Sortiraj po:
Pogledaj:
http://huknet1.hr/wp-content/uploads/2019/03/NP-Krka-Znanjem-do-očuvanja-2019.-960x600_c.jpg

NP Krka: Radionice “Znanjem do očuvanja”

u Društvo, obrazovanje i socijalna skrb

Piše: Katia Župan, NP Krka

Edukativne radionice Znanjem do očuvanja održat će se u ožujku i travnju u ispostavama Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ u Drnišu i Skradinu.

S ciljem povećanja brige za okoliš, promjene nekih životnih navika i ponašanja te razvoja svijesti o alternativnim načinima proizvodnje Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ od 2012. godine organizira predavanja i radionice u sklopu projekta Znanjem do očuvanja. Projekt je zamišljen kao niz edukativnih aktivnosti – ekoradionica i predavanja – s ciljem upoznavanja zainteresiranih, prije svega odraslog lokalnog stanovništva, s načinima, npr. kreativnim radionicama, na koje mogu utjecati na smanjivanje globalnog konzumerizma i odbačenim stvarima udahnuti novi život. Radionice za lokalno stanovništvo besplatne su.

Raspored ekoloških radionica je sljedeći:

29. ožujka 2019. (petak) – Drniš, 18 sati 30. ožujka 2019. (subota) – Skradin, 18 sati

Radionica izrade okvira za fotografije od kartona, Danica Šarić, Šibenik

5. travnja 2019. (petak) – Drniš, 18 sati 6. travnja 2019. (subota) – Skradin, 18 sati

Radionica izrade domaćih i ekoloških kupki, Ekološka udruga „Krka“, Knin

Radionica izrade lutki od starih krpa po principima valdorfske pedagogije, Leopoldina Herceg i Martina Brlenić, Varaždin

12. travnja 2019. (petak) – Drniš, 18 sati 13. travnja 2019. (subota) – Skradin, 18 sati

Radionica papirne filigrafije, Dalia Iris Čvorak, Šibenik

Radionicu izrade okvira za fotografije od kartona vodit će Danica Šarić iz Šibenika, koja je do sada vodila brojne radionice u sklopu projekta Znanjem do očuvanja i pokazala razne tehnike i načine ukrašavanja, u svijetu poznate kao upcycling. Riječ je o radikalnijoj i još zelenijoj verziji recikliranja, onoj koja ne zahtijeva destrukciju i bespotrebno rasipanje energije i resursa, već starom „nepotrebnom“ predmetu pronalazi novu svrhu, uz minimalne preinake, u kućnoj radinosti. Na radionici će se od staroga kartona izrađivati okviri za fotografije. Polaznici ne moraju donijeti nikakav materijal.

Članovi Eko udruge „Krka“ Knin također su često vodili radionice. S njima su polaznici izrađivali voštane svijeće, domaće kreme i labela, a ovaj put imat će priliku naučiti izrađivati domaće kupke, poput soli za kupanje, pilinga ili šumećih kuglica za kupanje. Polaznici ne moraju ništa ponijeti sa sobom.

Leopoldina Herceg i Martina Brlenić prošle godine upoznale su polaznike s tehnikom lončarskog kola: na trima vikend-radionicama raznim tehnikama obrađivali su glinu. Ove godine vodit će radionicu izrade lutki od starih materijala. Lutke s radionice bit će darovane pedijatrijskom odjelu Opće bolnice Šibenik.

Namotavanje (kviling, od engl. quilling) ili pravljenje filigrana od papira umijeće je savijanja papirnatih traka, koje se različito oblikuju i onda lijepe jedna za drugu. Tu metodu na radionici će prezentirati Dalia Iris Čvorak. Koristit će stari papir, kako bi se zadovoljila upcycling komponenta te akcije. Polaznici ne moraju donijeti nikakav materijal.

Nastavi čitati
http://huknet1.hr/wp-content/uploads/2019/03/194099_b6948b4568cc5d7cb22e-960x600_c.jpg

Velikom nagradom Knina završena Dalmatinska liga

u Sport

Velikom nagradom Knina okončana je još jedna rekreativna Zimska liga Dalmacije u brdskom biciklizmu. Pobjednik kninske utrke je Kristijan Budimir, član hrvatsko-talijanskog kluba Meridiana Kamen, drugi je bio Roko Fržop, a treći Tonko Juras, obojica iz vodičkog “Orlovog kruga”, izvijestio je HRT Radio Knin.

Utrku dugu 32,5 km najbrže je odvozio Kristijan Budimir, član kluba Meridiana Kamen, koji, sa samo 19 godina, iza sebe ima cijeli niz sjajnh rezultata, a nedavno se biciklizmom bavi profesionalno te sudjeluje na brojnim međunarodnim natjecanjima.

Roko Fržop iz Orlovog kruga bio je drugi u Kninu, ali je u svojoj kategoriji od 16 do 20 godina sveukupni pobjednik Dalmatinske lige. Najbolji Kninjanin je Marko Pehar, koji je u svojoj kategoriji od 20-30 godina viceprvak dalmatinske lige.

Od žena je pobijedila Karmen Škiljić iz BBK Pakoštane, koja je time ponovila svoj lanjski uspjeh.

Utrku je odvozilo 150 natjecatelja koji su se u poslijepodnevnim satima okupili na tvrđavi gdje su podijeljene nagrade najboljim biciklistima. Nakon ove kninske utrke završava zimski dio natjecanja, a natjecatelji se već polako pripremaju za ljetni dio sezone.

Nakon podjele medalja održana je i tombola humanitarnog karaktera. Naime, prikupljena sredstva bit će donirana udruzi sv. Bartolomej za akciju „Žuti kombi sreće za male i malo veće”

Izvor: HRT Radio Knin

Nastavi čitati
Dva zlata, srebro i bronca TK Olympica na Chigra Openugall-0 Dva zlata, srebro i bronca TK Olympica na Chigra Openugall-1 Dva zlata, srebro i bronca TK Olympica na Chigra Openugall-2 Dva zlata, srebro i bronca TK Olympica na Chigra Openugall-3 Dva zlata, srebro i bronca TK Olympica na Chigra Openugall-4

Dva zlata, srebro i bronca TK Olympica na Chigra Openu

u Sport

Piše: Stipe Jarloni, TK Olympic Knin

Dat ću sebi za pravo napisati, dobri smo, odlični smo!

Konstanta je bitna, ona potvrđuje kvalitetan i predan rad trenera, ali i talentiranih i upornih članova. Zato bravo za sve!

Na Chigra Open 2019 na kojem je nastupilo oko 700 natjecatelja iz 50 klubova
TK Olympic Knin ovog puta je vodio uglavnom svoje nove, mlade nade.

Evo njihovih rezultata:

  • Ivona Jelić -41 kg; imala je tri glatke pobjede, a od toga je jednu borbu ponovno riješila nokautom u prvih 20 sekundi borbe. Osvojila je zlato.
  • Đurđa Radulović -36 kg; bila je također danas najbolja u svojoj kategoriji. Dvije pobjede i osvojeno zlato.
  • Leonarda Gašpar -36 kg; upisala je jednu pobjedu, a finale je u tijesnoj borbi izgubila rezultatom 4:2 te kući nosi srebro.
  • Petra Marić -36 kg; prvu borbu bila je slobodna, a u drugoj borbi porazom je došla do bronce.
  • Lara Jelić -33 kg; ovog puta ostala je bez plasmana.
Nastavi čitati
http://huknet1.hr/wp-content/uploads/2019/03/54521274_648190372281494_2327531065050136576_n-960x600_c.jpg

Liga protiv raka grada Knina obilježila Dan narcisa

u Društvo, obrazovanje i socijalna skrb

Liga protiv raka grada Knina danas je obilježila Dan narcisa posvećen prevenciji raka dojke, piše Feral News.

Uspješnoj akciji odazvali su se naši brojni sugrađani.

“Donaciju narcisa osigurao je Grad Knin na čemu im se od srca zahvaljujemo. Zahvaljujemo se i svima koji su donacijom cvijeća i priloga pružili podršku radu udruge. Još jednom ističemo poruku ove akcije: idite na preventivne preglede, oni vam mogu spasiti život!”, izvijestili su iz udruge.

Foto: Feral News

Nastavi čitati
http://huknet1.hr/wp-content/uploads/2019/03/55455419_2404128456265143_691655876875911168_n-960x600_c.jpg

Postavljena turistička signalizacija za Svetište Gospe Lurdske u Šimićima

u Društvo, obrazovanje i socijalna skrb

Grad Knin je postavio turističku signalizaciju za Svetište Gospe Lurdske koje se nalazi u spilji u Šimićima u Golubiću.

Spilja je u sakralni objekt preuređena 1930. godine u vrijeme župnikovanja fra Frane Rakića u župi Vrpolje.

Do tada su spilju koristila tri brata, Joso, Ante i Ivan Šimić koji su je darovnicom ustupili župi sv. Jakova u Vrpolju.

Prije II. Svjetskog rata, tridesetih godina 20. stoljeća, svetište u spilji pohodilo je tisuće hodočasnika iz Dalmatinske zagore i Hercegovine.

U to vrijeme, 1930. godine, u Šimićima je bilo 30-ak obitelji. U Drugom svjetskom ratu neki su poginuli, neki su odselili u Slavoniju, a dio se vratio u Šimiće.

Svetište je stradalo u Drugom svjetskom ratu i nije obnavljano do 1970. godine kada je fra Jozo Janković u dva navrata s mještanima slavio Svetu misu.

Svetište je potom stradalo i u Domovinskom ratu nakon čega je opet obnovljeno.

I. Š.

Nastavi čitati
http://huknet1.hr/wp-content/uploads/2019/03/55674709_398531847369647_107321921237942272_n-960x600_c.jpg
http://huknet1.hr/wp-content/uploads/2019/03/54436406_425193908249439_9154722812898836480_n-960x600_c.jpg

Etnografske crtice: Stare bukovačke priče iz “Zone sumraka”

u Crtice iz povijesti i zemljopisa, Etnografske crtice

Dizajn naslovnih fotografija – specijalno za ovaj članak – Mićo Samardžija; 

Pučki etnograf Vladimir Ardalić iz Đevrsaka (1857. – 1920.), bio je čovjek iz naroda koji je završio samo tri razreda osnovne škole, ali koji je krajem 19. i početkom 20. stoljeća vrijedno radio na prikupljanju narodnih priča i običaja iz Bukovice. Ardalić je bio suradnik i prijatelj fra Luje Maruna i Antuna Radića.

Ovdje donosimo dio Ardalićevih napisa nastalih prije 120 godina u kojima prepričava dijaloge mještana Bukovice koji jedni drugima pričaju svoje nevjerojatne dogodovštine ili priče koje su čuli.

A priče su o zemlji koja ti ne da da se probudiš kad na nju legneš, o suncu koje ubija, o divovima, o vilama, vješticama i vukodlacima. Evo što Ardalić zapisuje prije 120 godina (donosimo u formi dijaloga).

O zemlji  koja ti ne da se probudiš kad na nju legneš

– Nekidan sam na bari poslijepodne legao. Duše mi, sve bi i danas ležao tu, da me djeca nisu potezala. I bio sam se naspavao i oću da se dignem, a ne da mi se, priteže me zemlja. A barska zemlja posebno jako priteže – reče jedan, a drugi nastavi:

– To si mogao davno znati. Ne daj ti Bože da bi ti ja i sjeo dolje na barama i livadama. Jedan put me prevarilo, ma više neće. Šta sam znao, jadan li sam, išao sam kupiti sjeno te na podne legao pod plast u lad. I ležim i ležim i u pameti znam da sam se naspavao, ali mi se ne da dignuti. Podižem glavu, ona odmah klone, zemlja je oće sebi. Pred mrak mi došla žena pa me krenula gurati i potezati. Čujem đe mi veli: “Diži se crni kukavče, što ti je?”. Ispravih se, sjedeći, tarem nako krmelje, a onda opet legoh. Priteže, ljudi, zemlja, tako ti umrlog dana. Donese onda žena vode i zali me. Jedva se digoh na noge. Okrenula mi se svijest. Od zalaska sunca mi se čini da granjiva, a od zapada da je istok. Ljudi, da me ne dovede žena, ko zna što bi od mene bilo. Tri-četiri dana nijesam sebi došao – reče drugi čovjek, a treći nastavi.

– Biće otud pet-šest godina, brajo, kad sam išao za Zadar. Kad sam prevalio po puta, obvlada me trud i žega te napokon legoh malo dalje od teste. Kad sam se digao, svijest mi se okrenula te idući naprijed, činilo mi se da idem natrag. Pridružih se nekim ljudima koji su isto za Zadar išli. I idem ja s njima, al sve na silu, jer mi se čini da idem kući, a ne od kuće.

O suncu koje ubija

– E, moj brajo, i u suncu svakojake snage ima, ali marčano je najgore. Ono čoeka umrtvi. Davno su rekli: ‘Bolje da čoeka zmija ćone neg da ga marčano sunce ogrije ko tuku’ – reče čovjek, a drugi nastavi:

– E moji junaci, sunce može čoeka prostrijeliti. Jedan put sam radio u polju ujesen, a bijaše ugrijalo. Bogo moj, kad mene poče od nogu neka vatra obuzimati i obuze mi glavu. Gore mi obrazi više nego od poštena čoeka kad pita zajam, pa nema za vratiti. Dozvaše moji kući vračaricu i popa i polijevaše me vodom ledenom. Nisam nikad saznao što mi je od toga pomoglo. Ali zaklet ću se da me je sunce bilo prostrijelilo gore nego vještica – reče drugi, a treći nastavi:

– Svetoga mi Petra, tako je mene edan dan oparilo na ljeto da sam požutio ko limun. Pio sam četiri dana vodu s kvasinom pa me je prošlo.

O divovima

– Lani kad sam kopao vinograd, zapeo mi je plug za neke ploče. Dignem ja ednu ploču, kad pod njom grob. Kad moj junače, ukaza se glavina ka najviši lonac od varćaka. Duše mi, stalo bi u nju četiri oke žita. A zubi ko konjski. A gnjati su mu od bedara, kao naša oba, od pete pa do prepone – reče čovjek, a drugi nastavi.

– Ma ti su ljudi od velike glave u njoj imali i velik mozak pa su bili pametniji – reče drugi, a treći nastavi.

– Moj mi je stari đed pripovijedao da je ko klapčić sreo čovjeka koji je vidio ednog ogrdna čoeka takvoga.

O vilama

– Vile su prelijepe đevojke u nekakvu sjajnu robu obučene. Imaju od koljena noge od mazge. Ko ih vidi ne bi se trebao tome, za Boga miloga, čuditi ni smijati. Jedan im se tako nasmija pa su ga uzele i prebacivale preko brda jedna drugoj na ruke.

– Kad sunce sja, a kiša ide, onda je najdraže vilama da se češljaju. Kad pjevaju čoek od miline zaspe, a onda mu mogu što nauditi.

– Najviše prebivaju onđe đe njima niko prići ni doći ne može, a to su uzvišeni kukovi kojima jedva gavrani i orlovi mogu prići.

– Vele da je najgore za onog ko stane lijevom nogom na vilinsko kolo – tamo đe su one obnoć igrale.

– Vile su otprije bile javne, a sad ih ima, ali se ne vide, popovi su ih zakantali iz libara.

O vješticama

– Vještice mogu kroz ključanicu od brave ući i izaći i najviše se pretvaraju u leteće stvari, u tice svake vrste, u crne kokoši i u tuke. One imaju svoje sastanke više puta godišnje, a najviše se vrzmaju oko poklada. Tad im je dobro da mogu raditi što god požele.

– Kad se večera na poklade, ide se gledati na brdo kuda vještice lete. To ja nijesam vjerovao, a onda su me lani pozvali na poklade. Otišao sam, zasjeli smo na visini. Tad se ukaza svjetlost s modrim plamenom, velika poput kokoši, đe ide sred Varivoda daleko od nas četiri do pet kilometara. Vidili smo da do kuća u selu dolijeću i iz kuća izlijeću po nekoliko vještica. To sam moijem očima vidio.

O vukodlacima

– Oni bazaju i tumaraju, otkad se smrkne pa dok ne počmu pijevci pjevati i zdrava Marija zvoniti. Onda se oni vraćaju u svoje grobove. Najviše se prikazuju na raskrsnicama putova obnoć i u onim kućama gdje se mrtvima ne pali svijeća i ne čini pomen za pokoj njihove duše. U prve su zemane u grobovima crnim trnom boli sve na koje su sumnjali da se dižu iz grobova. Kad ko vukodlaka vidi, tako se prepane da u njemu krv umre te se pretvori u vodu.

Izvor: Vladimir Ardalić – Bukovica: Narodni život i običaji (1899.) 

Reizdanje: SKD Prosvjeta, Zagreb, 2010.

Tekst priredio i lektorirao: Ivica Šimić

Nastavi čitati
http://huknet1.hr/wp-content/uploads/2019/03/Fotomonografija-012-960x600_c.jpg
http://huknet1.hr/wp-content/uploads/2019/03/Fotomonografija-024-960x600_c.jpg
http://huknet1.hr/wp-content/uploads/2019/03/Fotomonografija-030-960x600_c.jpg
http://huknet1.hr/wp-content/uploads/2019/03/Fotomonografija-052-960x600_c.jpg
http://huknet1.hr/wp-content/uploads/2019/03/Fotomonografija-054-960x600_c.jpg

NP Krka: Predstavljena fotomonografija “Ime mi je Krka”

u Kultura

Danas je u Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ Šibenik u povodu Svjetskog dana voda predstavljena fotomonografija “Ime mi je Krka” popraćena istoimenom izložbom na katu Knjižnice.

Jedinstvena ljepota rijeke Krke zabilježena na fotografijama Marija Romulića i Dražena Stojčića opisana je poetskim riječima Dobrile Zvonarek.

Piše: Katia Župan, NP Krka

Ime joj je Krka! Ona je, bez sumnje, ženskoga roda. Hraniteljica, skrbnica, mudra promatračica, koja je sjećanja pospremila u svoja sedrena njedra, ugradila u svoj tok da bi o njima mogla pripovijedati svojim šumom – svima onima koji su spremni slušati.

Isječak je to iz nove fotomonografije u izdanju Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ Ime mi je Krka, predstavljene u petak, 22. ožujka u Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ Šibenik u povodu Svjetskog dana voda.

Na 264 stranice fotomonografije nalazi se 218 fotografija podijeljenih u devet poglavlja, popraćenih prozno-pjesničkom pričom. Predstavili su je likovni pedagog Zdenka Bilušić, voditeljica Odjela za vizualnu kulturu Gradske knjižnice „Juraj Šižgorić“, autori nadahnutih fotografija Mario Romulić i Dražen Stojčić i autorica teksta Dobrila Zvonarek te urednik dr. sc. Drago Marguš, stručni voditelj u JU „NP Krka“

Jedinstvene vrijednosti ove krške ljepotice stoljećima su se usijecale u sjećanja onih koji su je promatrali, ali svu njezinu veličanstvenost i snagu tek je moderni čovjek uspio trajno zabilježiti – pogled na Krku kroz fotoaparat istaknutih autora čini ove osnovu izvanredne fotomonografije. Brojni su putopisci, istraživači i znanstvenici proučavali Krku i o njoj ostavili mnoge pisane tragove. Tom eminentnom društvu pridružila se i Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, u čijem je bogatom izdavačkom opusu fotomonografija Ime mi je Krka 56. izdanje.

„Raznoliki motivi, veličina oblika i boja, formiraju se iz iste mjere, skladnim kompozicijama po odabranom načelu zasnovanom na zakonitosti kadra. I onda kad im je fotografija jasna kao dan kao i kad su boja i prostor zamagljeni u čudesni sfumato, uvijek prevladava svojevrsna kristaličnost oblika i klasična kompozicija. Položili su Romulić i Stojčić na ovom zadatku svoj majstorski ispit, dokazali tradicijsku normu i ostvarili puteve prema neočekivanoj ljepoti“, kazala je Zdenka Bilušić.

Bogata izdavačka djelatnost Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ pokrenuta je 1994. godine. Bibliografija radova o rijeci Krki prva je knjiga tiskana u nakladi Javne ustanove „Nacionalni park Krka“.

„U razdoblju od 1994. do 2003. izdane su svega tri knjige, od kojih je jedna objavljena na četirima jezicima. Zato je u novom tisućljeću izdavačka djelatnost Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ postala vrlo plodna, objavljujući mahom naslove u kojima je znanstvena građa, često opsežna, prikazana na način razumljiv i dopadljiv široj čitateljskoj publici. S desetom knjigom, Vodozemci Nacionalnog parka „Krka“, tiskanom 2008., počelo je izdavanje naslova u ediciji „Biološka raznolikost rijeke Krke“. Do sada je u njoj objavljeno sedam knjiga. Brojna izdanja posvećena su i bogatoj kulturnopovijesnoj baštini, poglavito Burnumu, važnom arheološkom lokalitetu. Za širu čitateljsku publiku pokrenuto je službeno glasilo Ustanove, Buk, koje izlazi od 2010. godine“ Prva fotomonografija Legenda o Krki, autora fotografije Davora Šarića, upotpunjena tekstom Veljka Barbierija izdana je 2010. godine“, istaknuo je mr. sc. Drago Marguš, stručni voditelj u Javnoj ustanovi „Nacionalni park Krka“.

Mario Romulić i Dražen Stojčić fotografski je dvojac iz Osijeka. Surađuju već više od desetljeća i u tom su razdoblju autorski potpisali nekoliko fotomonografija i brojne izložbe u Hrvatskoj i inozemstvu. U svom umjetničkom radu najčešće su fokusirani na impresivne hrvatske pejsaže i kulturnopovijesne motive, pa se njihovim fotografijama Hrvatska često predstavlja svijetu.

„Prije svega mogu kazati da sam neizmjerno uživao boraveći u Nacionalnom parku ‘Krka’ u godinama dok je sve ovo nastajalo. Želio bih se zahvaliti čuvarima prirode koji su mi pokazali čudesna mjesta koja sam ne bih mogao otkriti. Nama iz ravne Slavonije ovaj kraj je fascinantan. Znali smo danima raditi i dan i noć, noseći tešku opremu, hodati i penjati se, ali umor nismo osjetili, uživajući u ljepoti rijeke“, kazao je Mario Romulić. Puno fotografija snimano je noću. Tako je nastao i film Nocturno u vrlo zahtjevnoj timelapse tehnici, koji je predstavio Dražen Stojčić.

Dobrila Zvonarek profesorica je hrvatskog jezika i književnosti i diplomirana književna komparatistica. Radi u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu na poslovima uredništva, komunikacije s javnošću i projektima vezanima za popularizaciju knjige i poticanje čitanja. S rijekom Krkom na poseban se način povezala kroz tematsku izložbu koju je NSK priredila u suradnji s JU „NP Krka“ 2017. godine. Ta veza na osobit način traje i dalje a stvaralački se očitovala i u ovom izdanju.

„Uvijek mi je drago kada se ljudi okupe oko knjige. U prvom planu su fotografije a meni je bila čast popratiti ih tekstom. Odlučila sam prepustiti glas rijeci Krki, koja je prekrasna i mudra žena koja je, prema ljudskim mjerilima, veoma stara i mnogo toga je proživjela. Tekst je, zapravo, prozno-pjesnička priča o Krki od izvora do ušća koju priča ona sama“, istaknula je Dobrila Zvonarek.

U sklopu predstavljanja knjige otvorena je i prigodna izložba koja, od prizemlja do drugog kata Knjižnice prati tok rijeke Krke.

Dok gledamo Krku, a ona pripovijeda o nama, sinergijom različitih umjetnosti s njom uspostavljamo osobit odnos. U sjećanje naviru misli mudrog Heraklita, koji govori o jedinstvenosti susreta, tvrdeći da u istu rijeku nije moguće zakoračiti dvaput. Iskustvo ove knjige tu bi sentencu trebalo potvrditi te zauvijek promijeniti naš pogled na tu kršku ljepoticu. Autori knjige žele vjerovati da su, zajedničkim snagama, u toj namjeri uspjeli.

Nastavi čitati
http://huknet1.hr/wp-content/uploads/2019/03/NP-Krka-predstavlja-pješačke-staze-17-960x600_c.jpg

NP Krka predstavlja svoje pješačke staze: Perice, 1.800 m

u Društvo, obrazovanje i socijalna skrb

Piše: Katia Župan, NP Krka

Mjesto na kojemu je prije četiri stoljeća drveni most spajao dvije moćne utvrde

U selima uz Krku već se stoljećima prepričava legenda o nesretnim mladencima i tužnome ocu, knezu Bogoju, koji je u zidove utvrda Nečven i Trošenj dao zazidati dvije seoske djevojke, sestre blizanke, da danju i noću plaču za njegovim sinom Bogdanom, koji se utopio spašavajući svoju zaručnicu Miljevu od strašnoga zmaja. Bedemi tih srednjovjekovnih gradova oduvijek su privlačili pažnju ovdašnjih ljudi. Sam njihov položaj, visoko na rubovima kanjona, na suprotnim obalama jedne rijeke, razbuktava maštu i doziva priče o slavnoj prošlosti knezova Šubića i Nelipića, hrvatskih plemićkih obitelji, gospodara dviju utvrda.

Utvrda Nečven, iznad lijeve obale Krke, sagrađena je u 13. ili početkom 14. stoljeća. Podignuta je na mjestu na kojemu je preko Krke prelazio put iz jugoistočne Dalmacije prema Bukovici i Ravnim kotarima. Gotovo je sigurno da je Nečven bio obiteljski posjed još od vremena dolaska Nelipića na prostor Promine. Grad ili utvrda u njihovoj vlasti prvi put se spominje 21. rujna 1376. U prvoj polovici 16. stoljeća, oko 1522. godine, Nečven su osvojili Turci. Postao je središte nahije a potom i kadiluka. Početkom Kandijskog rata, 1647. godine, mletački uskoci na čelu s don Stjepanom Sorićem porušili su most na Krki podno Nečvena. Nečven pripada redu najznačajnijih spomenika srednjovjekovne fortifikacijske arhitekture u Dalmaciji. Nažalost, zidine su degradirane a kula i sjeveroistočni dio obodnih zidova srušeni eksplozijom 1921. godine i prirodnim potresima. Ipak, putnici će opet prelaziti most između tih dviju utvrda: Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ povezat će ih novim, visećim pješačkim mostom.

Spuštajući se niz stazu Perice, što polazi iz mjestašca Nečven, koje se u cijelosti nalazi u granicama Nacionalnog parka „Krka“, doći ćete do vode i do Bibića brzaca, mjesta koje označava kraj plovnoga toka rijeke Krke. Tu se okreću brodovi koji putnike voze na izlet od Roškoga slapa do manastira Krka i srednjovjekovnih utvrda Nečven i Trošenj, koje su se do sada mogle vidjeti samo iz broda. Ako se spustite do brzaca, Nečven i Trošenj vidjet ćete iz žablje perspektive i osjetiti strahopoštovanje putnika koji su nekoć prelazili drveni most preko rijeke što je spajao dvije utvrde u posjedu moćnih suparničkih obitelji.

Nastavi čitati
http://huknet1.hr/wp-content/uploads/2019/03/HVO_27_obljetnica-960x600_c.jpg

Od 4. do 6. travnja obilježavanje 27. obljetnice utemeljenja HVO-a

u Društvo, obrazovanje i socijalna skrb

U Kninu će se od 4. do 6. travnja održati obilježavanje 27. obljetnice utemeljenja HVO-a.

U četvrtak, 4. travnja će se u 18 sati u Maloj sportskoj dvorani Zajednice sportova grada Knina održati turnir u stolnom tenisu.

Istoga dana u 19 sati u dvorani Veleučilišta Marka Marulića održat će se promocija knjige dr. sc. Davora Marijana “Rat Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini od 1992. – do 1994.”.

U petak, 5. travnja če se u 17 sati u Sportskoj dvorani Srednje škole Lovre Montija održati malonogometni turnir.

U subotu, 6. travnja u 9:15 sati će se položiti vijenci kod Spomenika hrvatske pobjede na glavnom kninskom trgu, a u 10 sati će se u Gospinoj crkvi služiti Sveta misa za poginule hrvatske branitelje.

U 11:30 istoga dana u Domu HV-a bit će Svečana akademija, a u 12:30 na rasporedu je domjenak.

Izvor: knin.hr

Nastavi čitati
http://huknet1.hr/wp-content/uploads/2019/03/naslovna-stipendije-960x600_c.jpg

Povjerenstvo Grada Knina objavilo rang liste za studentske i učeničke stipendije

u Rad lokalne i regionalne samouprave

Povjerenstvo Grada Knina objavilo je rang liste studenata i učenika koji su se prijavili za gradske stipendije.

Oduku o stipendiranju deset studenata i pet učenika donijet će Gradonačelnik Grada Knina i to na temelju rang lista koje možete preuzeti u privitku članka.

RANG-LISTA-studentske-stipendije-2019.

RANG-LISTA-učeničke-stipendije-2019.

Izvor: knin.hr

Nastavi čitati
Brončana medalja za Josipa Teskeru na G1 multi europskim taekwondo igrama.gall-0 Brončana medalja za Josipa Teskeru na G1 multi europskim taekwondo igrama.gall-1 Brončana medalja za Josipa Teskeru na G1 multi europskim taekwondo igrama.gall-2 Brončana medalja za Josipa Teskeru na G1 multi europskim taekwondo igrama.gall-3 Brončana medalja za Josipa Teskeru na G1 multi europskim taekwondo igrama.gall-4

Brončana medalja za Josipa Teskeru na G1 multi europskim taekwondo igrama.

u Sport

Piše: Dragan Pinjuh, TK DIV Knin

Danas je u glavnom Gradu Bugarske, u Sofiji, u Asics Areni počeo je super jaki WTE OPEN Multi European taekwondo games koji traje pet dana i na kojem se bori oko 1850 natjecatelja iz cijele Europe i svijeta.

Josip Teskera natjecao se kao hrvatski reprezentativac u seniorskom uzrastu U21. Nakon što je bio slobodan prvo kolo, sljedeća dva kola Josip je pobijedio predstavnike Rusije i Bugarske, da bi u polufinalu izgubio od kasnijeg pobjednika ovog turnira, iskusnog Rusa Vladimira Gritsenka od kojeg gubi već drugi put u zadnjih mjesec dana (zadnji put u Grčkoj na europskom klupskom prvenstvu u borbi za medalju).

Nastavi čitati
U nedjelju V. Velika nagrada Kninagall-0 U nedjelju V. Velika nagrada Kninagall-1 U nedjelju V. Velika nagrada Kninagall-2 U nedjelju V. Velika nagrada Kninagall-3 U nedjelju V. Velika nagrada Kninagall-4 U nedjelju V. Velika nagrada Kninagall-5 U nedjelju V. Velika nagrada Kninagall-6

U nedjelju V. Velika nagrada Knina

u Sport

Tekst: BK Adrion Oros Knin

Kninski BK Adrion Oros u nedjelju organizira MTB utrku “5. Velika Nagrada Knina”, uz dječju utrku na trgu i tombolu s bogatim nagardama za sve

Biciklistički klub “Adrion Oros” Knin vas poziva na prisustvovanje na brdsko-biciklističkoj utrci “V. Velika Nagrada Knina” u Kninu u nedjelju, 24. ožujka 2019. godine.

Ovaj izniman sportski i ciklo-turistički događaj za Knin i okolicu se održava već petu godinu zaredom te svake godine privuče veliki broj natjecatelja. Prošlo izdanje je brojilo 160 vozača, dok ove godine očekujemo i više. Velika Nagrada Knina se održava u sklopu brdsko-biciklističke zimske lige Dalmacije te je finalno, 12. kolo iste i označava kraj zimske i početak ljetne natjecateljske sezone.

Okupljanje natjecatelja i pratnje je na glavnom kninskom trgu od gdje će se u 11:00 sati održati i mala utrka za dječje kategorije. Nakon toga se u 12:00 defileom kroz grad polazi prema startu utrke pored izvora Krke i slapa Krčić. Staza natjecatelje vodi Napoleonovom cestom uz rijeku Krčić prema podinarju te onda okružuje kanjon Krčića i vraća se prema mjestu starta. Ukupna dužina staze je 32,5 km.

Nakon utrke, oko 14:30 kreće popratni program na kninskoj tvrđavi gdje je osiguran ručak za sve sudionike i pratnju te svečano proglašenje najbržih natjecatelja na utrci kao i sveukupnih pobjednika zimske lige nakon 12. kola.

Uz to, za sve natjecatelje, sudionike i goste bit će organizirana tombola u kojoj mogu osvojiti mnoštvo nagrada od kojih je 1. nagrada novi MTB bicikl kojeg daruje Top Sport iz Srime. Tombolu mogu kupiti svi natjecatelji i građani, a sav prihod od tombole ide u svrhu humanitarne akcije “Žuti kombi sreće za male i malo veće” Udruge Sv. Bartolomej.

Službeni raspis utrke: http://www.xczld.info/novosti/velika-nagrada-knina-12-kolo-xczld-2018-19/
Prijave: https://www.stoperica.live/races/115

Nastavi čitati
http://huknet1.hr/wp-content/uploads/2019/03/policija-mup-hr-bcbe4cb4002a4199bb513035b84e1f1b-960x600_c.jpg

Kninjanin smrtno stradao u prometnoj nesreći

u Crna kronika

Jučer je u 18:25 sati na cesti Konjevrate-Drniš vozeći motocikl stradao 57-godišnjak kojemu je u 21:25 sati u šibenskoj bolnici konstatirana smrt, izvijestili su iz PU Šibensko-kninske. Neslužbeno doznajemo da je riječ o našem sugrađaninu.

Evo i cjelovitog izvještaja policije:

“U jučerašnjoj prometnoj nesreći oko 18:25 sati na državnoj cesti D-33 teške i po život opasne ozlijede je zadobio 57-godišnji vozač motocikla, kojemu je u 21:25 sati u Općoj bolnici Šibenik konstatirana smrt.

Do prometne nesreće je došlo kada je 57-godišnji vozač pri upravljanju motociklom Honda, šibenskih registracijskih oznaka, krećući se državnom cestom D-33 is smjera juga u smjeru sjevera (Konjevrate-Drniš), zbog neprilagođene brzine kretanja motocikla osobinama ceste (zavoj ulijevo) izlaskom iz lijevog zavoja izgubio kontrolu nad upravljačem i izletio izvan kolnika na zemljano-travnatu površinu, gdje dolazi do prevrtanja motocikla i pada vozača s motocikla. Nakon toga se motocikl i vozač zaustavljaju na zemljano-travnatoj površini s istočne strane kolnika.

O ovoj prometnoj nesreći će biti izviješćeno nadležno Državno odvjetništvo u Šibeniku.”, stoji u policijskom izvještaju.

Iz policije su u povodu ove nesreće poslali i upozorenje vozačima motocikala kojega prenosimo u cijelosti:

“U povodu ovog tragičnog događaja ponovno skrećemo pažnju na najčešće pogreške vozača motociklista i mopeda zbog kojih stradavaju:

– kreću se neprilagođenom i nedopuštenom brzinom,
– ne nose zaštitne kacige,
– kreću se površinama koje nisu namijenjene za tu vrstu vozila,
– precijenjuju svoje vozačke sposobnosti, dok u isto vrijeme podcjenjuju opasnosti u prometu,
– obavljaju pretjecanje ili obilaženje kolone vozila po dijelu kolnika za vozila iz suprotnog smjera kada to prema prometnim znakovima nije dopušteno ili je rizično uzevši u obzir promet iz suprotnog smjera
– provlače se između zaustavljenih kolona vozila
– voze s neupaljenim svjetlima tijekom dana čime su uzimajući u obzir ionako manju siluetu samog vozila i vozača u odnosu na druga vozila, još manje uočljivi u prometu za druge sudionike
– upravljaju neregistriranim i tehnički neispravnim vozilima,
– upravljaju prije stjecanja prava,

– uklanjaju blokade na mopedima čime povećavaju krajnju brzinu vozila, koje je prema tvorničkim konstrukcijskim svojstvima namijenjeno za brzine do 50 km/h.

Savjeti i preporuke za vozače mopeda i motocikala:

– prije vožnje očistiti vizir, staviti zaštitnu kacigu i pravilno je zategnuti,
– uz zaštitnu kacigu, koristiti i drugu zaštitnu opremu (jakna, hlače, štitnici, čizme i rukavice),
– zbog ionako manje, a samim time i teže uočljive siluete na cesti, preporuka je da nose svjetliju odjeću i kacigu, „življih“ boja, odnosno s reflektirajućim detaljima,
– provjeriti tlak u gumama,
– upaliti dnevno ili kratko svjetlo,
– ne upravljajati pod utjecajem alkohola ili droga,
– poštivati dopuštena ograničenja brzine,
– prilagoditi brzinu vožnje uvjetima na cesti (stanju i karakteristikama ceste),
– prilikom vožnje u skupini, voziti u slijedu jedan iza drugoga,
– izbjegavati vožnju na dijelovima asfalta na kojima ima pijeska, ulja i sl., posebice u zavojima,
– prilikom vožnje kroz lijevi zavoj, odmaknuti se od središnje crte (jer se vožnjom uz crtu i naginjanjem u zavoju glava vozača može nalaziti čak do 1 metar u prometnoj traci namijenjenoj za promet vozila iz suprotnog smjera),
– ne voziti slalom između vozila,
– kontrolirati svoje ponašanje i strast za vožnju te ne ispitivati i ne dokazivati mogućnosti svog mopeda ili motocikla.
– predviđati poteze vozača (drugih) automobila,
– voziti se na dovoljnoj udaljenosti od vozila ispred sebe,
– voziti sredinom prometnog traka (iznimka je situacija kada se kreće kolnikom koji ima samo po jednu prometnu traku namijenjenu za promet vozila u jednom smjeru, gdje se moped tada treba kretati što bliže desnom rubu kolnika),
– poduzeti i sve drugo što je u njihovoj moći da budu sigurni u prometu.

Molimo da putem svojim medija upozorite vozače mopeda i motocikla na odgovorno ponašanje u prometu, jer samo takvo ponašanje doprinos njihovoj sigurnosti, kao i sigurnosti svih drugih sudionika u prometu.”, stoji u upozorenju policije.

I. Š.

Nastavi čitati
http://huknet1.hr/wp-content/uploads/2019/03/20180804_150215-960x600_c.jpg

Prijetio u Plavnu zbog neriješenih imovinskih odnosa pa završio u pritvoru

u Crna kronika

U pritvoru i s kaznenom prijavom završio je 44-godišnjak zbog prijetnji koje je uputio radi neriješenih imovinskih odnosa, izvijestila je danas PU Šibensko-kninska.

Evo i policijskog izvještaja:

“U Policijskoj postaji Knin je dovršeno kriminalističko istraživanje nad 44-godišnjakom osumnjičenim za prijetnju 24-godišnjaku.

Osumnjičeni je 18. ožujka u popodnevnim satima u Plavnu, zbog međusobne netrpeljivosti i neriješenih imovinsko pravnih odnosa, ozbiljno prijetio oštećenom s namjerom da bi ga ustrašio i uznemirio.

Po dovršenom kriminalističkom istraživanju osumnjičeni je, uz kaznenu prijavu, predan pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave.”

Nastavi čitati
profile

Izbornik