Jeste li znali da su, dok čitate ovaj tekst, za svaki treći vaš udisaj zaslužne dijatomeje?

Piše: Katia Župan, NP Krka

Danas znamo da je Hrvatska jedna od najbogatijih zemalja Europe po bioraznolikosti. Svaka spoznaja o organizmima, od najvećih i javnosti najpristupačnijih biljaka i životinja do najmanjih mikroorganizama iznimno je važna za našu zemlju. „Zato smo ponosni što je upravo projekt Dijatomeje rijeke Krke – od izvora do ušća potaknuo osnivanje Hrvatske nacionalne zbirke dijatomeja. Zbirka dijatomeja svojim opsegom predstavlja, u stručnom i znanstvenom smislu, bogatstvo vrsta tih mikroorganizama na području Hrvatske. To je neprocjenjiva baza podataka, dostupna i stručnjacima i široj javnosti, koja kao dokument vremena čuva informaciju za buduće generacije“, istaknula je ravnateljica Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ Nella Slavica.

Riječ je o kolekciji trajnih mikroskopskih preparata uzoraka dijatomeja sakupljenih na području Hrvatske i prvoj institucionalnoj zbirci algi kremenjašica u Hrvatskoj. Dio ove bogate zbirke od sada je putem trajne izložbe fotografija dostupan i u vodenici na Roškom slapu čime je Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ zaljubljenicima u prirodu omogućila novi edukativan sadržaj.

Dijatomeje ili alge kremenjašice jednostanični su autotrofni organizmi koje karakterizira silicificirana ljušturica zvana frustula. Možemo ih pronaći u gotovo svakom vodenom okolišu, a dominantan su oblik biljnog života u ekosustavima leda. S 12 000 opisanih vrsta, najbogatija su skupina algi: pretpostavlja se da bi broj vrsta mogao iznositi i 100 000.

„Prisutnost algi i mahovina važan je preduvjet za stvaranje sedre, posebice za njezin oblik. Vegetaciju obraštajnih algi na busenovima mahovina i na kamenitim podlogama čine dijatomeje a na istraživanim lokalitetima rijeke Krke zabilježeno je ukupno 276 svojti dijatomeja, s njihovim varijantama i formama, svrstanih u 69 rodova. Zbog svoje osjetljivosti i brzog odgovora na fizikalno-kemijske i biološke promjene u vodi, one su izvrsni biološki indikatori“, istaknula je Gordana Goreta, stručna voditeljica JU „Nacionalni park Krka“.

Dijatomeje su preživjele izumiranje u kredi i tercijaru, prije šezdeset pet i pol milijuna godina, kada je nestalo 50 % svih vrsta i 25 % poznatih porodica. Iako nisu bile dominante, dijatomeje su razvile pametnu strategiju mirovanja. Dijatomeje stvaraju naslage, tzv. kremenu ili dijatomejsku zemlju. Koriste se kod monitoringa voda i monitoringa toksičnih i invazivnih vrsta, kod proučavanja klimatskih promjena, te specijacije i evolucije. Jedna od zanimljivijih primjena dijatomeja jest ona u forenzičkoj znanosti, za otkrivanje zločina, povezivanje krivca s mjestom zločina ili eliminiranje osumnjičenika.

Rimska legija utaborila se na Skradinskom buku, zavirite u šatore i saznajte sve o opremi vojnika i legionarskim vježbama

Iako se Burnumske Ide ove godine neće održati, posjetitelji će svejedno moći uživati u rimskom ozračju Arheološke zbirke i amfiteatra Burnum jer je 13. i 14. kolovoza ulaz na te lokalitete – besplatan

Piše: Katia Župan, NP Krka

Kolovoz je u Nacionalnom parku „Krka“ tradicionalno posvećen antičkom kulturnom nasljeđu. U tom se mjesecu od 2011. održavaju Burnumske Ide, rimske svečanosti punog mjeseca, kojima Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ oživljava život i običaje iz rimskog vojnog logora Burnum. Zbog novonastale situacije uzrokovane epidemijom novog koronavirusa, Ide se ove godine neće održati na tradicionalan način, u rimskom vojnom logoru Burnum, već se rimski šatori sele na Skradinski buk.

Na ulazu na lokalitet Skradinski buk, neposredno uz crkvicu Gospe od zdravlja, za posjetitelje će od 12. do 14. kolovoza biti postavljeni šatori s opremom rimskog vojnika. Doživljaj će upotpuniti Dioklecijanova legija iz Splita, koja će u četvrtak, 13. kolovoza od 16 do 20 sati prezentirati opremu i vježbe rimskih legionara, kao i streličarske vještine za zainteresirane posjetitelje.

Svi oni koji žele doživjeti dašak slavnog Rimskog Carstva u originalnom ugođaju, 13. i 14. kolovoza imaju besplatan ulaz u amfiteatar Burnum i Arheološku zbirku Burnum u Eko kampusu „Krka u Puljanima.

Burnum, rimski vojni logor, u cijelosti se nalazi na području Nacionalnog parka „Krka“, u selu Ivoševci, sjeverno od Kistanja. Zub vremena poštedio je ostatke lukova zgrade vojnog zapovjedništva i dobro očuvan amfiteatar. U arheološkoj zbirci, s restauratorskom radionicom i dva kata izložbenog postava, izloženi su brojni vrijedni nalazi pronađeni u arheološkim istraživanjima vojnog logora Burnum, koja se sustavno provode od 2003.

Deseta ovogodišnja akcija dobrovoljnog darivanja krvi u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Knin uz suradnju s KBC-om Split – Odjelom za transfuziju krvi, održat će se u četvrtak, 13. kolovoza od 8 do 13 sati u prostorijama Crvenog križa u Ulici Filipa Grabovca broj 1.

“Akcija će biti organizirana tako da se poštuje najviši higijenski standard, siguran razmak između darivatelja te da ne bude previše osoba u jednom prostoru.

Nedostatak krvi i krvnih pripravaka o kojima ovise životi brojnih pacijenata nosi puno veći rizik smrtnosti od onog uzrokovanog korona virusom. Također, bolesnici čije je izlječenje, a ponekad i sam život ovisan o transfuzijskom liječenju, ne mogu čekati da epidemija prođe.

Zato molimo sve darivatelje krvi, kao i one koji to žele postati, da podrže ovu akciju i dođu u što većem broju.”, poručuju organizatori.

I. Š.

Posljednji film u serijalu Divlji svijet Nacionalnog parka „Krka“ predstavlja sisavce

U režiji Mégane Chêne i Floriana Launettea i produkciji Dinaric Hub Production posljednji film u edukativno-dokumentarnom serijalu donosi isječak iz života brojnih sisavaca Parka. Posebno oduševljavaju noćni kadrovi kune zlatice, jazavca, divlje svinje i divlje mačke, koji neometani okom kamere, izlaze iz svojih skrovišta.

Piše: Katia Župan NP Krka

U zoogeografskom smislu područje rijeke Krke pripada južnoeuropskom (mediteranskom) području. Fauna sisavaca Nacionalnog parka „Krka“ broji 45 vrsta, a čine je tipični sredozemni predstavnici s elementima srednjoeuropske faune i maloazijsko-balkanskim elementima.

Najveći broj vrsta živi u kultiviranim vrtovima, obrađenim poljima i košenim livadama oko urbanih naselja pa tamo možemo pronaći kućnog i šumskog miša, kućnog štakora i štakora selca, patuljastu i poljsku rovku, velikog sivog puha i bjeloprsog ježa. Nešto dalje od naselja na mirnijim staništima obitavaju zvijeri: kuna bjelica, jazavac i lisica, a često se zateknu poljski zec i divlja svinja.

U garigu, makiji i na rubovima šuma uz gotovo sve navedene životinje žive i dvobojna rovka, čagalj i lasica dok na pukotinama stijena, kamenjarima i siparima možemo pronaći krškog miša, planinsku voluharicu i jedinog endemičnog sisavca na hrvatskoj obali, krškog puha.

U šumskim zajednicama pronalazimo divlju mačku, čaglja, lasicu, poljskog zeca i divlju svinju, a u sjevernom dijelu Parka srnu i vuka, koji se za hladnih zima spušta s planinskih masiva u zaleđu. U šumama alepskog i crnog bora oko Skradina i na Skradinskom buku čest je i tvor. Rijeke Krka i Čikola jedno su od posljednjih mediteranskih staništa vidre.

Iznimna vrijednost faune sisavaca je sedamnaest vrsta šišmiša, a jedna od osobitosti NP „Krka“, je dugonogi šišmiš, koji je zbog načina prehrane vezan za rijeke. U NP „Krka“ obitava u kanjonu Čikole i na Skradinskom buku, a u špilji Miljacka 2, uz još pet vrsta, živi oko sedam tisuća jedinki, što je najveća poznata kolonija u Europi.

U Crvenu knjigu sisavaca Hrvatske uvršteno je šesnaest vrsta sisavaca, od kojih većina obitava na području Parka, a ugroženi su promjenom staništa, nekontroliranim lovom i krivolovom te stradavanjem na prometnicama. Zato je temeljni cilj Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ zaštita vrsta, očuvanje staništa i minimaliziranje ljudskog utjecaja.

Dokumentarni film o sisavcima pogledajte u videu ispod.