• Naslovna
  • Društvo
  • Nacionalni park Krka uklonio invazivnu vegetaciju te aktivirao stare tokove Krke na Skradinskom buku

Nacionalni park Krka uklonio invazivnu vegetaciju te aktivirao stare tokove Krke na Skradinskom buku


Nacionalni park Krka uklonio je invazivnu vegetaciju te na taj način aktivirao stare tokove Krke na Skradinskom buku.

Cijeli proces započeo je prošle godine.

Naime, u cilju dugoročnog i održivog upravljanja sedrenim barijerama na Skradinskom buku, Javna ustanova Nacionalni park Krka prošle je godine započela provoditi interdisciplinarni znanstveni projekt „Upravljanje i održavanje makrovegetacije na Skradinskom buku – izrada multikriterijskog modela održivog upravljanja“. Na Skradinskom buku izabrana je testna ploha, na kojoj su izvršena snimanja i inventarizacija vegetacije, nakon čega je počelo uklanjanje pajasena, dominantne invazivne vrste na plohi. Nakon uklanjanja pajasena aktivirali su se stari tokovi, na kojima će se nastaviti paralelno pratiti prirast sedre, dinamika formiranja novih biljnih i životinjskih zajednica potrebnih za rast sedre i fizikalno-kemijski parametri vode.

Podaci koji su već dobiveni govore o važnosti dugoročnog održivog upravljanja makrovegetacijom. Projekt uključuje veliki broj znanstvenika iz različitih područja i rezultirat će relevantnim stručnim radovima.

Sedrene barijere rijeke Krke temeljni su fenomen Nacionalnog parka Krka. Međutim, zaraštanje barijera makrovegetacijom veliki je problem: vegetacija mijenja smjerove toka, što dovodi do zaustavljanja procesa osedravanja i do potpunog prestanka toka na pojedinim dijelovima. Na opstanak i razvoj sedrenih barijera negativno utječe i prorastanje korijenja makrovegetacije jer narušava stabilnost same barijere i sprječava protok vode uslijed zatvaranja kanala. Negativan utjecaj makrovegetacije naročito dolazi do izražaja kada se pojave invazivne vrste.

Zato je Javna ustanova Nacionalni park Krka pokrenula projekt upravljanja makrovegetacijom. Za testnu plohu izabran je mikrolokalitet na desnoj obali Skradinskog buka, površine 8 000 m², na kojemu su stalni tok vode, povremeni tok i područje potpuno zaraslo makrovegetacijom koje je prekinulo tok vode, što omogućava praćenje promjena i usporedbu dinamike sedrenja na različitim mikrolokalitetima na istoj testnoj plohi. U prvoj fazi istraživanja obavljeno je detaljno snimanje plohe iz zraka, nakon čega je izvršena inventarizacija i utvrđeno tzv. nulto stanje. Detaljno kartiranje vrsta drveća i grmlja obuhvatilo je ukupno 358 stabala i grmova s 15 determiniranih vrsta, na osnovi čega su napravljene GIS baza podataka i karta snimljenog područja.

Dobiveni podaci pokazali su dominaciju pajasena (Ailanthus altissima (Mill.) Swinge), invazivne vrste, pa je njegovo uklanjanje s testne plohe jedna od važnih podaktivnosti projekta. Paralelno će se pratiti pokušaj njegova trajnog uklanjanja i praćenje dinamike sedrenja na istoj plohi. Prije samog uklanjanja pajasena izvršena je i kategorizacija podloge, određivanjem elementnog sastava i mikrobiološke zajednice testne plohe.

Selektivno uklanjanje vegetacije (pajasena) na testnoj plohi već je rezultiralo mikromorfološkim i hidrološkim promjenama. Kombinacija intenzivnijih oborina i pojačanog protoka vode dovela je do ispiranja dijela materijala, prvenstveno lišća, i aktiviranja starih tokova na kojim su vidljivi ostaci „stare sedre“. Stariji tokovi vide se na austrijskim kartama iz 19. stoljeća i detaljno su uspoređeni sa snimkom terena prije sječe.

Nakon uklanjanja pajasena provjerena je karta klasifikacijske podloge, nakon čega je određeno trinaest reprezentativnih lokacija na kojima će biti postavljene karbonatne pločice za kontrolu prirasta sedre. Uzorci će se uzimati sezonski uz istovremeno praćenje dinamike sedrenja na samom Skradinskom buku kako bi se uočile razlike i potvrdila ovisnost sedrenja o količini vode.

U projekt je uključen i Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta iz Zagreba, koji će pratiti dinamiku formiranja novih biljnih i životinjskih zajednica potrebnih za rast sedre na novoformiranim tokovima. Izabrano je sedam postaja (jedna s povremenim tokom, pet s nanovo formiranim tokovima a jedna sa stalnim tokom), uz istovremeno praćenje fizikalno-kemijskih parametara vode.

Već na osnovi prve faze praćenja biljne i životinjske komponente i osedravanja može se zaključiti da je odmah nakon uklanjanja pajasena počelo naseljavanje mikrofaune na novoformiranim tokovima, odnosno tokovima na kojima je i prije bio vodotok. Dobiveni rezultati bit će pohranjeni u bazu podataka, čija će analiza dati informacije koje će pomoći u donošenju modela upravljanja tim osjetljivim ekosustavom. Projekt se nastavlja i u 2018., u kojoj se očekuje znatno više relevantnih podataka, a rezultirat će i brojnim znanstvenim radovima i doktoratima.

Foto i tekst: NP Krka

Izbornik