Barbara Alilović izabrana je za predsjednicu kninske podružnice Zajednice Hrvata BiH Šibensko-kninske županije na redovnoj izbornoj skupštini te udruge održanoj sinoć u Kninu.

Za tajnika Zajednice izabran je Donald Dumančić, a za ostale članove Glavnog odbora Marinko Tokmakčija, Cvija Krasić, Katarina Keser, Davor Šimičević i Slaven Janković.

Nadzorni odbor sada čine Slavica Matić, Katarina Teklić i Zoran Čavara.

„Novim mandatnim razdobljem nastavlja se djelovanje udruge i u ovome dijelu naše županije, gradu Kninu u kojem živi značajan broj Hrvata doseljenih iz Bosne i Hercegovine, kao i njihovih potomaka.

Povezivanje članova, kako na županijskoj, tako i na lokalnoj razini u smislu kulture, umjetnosti, ekonomskih i socijalnih djelatnosti jedni su od osnovnih ciljeva Zajednice, stoga će upravo na spomenutom biti glavna pozornost novoga vodstva. Naši članovi mogu očekivati u skoro vrijeme poziv na unaprjeđenje upravo tih ciljeva, te zajedničko kreiranje budućih aktivnosti.

Zahvaljujemo ovim putem vodstvu Zajednice i članovima na ukazanome povjerenju kao i dosadašnjem vodstvu, kojem je na čelu bio Slaven Ivić, na uspješnom vođenju naše podružnice.“, poručili su iz udruge.

Na izbornoj skupštini bili su prisutni predsjednica ZHBIH Šibensko-kninske županije Lucija Toprek, tajnik Igor Lozančić i bivši predsjednik, a sada član Glavnog odbora Zajednice, Goran Babić.

I. Š.

U sklopu projekta ‘Eko regija (K-V-P-B-T-K): Provedba izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom na području Knina, Vrgorca, Pirovca, Biskupije, Tribunja i Kijeva’ u Osnovnoj školi Franje Tuđmana u Kninu jučer je održana radionica na temu održivog gospodarenja otpadom. Na radionici je sudjelovalo 40-ak djece u dobi od 6 do 15 godina, zajedno s nastavnim osobljem.

Radionicu u trajanju od dva školska sata održali su animatori iz Ekološke udruge Krka-Knin koji su djeci na zanimljiv i pristupačan način približili problematiku gospodarenja otpadom te objasnili kako oni sami mogu pridonijeti smanjenju nastanka otpada i kako pravilno odvajati otpad namijenjen recikliranju.
Djeca su na radionicama ispunjavala radne listiće izrađene u sklopu projekta i oslikavala platnene vrećice pa je tako svako dijete dobilo jedinstvenu platnenu vrećicu s vlastitim crtežom. Učenici nižih razreda na poklon su dobili i edukativne vodiče o odvajanju i gospodarenju otpadom koji su za pregled i preuzimanje dostupni na poveznici Publikacije na web stranici projekta www.ekoregija.hr. U sklopu radionica nastavnom su osoblju prezentirani moduli s tematskim cjelinama vezanima uz održivo gospodarenje otpadom s očekivanim ishodima učenjima te uputama za korištenje i prijedlozima za uključivanje u nastavu.
– Radionica je bila odlična, djeca su bila zainteresirana i angažirana tijekom cijele radionice. Svi smo zadovoljni, od djece do nastavnog osoblja, a nastavne materijale ćemo koristiti na predavanjima iz predmeta kao što su priroda i društvo te sat razrednika – poručio je ravnatelj OŠ Franje Tuđmana, Silvijo Norac-Kljajo.
U dječjem vrtiću ‘Cvrčak’ u Kninu isti su dan održane edukacije za odgojitelje te su podijeljene didaktičke igračke na temu gospodarenja otpadom i bojanke za djecu. Nakon podjele bojanki i igračaka u vrtiću je održana obuka edukatora na kojoj su edukatorima dostavljeni i predstavljeni moduli s tematskim cjelinama za izobrazno–informativne materijale za predškolsku djecu o održivom gospodarenju otpadom.

– Zadovoljni smo održanom edukacijom, dobili smo dobre ideje i informacije o načinima približavanja koncepta ekologije i održivog gospodarenja otpadom našoj djeci. Djeca su oduševljena bojankama i igračkama – dodala je ravnateljica dječjeg vrtića, Mara Barić.

Voditeljica projekta, zamjenica kninskog gradonačelnika Kristina Perić, istaknula je važnost razvijanja ekološke svijesti od najmlađe dobi. Perić smatra da je djecu potrebno od najranije dobi učiti odgovornom ponašanju, a to je moguće samo ako odrasli (roditelji, odgojitelji, lokalna zajednica) imaju razvijenu svijest o ekologiji, očuvanju okoliša i održivom razvoju.

– Odaziv djece na radionicama i aktivnostima ekološke tematike u Kninu uvijek je dobar, a posebno nas raduje što djeca stečeno znanje prenose i dijele sa svojom obitelji i prijateljima – poručila je Kristina Perić.

Podjela materijala za školarce i predškolce kao i održavanje radionica zadnja su aktivnost projekta ‘Eko regija (K-V-P-B-T-K): Provedba izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom na području Knina, Vrgorca, Pirovca, Biskupije, Tribunja i Kijeva’ koji je sufinanciran od strane Europske unije iz Kohezijskog fonda kroz Operativni programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Ukupna vrijednost projekta iznosi 487.808,50 kuna, a bespovratna sredstva su odobrena u iznosu od 414.637,21 kuna, što je 84,9999969 posto ukupno prihvatljivih troškova.
Cilj projekta ‘Eko regija’ je informirati i osvijestiti stanovnike Knina, Vrgorca, Pirovca, Biskupije, Tribunja i Kijeva o važnosti odgovornog postupanja s komunalnim otpadom, s posebnim naglaskom na sprječavanje nastanka otpada, pravilno odvajanje otpada u kućanstvima, kućno kompostiranje i ponovnu uporabu predmeta što bi, u konačnici, trebalo rezultirati smanjenim količinama otpada, naročito komunalnog.

Nositelj projekta je Grad Knin, projekt obuhvaća sljedeće jedinice lokalne samouprave: Grad Knin, Grad Vrgorac, Općina Pirovac, Općina Biskupija, Općina Tribunj i Općina Kijevo, a završetak provedbe predviđen je za 31. siječanj 2020. godine.

Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost Grada Knina.

Huknet/sponzorirani članak

Piše: Katia Župan, NP Krka

S triju strana svijeta, sa zapada, sjevera i istoka, rijeku Krku nadvisuju planinski masivi Velebita Dinare, Svilaje i Mosora. U reljefu oko Krke ističu se planinski zid na sjeveru koji tvore Dinara, Uilica i jugoistočni ogranci Velebita, poljske udoline (Kninsko, Kosovo i Petrovo polje), vapnenačke zaravni (sjevernodalmatinska, kistanjska i zaravni oko Krke i Čikole) i kanjoni s tokovima Krke, Krčića i Čikole. Između poljskih udolina i zaravni smještena je planina Promina.

Planine oko Krke nastale su vjerojatno prije otprilike dvadeset do trideset milijuna godina a pripadaju području Dinarida. Generalno gledajući, područje Dinarida, u kojem je usječen kanjon rijeke Krke, nastalo je subdukcijom Afričke ploče (Jadranske mikroploče) pod Euroazijsku ploču, kao rezultat raspada i kretanja paleokontinenta Gondvane i superkontinenta Laurazije. Sudar Afričke ploče s Europskom, koji je započeo još krajem krede prije šezdeset pet milijuna godina, a traje i danas, uzrokovao je smanjenje oceana što je popraćeno intenzivnim tektonskim pokretima. Slojevi stijena, prvotno istaloženi na dnu oceana, naborali su se, razlomili i izdigli iz mora te stvorili goleme planinske lance kao što su Alpe i Dinaridi. U vrijeme taloženja prvih naslaga na području današnje rijeke Krke područje Dinarida pripadalo je prostranom moru Tetis.

U svom radu Polja gornje Krke profesor Mladen Friganović vodi nas krajem oko gornje Krke koji se nalazi na prijelazu iz planinskog zaleđa u primorje. Udolina (Kninskoga, Kosova i Petrova polja) pruža se gotovo meridijanski. Na istoku je zatvaraju ogranci Dinare (1 831 m) i Svilaje (1 509 m), na zapadu je vapnenačka zaravan koja se proteže do jugoistočnih ogranaka Velebita i bukovačkih brda. Sjeveroistočno od Kninskoga polja dominira vapnenački masiv Dinare i njezini ogranci. Dinara je međaš između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Sve što je u prisoju (strani okrenutoj suncu) pripada Dalmaciji, a sve što je u osoju (strani zaklonjenoj od sunca) u granicama je Bosne i Hercegovine. S najvišeg vrha Dinare pogled se stere na Peručko jezero i na planinu Troglav, kao i na Svilaju i Prominu, koje s Dinarom ispunjavaju horizont oko rijeke Krke.

Istočno od Kninskoga polja pruža se dolina Krčića, kojom je ono povezano s udolinom između Dinare i Svilaje. Istočno i zapadno od Kninskoga polja proteže se vapnenačka zaravan u koju je Krka usjekla svoje korito. S obje strane južnoga dijela Kosova polja zaravan se sužava i naglo prelazi u strme vapnenačke padine Kozjaka i Promine. Oko Petrova polja zaravan je najizrazitija i najprostranija na istoku, gdje kao blago izvijeni „Podi“ prelazi u padine Svilaje. Na zapadnom dijelu polja izdiže se Promina (1 148 m), tipičan primjer otočne uzvisine. Promina je na zapadu omeđena kanjonom rijeke Krke, na jugu kanjonom Čikole, a na istoku Petrovim poljem. Dominira okolnim nižim krajolikom, pa se s nje prema jugu pruža lijep pogled na Miljevačku zaravan i na Krku i Čikolu, a s vrha se vidi i Jadransko more s otocima, od kojeg je udaljena 30 km.

Na planini Badanj poviše Knina izbio je požar, najvjerojatnije uslijed bojevih gađanja koja se provode u blizini, izvijestili su nas iz kninske Javne vatrogasne postaje.

Na terenu su timovi kninskog JVP-a i DVD-a, a uskoro će im se pridružiti i jedan kanader, izvijestio nas je zapovjednik JVP Knin, Miran Marelja.

I. Š.

Foto: Vanja Dizdar

Piše: Katia Župan, NP Krka

Nacionalni park „Krka“ 24. siječnja slavi svoj 35. rođendan. U povodu rođendana Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ daruje posjetitelje i zaljubljenike u prirodu besplatnim ulazom u Park od petka, 24. siječnja do nedjelje, 26. siječnja 2020.

Jedan od najmlađih hrvatskih nacionalnih parkova proglašen je 1985. godine kako bi se zaštitile iznimne prirodne vrijednosti i bogata kulturnopovijesna baština koje se isprepliću u kršu. Sa svojih trideset i pet, Nacionalni park „Krka“ u najboljim je godinama: dovoljno zreo da zna što želi i kojim putom ići, u punoj snazi i produktivnosti, a još uvijek mlad i pun poleta. U proteklih tridesetak godina Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ definirala je i učvrstila svoja načela, koja se temelje na zaštiti prirode, održivom razvoju i edukaciji. Važno nam je da prirodni sklad sačuvamo za buduće generacije i razvijamo se u skladu sa zahtjevima modernog vremena i potrebama drevne rijeke. Edukacija je jedna od naših temeljnih zadaća, sadržana u svakom projektu koji kao ustanova provodimo, s posebnim naglaskom na rad s djecom.

Zato smo počašćeni posebnim darom rođendanskom danu koji pripremaju djeca dramsko-scenske skupine DV Smilje i PO Šibenski koja će, u povodu 35. rođendana Nacionalnog parka „Krka“, 23. siječnja 2020. u 17.30 u Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ u Šibeniku izvesti lutkarsku predstavu Mali čuvari prirode te predstaviti lutke izrađene prema likovima iz istoimene slikovnice koju je JU „NP Krka“ predstavila prošle godine.

Autorice teksta slikovnice su Marija Gundić i Nikolina Lučić, djelatnice JU „NP Krka“, a ilustracije su doprinos Marije Gundić i Zdenke Bilušić, šibenske umjetnice, likovne pedagoginje i voditeljice Centra za vizualnu kulturu mladih u Gradskoj knjižnici Jurja Šižgorića u Šibeniku. Kroz priču o šišmišici Jopi, djeca upoznaju različite životinje koje obitavaju unutar granica Nacionalnog parka i kroz zajedništvo različitih vrsta koje pokušavaju riješiti problem prijetećeg zagađenja, stječu osjećaj o važnosti tog zajedništva i kod nas ljudi da spasimo ono što nam je svima zajedničko, i ljudima i životinjama, naš planet Zemlju.

Hvala mališanima DV Smilje i PO Šibenski tići što s nama dijele ljubav prema prirodi i Nacionalnom parku „Krka“ koji nam je svima prije 35 godina ostavljen na čuvanje!

Iz Gardijske mehanizirane brigade dobili smo obavijest o zabrani i ograničenju kretanja na vojnom poligonu Crvena zemlja za veljaču 2020. godine. Obavijest prenosimo u cijelosti:

“Poštovani,

obavještavamo Vas da će pripadnici Gardijske mehanizirane brigade na vojnom poligonu „Crvena zemlja“ – Knin u području koje je omeđeno vrhovima: Orljaj tt 494 – Borova glava tt 1082 – Visibaba tt 1125 – Badanj tt 1281 – Jarebičnjak tt 1190 – Vršina tt 1004 i Lanjevac tt 624, tijekom mjeseca VELJAČE 2020., provoditi određene aktivnosti bojevih gađanja topničkim, protuoklopnim i naoružanjem kalibra do 12.7 mm te uvježbavanja. Molimo Vas da putem medija, a u cilju zaštite i sigurnosti građanstva obavijestite stanovništvo grada Knina i okolnih sela.

1. Zabrana kretanja provoditi će se isključivo kod bojevih gađanja dana:

– u dane 5.,14. i 15. veljače 2020. u vremenu od 09.00 sati do 16.00 sati

2. Ograničenje kretanja (koje podrazumijeva zaustavljanje i propuštanje prolaznika od strane osiguranja) u ranije navedenom području ovog dopisa, provoditi će se tijekom odvijanja vježbovnih vojnih aktivnosti ili kretanja vojnika po poligonu, gađanja protuoklopnim sredstvima i naoružanjem kalibra do 12.7 mm, pri čemu postoji mogućnost nailaska na grupe vojnika, vozila, prepreke i dr., u periodu:

– u dane od 10., 11.,12. i 13., veljače 2020 u vremenu od 09.00 do 18.00 sati”

I. Š.

Narodna knjižnica Knin objavila je danas novi broj serijske publikacije Godišnjak grada Knina. Riječ je o godišnjaku za 2019. godinu, a možete ga preuzeti u PDF formatu na Hrvatskom arhivu weba u linku ispod.

Godišnjak grada Knina: 2019. godina

Na 514 stranica godišnjak donosi pregled 2019. godine kroz 11 poglavlja: Rad gradske uprave, Društvo, Politika, Infrastruktura, Gospodarstvo i turizam, Zdravstvo i socijalna skrb, Djeca i mladi, Obrazovanje, Okoliš, Kultura i Sport.

Glavni urednik je Ivica Šimić, a grafički Mićo Samardžija.

Godišnjak grada Knina u nakladi Narodne knjižnice Knin je serijska publikacija koja izlazi jednom godišnje kao mrežno izdanje na internet stranici Narodne knjižnice Knin i uvrštena je u međunarodni upisnik serijskih publikacija.

Knjižnica je do sada objavila godišnjake za 2014., 2015., 2016., 2017. 2018. i 2019. godinu, a svi se mogu preuzeti na stranici knjižnice i na Hrvatskom arhivu weba Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu – OVDJE .

Jedini gradovi u Hrvatskoj koji imaju svoj godišnjak su Knin i Koprivnica.

I. Š.

U subotu će se na glavnom trgu obilježiti 13. Dan mimoza – Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice.

Cilj obilježavanja je senzibilizirati javnost o važnosti edukacije, cijepljenja i ranog otkrivanja raka vrata maternice. Cvijet mimoze svojom nježnošću simbolično ukazuje na važnost osvješćivanja spomenute bolesti.

I. Š.