore bespomoćne, ali ipak čiste. Ralice je bila jučer u 7 sati i to je to. Samo su jednu stranu ulice očistili”, žale se i traže pomoć iz Golubića te dodaju da situacija identična u cijelom Golubiću, a ne samo u Novom naselju.

Nadamo se da će ovaj apel doći do nadležnih. Nadcestariju u Kninu smo zvali, ali nitko ne odgovara na telefon.

I. Š.

Sutra će se u 14:30 sati u Konferencijskoj dvorani Studentskoga doma Fra Luje Maruna održati predavanje „Budimo volonteri“.

Na predavanju će biti riječi o tome zašto je volonterstvo iznimno važno za društvenu zajednicu te kakve koristi od volontiranja imaju sami volonteri.

Predavanje se organizira u okviru projekta “Točka – Info centar za mlade” kojega udruga Mladi u EU provodi u suradnji s udrugom Sveti Barolomej, šibenskim Područnim uredom HZZ-a, šibenskim Veleučilištem te Gradom Šibenikom.

I. Š.

Kninjani slobodno vrijeme više vole provoditi uz film i knjigu negoli uz internet i televiziju. Rezultati su to ankete u kojoj je sudjelovalo 100 čitatelja Hukneta.

Anketno pitanje u Huknetovoj facebook grupi bilo je: “Uz koji medij najviše volite provoditi slobodno vrijeme?”. Ponuđena su ova četiri odgovora: internet (računalo & pametni telefon), televizija, film i knjiga.

Najviše glasova, ukupno 42 ili isto toliko posto (budući da je bilo 100 iispitanika) dobio je film.

Slijedi knjiga sa 33 posto. Na trećem mjestu je internet sa 21 posto, a na zadnjem mjestu je televizija sa samo 4 posto.

Stari gospodin Film preživljava nalete svih novih tehnologija tako da ovakvi rezultati ne čude. Nove tehnologije, a posebno internet nemaju sadržaje ni alate kojima bi zamijenile film. Dapače, svojom infrastrukturom mu pružaju podršku (skidanje, online gledanje) pa je film rado gledan sada kao i prije.

Staroj dami Knjizi je za razliku od filma prijetila velika opasnost od nove tehnologije. Osim interneta koji nekima oduzima vrijeme namijenjeno knjizi, knjiga je još veći napad nove tehnologije doživjela pojavom e-knjiga koje se u e-pub formatu mogu čitati na posebnim e-čitačima, ali i na računalima, tabletima i pametnim telefonima. E-knjiga se pojavila prije 20 godina, u Americi je do danas preuzela znatan dio tržišta, ali u Europi pa tako i u Hrvatskoj nije toliko uspjela. Valjda zato što Europljani previše cijene tradicionalnu knjigu.

Ne treba posebno govoriti koliko je knjiga važna u osobnom razvoju i napretku pojedinca pa su rezultati ove ankete (da su Kninjani skloniji knjizi nego internetu) itekako optimistični. Pogotovo u okolnostima u kojima u svim sferama života prevladavaju nove tehnnologije koje uza sve dobrobiti i koristi za čovječanstvo rezultiraju i nuspojavama poput površnog pristupa znanju, umjetnosti i životu uopće te nuđenja trivijalnih i neselektivnih informacija koje, na žalost, kao takve postaju relevantne.

Ova anketa pokazala je i preslikavanje globalnog trenda po pitanju gubljenja interesa za televiziju. Internet je na rub propasti (a neke i preko ruba) doveo novine i časopise, a sada se brutalno obračunava s televizijom. Najnovijie oružje u tom obračunu je pametni televizor preko kojega možemo gledati youtube i surfati i koji je sada cijenama dostupan praktički svima.

I. Š.

Nacionalni park Krka uklonio je invazivnu vegetaciju te na taj način aktivirao stare tokove Krke na Skradinskom buku.

Cijeli proces započeo je prošle godine.

Naime, u cilju dugoročnog i održivog upravljanja sedrenim barijerama na Skradinskom buku, Javna ustanova Nacionalni park Krka prošle je godine započela provoditi interdisciplinarni znanstveni projekt „Upravljanje i održavanje makrovegetacije na Skradinskom buku – izrada multikriterijskog modela održivog upravljanja“. Na Skradinskom buku izabrana je testna ploha, na kojoj su izvršena snimanja i inventarizacija vegetacije, nakon čega je počelo uklanjanje pajasena, dominantne invazivne vrste na plohi. Nakon uklanjanja pajasena aktivirali su se stari tokovi, na kojima će se nastaviti paralelno pratiti prirast sedre, dinamika formiranja novih biljnih i životinjskih zajednica potrebnih za rast sedre i fizikalno-kemijski parametri vode.

Podaci koji su već dobiveni govore o važnosti dugoročnog održivog upravljanja makrovegetacijom. Projekt uključuje veliki broj znanstvenika iz različitih područja i rezultirat će relevantnim stručnim radovima.

Sedrene barijere rijeke Krke temeljni su fenomen Nacionalnog parka Krka. Međutim, zaraštanje barijera makrovegetacijom veliki je problem: vegetacija mijenja smjerove toka, što dovodi do zaustavljanja procesa osedravanja i do potpunog prestanka toka na pojedinim dijelovima. Na opstanak i razvoj sedrenih barijera negativno utječe i prorastanje korijenja makrovegetacije jer narušava stabilnost same barijere i sprječava protok vode uslijed zatvaranja kanala. Negativan utjecaj makrovegetacije naročito dolazi do izražaja kada se pojave invazivne vrste.

Zato je Javna ustanova Nacionalni park Krka pokrenula projekt upravljanja makrovegetacijom. Za testnu plohu izabran je mikrolokalitet na desnoj obali Skradinskog buka, površine 8 000 m², na kojemu su stalni tok vode, povremeni tok i područje potpuno zaraslo makrovegetacijom koje je prekinulo tok vode, što omogućava praćenje promjena i usporedbu dinamike sedrenja na različitim mikrolokalitetima na istoj testnoj plohi. U prvoj fazi istraživanja obavljeno je detaljno snimanje plohe iz zraka, nakon čega je izvršena inventarizacija i utvrđeno tzv. nulto stanje. Detaljno kartiranje vrsta drveća i grmlja obuhvatilo je ukupno 358 stabala i grmova s 15 determiniranih vrsta, na osnovi čega su napravljene GIS baza podataka i karta snimljenog područja.

Dobiveni podaci pokazali su dominaciju pajasena (Ailanthus altissima (Mill.) Swinge), invazivne vrste, pa je njegovo uklanjanje s testne plohe jedna od važnih podaktivnosti projekta. Paralelno će se pratiti pokušaj njegova trajnog uklanjanja i praćenje dinamike sedrenja na istoj plohi. Prije samog uklanjanja pajasena izvršena je i kategorizacija podloge, određivanjem elementnog sastava i mikrobiološke zajednice testne plohe.

Selektivno uklanjanje vegetacije (pajasena) na testnoj plohi već je rezultiralo mikromorfološkim i hidrološkim promjenama. Kombinacija intenzivnijih oborina i pojačanog protoka vode dovela je do ispiranja dijela materijala, prvenstveno lišća, i aktiviranja starih tokova na kojim su vidljivi ostaci „stare sedre“. Stariji tokovi vide se na austrijskim kartama iz 19. stoljeća i detaljno su uspoređeni sa snimkom terena prije sječe.

Nakon uklanjanja pajasena provjerena je karta klasifikacijske podloge, nakon čega je određeno trinaest reprezentativnih lokacija na kojima će biti postavljene karbonatne pločice za kontrolu prirasta sedre. Uzorci će se uzimati sezonski uz istovremeno praćenje dinamike sedrenja na samom Skradinskom buku kako bi se uočile razlike i potvrdila ovisnost sedrenja o količini vode.

U projekt je uključen i Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta iz Zagreba, koji će pratiti dinamiku formiranja novih biljnih i životinjskih zajednica potrebnih za rast sedre na novoformiranim tokovima. Izabrano je sedam postaja (jedna s povremenim tokom, pet s nanovo formiranim tokovima a jedna sa stalnim tokom), uz istovremeno praćenje fizikalno-kemijskih parametara vode.

Već na osnovi prve faze praćenja biljne i životinjske komponente i osedravanja može se zaključiti da je odmah nakon uklanjanja pajasena počelo naseljavanje mikrofaune na novoformiranim tokovima, odnosno tokovima na kojima je i prije bio vodotok. Dobiveni rezultati bit će pohranjeni u bazu podataka, čija će analiza dati informacije koje će pomoći u donošenju modela upravljanja tim osjetljivim ekosustavom. Projekt se nastavlja i u 2018., u kojoj se očekuje znatno više relevantnih podataka, a rezultirat će i brojnim znanstvenim radovima i doktoratima.

Foto i tekst: NP Krka

Kroz projekt Veni-Vidi-Knin kojega provode Ekološka udruga Krka u suradnji s Osnovnom školom dr. Franje Tuđmana, učenici i ekolozi malim su koracima krenuli promovirati prirodne i kulturne ljepote grada Knina i okolice.

U okviru projekta će se održati radionice o prirodnim i povijesnim ljepotama šire okolice Knina i radionice o fotografiji, a organizirat će se i Zeleni izleti s terenskom nastavom.

Formirat će se foto sekcije, osmisliti i tiskati brošure o prirodnim ljepotama i turističkoj ponudi grada Knina te organizirati izložbe fotografija.

Snimit će se Milenijska fotografija te će se izrađivati jumbo plakati o kninskim ljepotama koji će se postavljati u Šibeniku.

Na ove načine poticat će se inovativan pristup obrazovanju te kreativnost i talent kod učenika. Također će se poticati mlade na aktivniji boravak u prirodi, ali i aktivnije sudjelovanje u društvu. Uz to će ih se upoznati s prirodnim i povijesnim ljepotama kninskog kraja kako bi te ljepote bile dodatno promovirane.

Foto aparati kupljeni kroz projekt donirat će se školi za buduće generacije koje će djelovati kroz foto sekciju.

I. Š.