U Kninu se događa ozbiljna ekološka katastrofa!

Otpadne vode iz lagune u blizini Orašnice u kojima se nalaze mazut, teški metali i ostali industrijski otpad desetljećima taložen iz tvornice vijaka – prelile su se u Orašnicu, a iz Orašnice u Krku (na videu možete pogledati kako prelaze posljednju postavljenu barijeru).

Na problem su nam ukazali kninski sportski ribolovci koji su nam poslali fotografije koje možete vidjeti u galeriji i videa koja možete pogledati na dnu članka.

Nadležni ništa ne poduzimaju kako bi se problem riješio; Što se još treba dogoditi da Hrvatske vode i Ministarstvo okoliša reeagiraju? Možda se čeka da se ljudi počnu masovnije razboljevati?

Nije ovaj problem od jučer. Problem te otpadne lagune postoji pola stoljeća.  Zadnjih pet godina predstavnici kninske Ekološke udruge i gradskih vlasti kontaktirali su nadležne, točnije Hrvatske vode, Ministarstvo okoliša i tvornicu DIV – da se problem trajno riješi, no umjesto rješenja dobili smo katastrofu.

Što se još treba dogoditi da se zaštiti Krka, hrvatski i europski prirodni biser u kojem se nalazi i Nacionalni park i iz kojega se pitkom vodom opskrbljivaju građani Šibenika i širega šibenskog područja? Možda se čeka da se ljudi počnu masovnije razboljevati?

Grad kontaktirao nadležne; Inspektorica naložila Hrvatskim vodama da riješe problem; Radnici na terenu

O ovom velikom ekološkom problemu kontaktirali smo načelnika Stožera civilne zaštite grada Knina i kninskog dogradonačelnika Marija Ćaćića.

– Taj problem lagune postoji godinama. Kad padne veća kiša, u laguni se podigne razina vode i prelijeva se u kanal prema željeznici. U tu lagunu su se pedeset godina ispuštali otrovi i otpadna ulja. Iz kanala te vode ulaze u Orašnicu prije samog željezničkog mosta i Orašnicom dolaze do Krke.

Kaže da je Grad već prekjučer kontaktirao nadležne.

– Mi smo već prekjučer kontaktirali Hrvatske vode i sanitarnu inspektoricu. Ona je bila jučer i naložila je Hrvatskim vodama da to moraju riješiti. Hrvatske vode su angažirale tvrtku čiji su radnici postavili barijere i od jučer su na terenu . Oni skupljaju otpadne vode na barijerama i pumpaju u cisternu (na slici ispod).

Hoće li Grad samostalno ići na cjelovitije rješenje?

Ipak Ćaćić ističe da postoji ideja da Grad samostalno pokuša iznaći cjelovitije rješenje.

– Razmišljamo ići na kompletnije rješenje da se na tom kanalu prije same cijevi koja ide u Orašnicu stavi separator. Taj uređaj dođe pedesetak tisuća kuna. Taj separator bi odvajao kontaminate od vode tako da više ne bi završavali u Orašnici. Na taj način bi prevenirali kako bi se u budućnosti spriječili veliki incidenti poput ovoga – rekao nam je načelnik Stožera civilne zaštite.

Pogledajte i videa otpadnih voda koje su završile u Krki.

Evo još jednog videa kojeg nam je naknadno poslao čitatelj Hukneta.

Ivica Šimić

Foto i video: Danijel Milinčić

Svečanom akademijom u Domu HV-a danas je završeno obilježavanje  27. obljetnice utemeljenja Hrvatskog vijeća obrane, javlja HRT Radio Knin.

Okupljene su pozdravili gradonačelnik Knina Marko Jelić, župan Goran Pauk i predsjednik Časničkog zbora HVO-a Tomislav Tokić.

Na važnost HVO-a u obrani Republike Hrvatske ukazali su danas gotovo svi govornici, a među njima i izaslanik Hrvatskog narodnog sabora BiH Mladen Begić, predsjednik Glavnog vijeća Udruge HZ Herceg Bosne Vladimir Šoljić te povjesničar dr. Ivo Lučić.

Na svečanoj akademiji bili su i izaslanici Predsjednice RH, Sabora i Vlade, čelnici grada Knina i Šibensko kninske županije kao i pripadnici braniteljskih udruga HVO-a.

Pokrovitelji današnje proslave su Predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović i Hrvatski narodni sabor BiH, a supokrovitelji i organizatori Ministarstvo hrvatskih branitelja i Grad Knin.

Vijest i foto: HRT Radio Knin

Završni dan obilježavanja 27. obljetnice utemeljenja HVO-a započeo je jutros polaganjem vijenaca kod Spomenika hrvatske pobjede Oluja 95 na glavnom kninskom trgu.

Vijence su položili predstavnici braniteljskih udruga i Časničkog zbora HVO-a kao i Hrvatskog narodnog sabora BiH te predstavnici Predsjednice RH, Hrvatskog Sabora, Vlade RH, MORH-a, Županije i Grada, a molitvu je predvodio kninski gvardijan i župnik fra Marko Duran.

Nakon polaganja vijenaca, u Gospinoj crkvi služena je Sveta misa za poginule hrvatske branitelje.

Program završava u Domu HV-a svečanom akademijom i domjenkom koji započinju u 11:30, odnosno u 12:30 sati.

I. Š.

Ekipa Gugl Institucija odnijela je večeras pobjedu u još jednom neizvjesnom Pub kvizu Narodne knjižnice Knin održanom u dvorani Studentskog doma fra Luje Maruna.

Evo večerašnjeg poretka:

1. Gugl Institicija, 8. razred, 28
2. Liga šampinjona, 4. srednje 27
3. Načitani momci, 3. srednje 26
4. Evolution, 7. razred 24
5. Ratatui, 2. srednje, 24
6. #Fork, 3. srednje 17,5
7. Štreberi, 7. razred 15

Evo i poretka Kviz lige:

1. Gugl institucija, 8. razred 145,5
2. Liga šampinjona, 4. srednje 141,5
3. Ratatui, 2. srednje, 136,5
4. Načitani momci, 3. srednje 131,5
5. Evolution, 7. razred 124
6. #Fork, 3. srednje 107,5
7. Štreberi, 7. razred 103,5

I. Š.

Davor Marijan, hrvatski vojni povjesničar i autor mnogih knjiga o Domovinskom ratu predstavio je u Kninu knjigu “Rat Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini od 1992.-1994.”, u sklopu programa obilježavanja 27. obljetnice HVO-a, piše HRT Radio Knin.

Knjiga je zasnovana na autentičnoj povijesnoj građi.

“To je najkompleksnija tema u cijelom ratu u kojem se raspala Jugoslavija, to je specifičan rat u ratu, u kojem su mediji, kasnije i Haški sud, hrvatsku stranu proglasili najgorom. Ovo je jedan pokušaj da se na činjenicama pokuša ipak stvari vratiti u normalu, utemeljeno odgovoriti na neka pitanja i postaviti osnovu za daljnja istraživanja”, kazao je autor.

Vijest i foto: HRT Radio Knin

Zaklada Ana Rukavina će u utorak,16. travnja u suradnji s Udrugom navijača Hrvatske nogometne reprezentacije Sinovi Oluje i kninskim Gradskim društvom Crvenog križa u Kninu održati akcije upisa u Hrvatski registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica.

Akcija u Kninu održat će se 16. travnja od 11 do 13 sati u prostoru Gradskog društva Crvenog križa Knin (Fra Filipa Grabovca 1).

Ova akcija održat će se na inicijativu UNHNR Sinovi Oluje kako bi svi zajedno pomogli oboljelim osobama u Hrvatskoj i svijetu u potrazi za podudarnim darivateljem.

Svi zdravi građani od 18 do 40 godina starosti mogu se upisati u Hrvatski registar. Proces upisa obuhvaća popunjavanje pristupnice i zdravstvenog upitnika te davanje uzorka krvi za HLA tipizaciju kojim se utvrđuju antigeni tkivne snošljivosti. Upis u Hrvatski registar prvi je korak koji je potrebno ispuniti kako bi se pomoglo teško oboljelima od akutnog i kroničnog oblika leukemije te bolesnika s teškim oštećenjem koštane srži diljem svijeta.

Poruka svake akcije upisa u Hrvatski registar je lijek je u nama. Njome Zaklada želi podsjetiti građane kako u sebi nosimo lijek kojim možemo spašavati živote. Do sada je djelovanjem Zaklade Ana Rukavina i Hrvatskog registra, koji je dio svjetskog registra (Bone Marrow Donors Worldwide), upisano 61.527 potencijalnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica, a šansa za život dana je za 101 oboljelu osobu u Hrvatskoj i inozemstvu.

“Pokažimo još jednom koliko srce imaju Kninjani.”, poručuju organizatori.

Izvor: FB Event Lijek je u njima

Piše: Katia Župan, NP Krka

Putovima ilirskih plemena i starih Rimljana do skrivenih vodenica predindustrijskog doba

Ako se niste nauživali pogleda na Manojlovac s Carskog vidikovca, uputite se strmim spustom niz kanjon do starih vodenica, koje se, nakon što su utihnuli njihovi mlinovi, skrivaju u gustom raslinju. „Oko voda svud zelenilo, rosna mahovina i lišaji, bršljan, koji se penje, i vilinkosa koja se spušta niz klisure. Eno tamnozelenog javora, lisnate smokvenice, vrba jadikovka, srebrolistih trepetljika i vitih jela. Voda se najprije modri kao u dubokim jezerima, protječe podno gordih klisura i mrkih litica, proviruje uz grebene, plače zelene otočiće, gusto grmlje, preskače manje zapreke i čedno se u bjelini pušta niz široku stepenicu.“ Čini se, prema njegovu putopisu o rijeci Krki iz 1927., da se don Krstu Stošića snažno dojmio najviši Krkin slap.

I danas je doživljaj isti. Kanjon u kojem je slap obrastao je submediteranskim raslinjem, a oko slapa na vlažnim, sjenovitim mjestima i u polušpiljama raste gospin vlasak (Adiantum capillus veneris), rijetka svojta papratnjače, tercijarni relikt tropskog podrijetla. Zovu ga i gospine ili viline vlasi. U mitologiji se gospin vlasak povezuje s ljepotom i ljubavi. U kršćanstvu je jedna od brojnih biljaka posvećenih Majci Božjoj. U narodnoj medicini njegovi se listovi stoljećima koriste za liječenje bolesti dišnih i mokraćnih putova. Gospin vlasak uvršten je, u kategoriji rijetke svojte, u Crvenu knjigu biljnih vrsta Republike Hrvatske.

Dok se spuštate prema vodi i divite vegetaciji, hodate i drevnim putom koji su koristila ilirska plemena i rimski vojnici. No ta staza potječe još iz prapovijesnih vremena, kada se u Puljanima, na lijevoj obali Krke, nalazila ilirska gradina, koja je bila prometno povezana ne samo s istočnim dijelom prostora koji je nadzirala, već i sa zapadnim, na desnoj obali rijeke. Logičan prijelaz bio je upravo iznad Manojlovačkog slapa. U antičko je doba dobio još veću važnost. Budući da su Rimljani bili vrsni graditelji cesta, oni su taj put uredili tako da je bio jedan od važnijih komunikacijskih putova između lijeve i desne obale Krke, odnosno između rimskog vojnog logora u Burnumu i pretpovijesne gradine, koja je nastavila živjeti i u antičkom razdoblju. Poveznica je bio drveni most, čiji su ostaci pronađeni u podnožju Manojlovačkog slapa. Mnogo stoljeća kasnije tim su putom stanovnici toga kraja odlazili do vodenica i postrojenja za pranje robe. Zvuk mljevenja žita tu je odzvanjao sve do 1965. godine, kada se ugasila zadnja vodenica a put zarastao. Nakon što su utihnuli zvuci mlina, i ljudskih koraka, ostao je samo šum vode što se ruši u dubinu.