Donosimo pregled potresa čiji je epicentar bio na širem kninskom području, a bili su jači od 5 stupnjeva po Richteru.

Najjači potres na području Knina dogodio se 30. svibnja 1925. godine. Bio je jakosti 6,2 po Richteru i VIII po Merkaliju s epicentrom u Orliću kod Knina. (preuzmi/izvor: Cvijanović, Dragutin. Jači potresi u Hrvatskoj. Zagreb: Geološki vjesnik, 1966.).

Potres koji je bio 7. rujna 1970. godine imao je epicentar u Promini, a bio je jakosti 5,5 po Richteru i VIII po Merkaliju (preuzmi/izvor: Herak, Davorka; Herak, Marijan. Seizmičnost i potresna opasnost na Makarskom primorju // Makarsko primorje danas. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2012.)

Potres koji je imao epicentar između Knina i Bosanskog Grahova, na granici s BiH zbio se 25. 11. 1986. godine. Bio je jakosti 5.5 po Richteru i VII-VIII po Merkaliju (preuzmi/izvor: Herak, Davorka; Cabor, Snježana. Katalog potresa s epicentrima u SR Hrvatskoj i susjednim područjima 1986. i 1987. godine. Zagreb: Geofizika, 1989.).

Zadnji potres jači od 5 stupnjeva dogodio se 27. 11. 1990. godine. Epicentar je bio na Dinari, a toga dana dogodila su se zapravo dva potresa. Jedan je bio 5,6 po Richteru i VIII po Merkaliju, a drugi 5.5 po Richteru (preuzmi/izvor: Herak, Davorka; Herak, Marijan. Seizmičnost i potresna opasnost na Makarskom primorju // Makarsko primorje danas. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2012.)

Inače, potresi magnitude 5 do 5.9 po Richteru kvalificirani su kao umjereni. Evo i cijele tablice Richterove ljestvice (izvor: wikipedia.hr/Britannica)

I. Š.

Foto: Goran Zelić: Vrpolje kod Knina nakon potresa 1986.

Piše: TZ grada Knina

U sklopu Javnog poziva za najbolje okićene kuće i okućnice, balkone i izloge poslovnih prostora, Kninjani su oduševili sa svojom kreativnošću i uloženim trudom. Stvorili su bajkovito uređene prostore; bilo da se radi o kući, okućnici, balkonu ili poslovnom prostoru. U tijeku je drugi krug natjecanja, a devetero finalista, po tri finalista u tri kategorije, odabralo je povjerenstvo te su sad prepušteni javnom glasanju na Facebook stranici Advent u Kninu.

Grad Knin i Turistička zajednica Grada Knina zadnjih par godina, u vrijeme Adventa, novčano nagrađuju one najbolje. Svrha Javnog poziva jest motivirati građane na zajedničko ukrašavanje i kićenje grada te nagrađivanje kreativnosti.

Najljepše okićene kuće i okućnice, balkoni i izlozi poslovnih prostora, koji će za božićne blagdane sjati najraskošnije i biti ocijenjeni kao najoriginalniji, nagradit će se bogatim novčanim iznosima i to:

1. Najbolje okićena i ukrašena kuća i okućnica – 5.000,00 kuna

2. Najbolje okićen i ukrašen balkon – 3.000,00 kuna

3. Najbolje okićen i ukrašen izlog poslovnog prostora – 2.000,00 kuna

Zavirite i na FB stranicu Advent u Kninu i uživajte u pravoj, božićnoj bajci ovog grada u srcu Dalmatinske Zagore.

Sukladno mišljenju epidemiološke službe nadležnog Zavoda za javno zdravstvo, a temeljem preporuke županijskog Stožera civilne zaštite, Šibensko-kninska županija suglasna je da srednjoškolske ustanove čiji je Županija osnivač primjenjuju model „C“ organiziranja nastave (nastava na daljinu) počevši od 14. prosinca do 23. prosinca 2020. godine, što je u konačnici prihvaćeno i od dionika odgojno-obrazovnog procesa u srednjim školama.

Istekom školskih praznika, svaka škola će, u suradnji s osnivačem i lokalnim stožerom odabrati po kojem će modelu nastaviti provođenje nastave za početak drugog polugodišta.

Cjelovito priopćenje iz Ureda župana možete preuzeti OVDJE.

I. Š.

Foto: Huknet/arhiva – kninski srednjoškolci 2008. godine

Šesnaesta ovogodišnja akcija dobrovoljnog darivanja krvi u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Knin uz suradnju s KBC-om Split – Odjelom za transfuziju krvi, održat će se u petak, 11. prosinca od 8 do 13 sati u prostorijama Crvenog križa u Ulici Filipa Grabovca broj 1.

Akcija će biti organizirana tako da se poštuje najviši higijenski standard, siguran razmak između darivatelja te da ne bude previše osoba u jednom prostoru.

“Nedostatak krvi i krvnih pripravaka o kojima ovise životi brojnih pacijenata nosi puno veći rizik smrtnosti od onog uzrokovanog korona virusom. Također, bolesnici čije je izlječenje, a ponekad i sam život ovisan o transfuzijskom liječenju, ne mogu čekati da epidemija prođe. Zato molimo sve darivatelje krvi, kao i one koji to žele postati, da podrže ovu akciju i dođu u što većem broju.”, poručuju organizatori.

I. Š.

Komunalno poduzeće poslalo nam je obavijest o novom režimu rada. Prenosimo u cijelosti:

“Temeljem Odluke o privremenoj organizaciji rada službi i odjela kod Komunalnog poduzeća d.o.o. Knin za vrijeme trajanja epidemije bolesti COVID-19 od 2. prosinca 2020. godine, zbog pogoršanja epidemiološke situacije vezane za COVID-19, privremeno se uređuje organizacija rada službi i odjela kod Komunalnog poduzeća d.o.o. Knin. Stoga vas molimo da naše sugrađane, odnosno, korisnike naših usluga izvijestite o slijedećem:

– u razdoblju od 7. prosinca, pa do daljnjeg ograničava se neposredni rad s korisnicima usluga uz reorganizaciju poslovnih procesa

-komunikacija naših službi i odjela s korisnicima obavljat će se posrednim kanalima: telefonskim putem – 022/660-049, 022/668-225, 022/660-067, fax – 022/660-233, putem e-maila – komunalno@komunalno-knin.hr te putem pošte.

– u iznimnim slučajevima, radnici će neposredno komunicirati s korisnicima u prostorijama Komunalnog poduzeća, Trg Oluje 5. kolovoza 1995. kbr. 9, uz prethodnu najavu i to poštujući unaprijed propisane sigurnosne i higijenske standarde Stožera civilne zaštite RH i HZJZ RH.

– blagajna će za korisnike usluga i nadalje raditi svakog dana u uredovnom radnom vremenu od 07:30 do 13:00 sati, osim za vrijeme trajanja dnevnog odmora od 10:00 do 10:30 sati, a mjere zaštite i dalje podrazumijevaju dezinfekciju ruku na ulazu u zgradu, nošenje zaštitne maske te ograničen broj korisnika u isto vrijeme u prostoru poduzeća predviđenom za izvršenje plaćanja.”

Krajem Drugog svjetskog rata pod zidinama Kninske tvrđave vođena je jedna od najvećih bitaka Drugog svjetskog rata na ovim prostorima – Kninska operacija.

Operacija je završena na današnji dan, 3. prosinca 1944. godine kada je Osmi dalmatinski korpus Narodno oslobodilačke vojske Jugoslavije oslobodio Knin od 15. brdskog korpusa Wehrmachta (oružanih snaga nacističke Njemačke) u čijoj formaciji su bili i ustaše i četnici.

Njemačke snage su imale 6.555 poginulih, a snage NOVJ 677 poginulih.

I. Š.

Foto 1: Ulazak pripadnika Osmog korpusa NOVJ u Knin preko improviziranog mosta koji se nalazio na mjestu današnjeg Atlagića mosta (vlasnik fotografije: Goran Zelić)

Foto 2: Spomenik pripadnicima NOVJ-a poginulima pri oslobađanju Knina. Nalazio se na brdu Spas. Miniran je i srušen 1996. godine od strane nepoznatih osoba (vlasnik fotografije: Goran Zelić)

Foto 3: Naslovnica Slobodne Dalmacije, 3. prosinca 1944.

U Nacionalnom parku Krka opisana još jedna nova vrsta

Rasplesani skokun zaplesao na svjetskoj pozornici bioraznolikosti

Piše: Katia Župan, NP Krka

Rasplesani skokun zaplesao na svjetskoj pozornici bioraznolikosti

U prirodi svaka, pa i najmanja, vrsta obogaćuje živi svijet pojedinog područja, zemlje i, na koncu, cijeloga planeta, tako da je s gledišta bioraznolikosti svaki pronalazak nove vrste neprocjenjivo važan. Nacionalni park „Krka“ ovaj se put plešući uspinje na svjetsku znanstvenu pozornicu zahvaljujući opisanoj novoj vrsti skokuna, rasplesanom skokunu – Lepidocyrtus chorus.

Rasplesani skokun ime duguje specifičnom ponašanju, tzv. plesu (lat. chorus = plesač), koje je vjerojatno povezano s traženjem hrane i prehranom. Tijekom istraživanja vrste L. chorus snimljen je videomaterijal koji se pod imenom Feeding – related dancing behaviour of Lepidocyrtus chorus (Collembola) može vidjeti na poveznici https://youtu.be/8pspWYQroEI.

Analizom je utvrđeno da postoje dva obrasca ponašanja toga skokuna. U prvom slučaju primjerci zadržavaju glavu i usta na jednom mjestu dok u isto vrijeme rade kružne pokrete abdomenom u oba smjera. U drugom slučaju, nakon što provedu neko vrijeme hraneći se na tom mjestu, počinju se kretati u određenom smjeru istovremeno nastavljajući s kružnim pokretima abdomena i ne mijenjajući ponašanje prilikom približavanja.

Svi primjerci nove vrste sakupljeni su na starim kamenim stepenicama u krugu HE Miljacka. Stepenice su djelomično prekrivene listincem i sitnim šljunkom i obrasle lišajevima i mahovinom. Vrsta je do sada poznata samo s navedenog mikrolokaliteta u krugu HE Miljacka, pa trenutno predstavlja endemičnu vrstu za NP „Krka“. Područje kanjona rijeke Krke oko slapa Miljacka od iznimnog je značenja za Park zbog spleta speleoloških objekata, jedinstvenih hidroloških fenomena i životinjskih vrsta poput čovječje ribice i šišmiša koji tu obitavaju. Upravo zato to područje nije otvoreno za posjećivanje, već samo za znanstvena istraživanja, koja često donesu ovako vrijedne rezultate.

Dužina tijela holotipa rasplesanog skokuna, bez glave i furke, iznosi 1,7 mm. Zbog pokrova ljuski po cijelome tijelu, srebrnaste je boje. Na bočnim stranama četvrtog abdominalnog kolutića ima tamnoljubičaste pjege, a na glavi, između antena, ljubičasto obojen dio u obliku trokuta.

Skokuni su izrazito stara skupina sitnih beskralježnjaka. Naseljavaju gotovo sva staništa: prilagodili su se životu na tlu i drveću, u špiljama, na kopnu i vodenim površinama, na snijegu i ledu. Ime su dobili po tomu što u slučaju opasnosti od predatora mogu pobjeći tako što će s pomoću furke (posebnog organa za skakanje) skočiti na udaljenost koja može biti nekoliko stotina puta veća od njihove veličine, što ih čini jednima od najboljih skakača u životinjskom svijetu.

Državni zavod za statistiku objavio je jučer da je ukupan broj umrlih u prvih deset mjeseci ove godine manji za 0,5% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, odnosno umrlih je ove godine 232 manje.

U prvih deset mjeseci ove godine u Hrvatskoj je umrlo 43.796 ljudi, a u prvih 10 mjeseci 2019. godine umrlo je 44.028 ljudi, podaci su Državnog zavoda za statistiku.

U prvih deset mjeseci 2015. godine umrlo je 47.100 ljudi, odnosno 3.304 više nego u istom razdoblju ove godine, a 2017. je u istom razdoblju umrlo 45.870 ljudi odnosno 2.074. više nego ove godine.

Promatrajući samo razdoblje epidemije COVID-a 19, od početka ožujka do kraja listopada, u Hrvatskoj je umrlo 34.417 ljudi. To je za 2.254 manje nego u istom razdoblju 2015. godine, odnosno 114 manje nego u istom razdoblju 2018. godine, ali i za 941 više u odnosu na prošlu godinu.

Huknet (R)