Piše: Katia Župan, NP Krka

Uhvatite osebujnu (ljetnu) raskoš Krke pogledom s vidikovaca: sutok Krke i Čikole

Putujete li ovim područjem, u posjet Nacionalnom parku „Krka“ ili nekom drugom odredištu, ili pak samo prolazite slijedeći svoje obveze, sjetite se da zastanete i odmorite pogled na Krki. Dovoljno je skrenuti s glavne ceste i slijediti smeđu turističku signalizaciju da biste stigli do vidikovaca s kojih se pruža pogled na plava i zelena prostranstva Nacionalnog parka „Krka“.

Jedan od takvih prizora jest sutok Krke i Čikole. Ako ne skrenete prema Lozovcu, nego iz smjera Šibenika produžite prema Pakovu Selu, s lijeve strane ceste, u Krnićima Gornjim, naći ćete uređeni vidikovac s najljepšim pogledom na sutok.

Izdizanje sedrene barijere Skradinskog buka dovelo je do ujezerenja trinaest kilometara toka rijeke Krke i potapanja tri kilometra toka rijeke Čikole, stvorivši pejsažno najneobičniji sutok u Hrvatskoj, koji još posebnijim čini otok Kalički busen, oko sedamsto metara duga i svega deset metara široka sedrena barijera koja razdvaja Krku i ušće Čikole. Oko Kaličkog busena plove i izletnički brodovi koji posjetitelje prevoze ujezerenim tokom rijeke do otoka Visovca.

Čikola, glavni Krkin pritok, protječe širokim Petrovim poljem pa se zatim tiska u uskome, četrnaest kilometara dugom kanjonu. Kada ga napusti, stopi se s Krkom u jezerskom sutoku u kojemu se rijeke istinski prožimaju stvarajući impresivnu sliku. U toj neobičnoj panorami možete uživati skrenete li u naselje Krnići Gornji, gdje ćete u nekom od brojnih obližnjih seoskih domaćinstava pronaći zaklon od ljetnih vrućina, osvježiti se i uživati u okusima mirisna vrta.

Piše: Katia Župan, NP Krka

Danas, kada su Šibensko-kninska županija, grad Šibenik i Nacionalni park „Krka“ domaćini milijunima posjetitelja iz cijeloga svijeta, kada se ponosimo dvama UNESCO-ovim spomenicima, kada predstavljamo svijetu našu vrijednu prirodnu i kulturnopovijesnu baštinu, kada posjetitelje Parka vodimo uređenim stazama i rutama, valja se prisjetiti trenutka kada je sve to počelo. Jer sve ima svoj početak, pa tako i turizam. U Šibenik su prvi „furešti“ organizirano došli na feštu sv. Petra i Pavla 29. lipnja 1844. parobrodom Imperatore u vlasništvu tršćanskog parobrodarskog društva Austrijski Lloyd. Iz Šibenika su manjim parobrodom zaplovili do Skradinskog buka, a na povratku u Trst posjetili su Zadar.

Upravo smo tu plovidbu obilježili danas, 1. srpnja na brodu Jastog, koji je s mula „Krka“ krenuo prema Skradinskome buku, vozeći, umjesto turista, predstavnike Grada, Županije, Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, turističkih zajednica, hotelijera i turističkih agencija. Tamo ih su ih dočekali skradinski glazbari da bi potom organizirano, u pratnji vodiča, obišli Buk kako bi se, iako iskusni djelatnici u turizmu, u toj prigodi osjećali kao pravi turisti.

Prema podatcima koje je pronašao šibenski kroničar Darko Gulin, austrijska brodarska tvrtka Austrijski Lloyd 20. kolovoza 1838. počela je održavati redovitu putničku brodsku prugu Trst – Kotor. Godine 1844. tvrtka Lloyd počinje, pored redovitih brodskih pruga, organizirati i izletničke ture. U svibnju te godine priredila je izlet u Veneciju (na regatu gondola), Ankonu (posjet svetištu Loreto) i Pulu (obilazak Arene).

Dana 28. lipnja 1844. turisti su novim parobrodom Imperatore krenuli na izlet u Dalmaciju, tj. u Šibenik (na feštu sv. Petra i Pavla – 29. lipnja), odatle na Skradinski buk (manjim parobrodom), a na povratku u obilazak Zadra. Bio je to prvi brod u Dalmaciji na kojem su putnici bili isključivo turisti, modernim rječnikom: prvi kruzer. Lučki kapetan u Dubrovniku 10. kolovoza 1844. zabilježio je da su redovitom brodskom prugom u grad stigla 153 putnika, među kojima je bilo i onih koje je opisao kao „passagieri della gita di piacere“, tj. kao putnike koji putuju iz razonode. Zanimljivo je i da Hrvatska turistička zajednica 1844. smatra godinom u kojoj je počeo turizam u Hrvatskoj jer je te godine u Opatiji otvorena Vila Angiolina.

Sto sedamdeset pet godina nakon dolaska prvog kruzera u Šibenik, što je označilo početak turizma u Dalmaciji, Šibensko-kninska županija, Šibenik i Nacionalni park „Krka“ prepoznati su u svijetu kao destinacije u kojima se savršeno nadopunjavaju prirodna i kulturna baština nulte kategorije.

Kad smo već kod važnih brojki, na prostoru Šibensko-kninske županije nalazi se šest stotina arheoloških nalazišta, dvjesto trideset spomenika kulture, jedanaest srednjovjekovnih utvrda, dva nacionalna parka i dva lokaliteta na Popisu svjetske baštine UNESCO-a. Za grad koji je nedavno proslavio 950. rođendan, domaći će teško reći da je novootkriven, ali u očima svijeta on je upravo to – posjetiteljska destinacija koja, na temelju svojih četiriju tvrđava i jedinstvene stare gradske jezgre, s dvadeset četiri crkve i 2 851 stepenicom, gradi priču kulturnog turizma koja svake godine privlači sve više i više „putnika iz razonode“, kako je ih je onomad nazvao dubrovački kapetan.

Nastavimo li brojiti atrakcije koje nas okružuju, pred očima nam se odmah nižu i one na području Nacionalnog parka „Krka“: sedam sedrenih slapova, neprocjenjivi dar rijeke Krke krškome kraju, pet srednjovjekovnih utvrda, dva duhovna središta, jedan starorimski vojni logor, 47 km pješačkih staza i 470 km biciklističkih ruta, sve u okruženju jedinstvene prirode. To su temelji na kojima danas gradimo turističku priču o Šibeniku, Šibensko-kninskoj županiji, Skradinu, Skradinskome buku i drugim lokalitetima u NP „Krka“, koja je počela prije 175 godina.

175. obljetnicu od dolaska prvog turističkog broda u Dalmaciju organiziraju Turistička zajednica Šibensko-kninske županije, Turistička zajednica grada Šibenika, Turistička zajednica grada Zadra i Javna ustanova „Nacionalni park Krka“.

Piše: Romana Marković, TZ grada Knina

Zbog velikog interesa, Grad Knin je odlučio nastaviti s Kninom na otvorenom kroz cijeli mjesec srpanj, jednom tjedno. Objavljeno je javno glasovanje za sve filmove koji će se prikazivati u ovom mjesecu na službenoj Facebook stranici Turističke zajednice grada Knina. Glasanje traje do sutra u 14 sati.

Izaberite između:

1) Prinčeva strana priče
2) Luis i društvo iz svemira
3) Ekipa iz đungle
4) Ringe, ringe jaja
5) Vili Kočnica: Brz i nestašan!
6) Pčelica Maja: Medene igre
7) Mali Bigfoot

Glasati možete ovdje https://www.facebook.com/knintouristboard/posts/2755890957971541?notif_id=1561965197295759&notif_t=page_post_reaction&ref=notif

Četiri filma koja dobiju najveći broj vaših glasova, bit će prikazani kroz mjesec srpanj, jedanput tjedno. Nastojat ćemo mijenjati lokacije i tako s Kninom putovati po cijelom gradu.

Projekcija prvog filma u srpnju, bit će u ovu nedjelju, 7. srpnja u 21 sat.

Iz Gardijske mehanizirane brigade dobili smo dopunu obavijesti o zabrani i ograničenju kretanja na vojnom poligonu Crvena zemlja za srpanj 2019. godine:

“Poštovani
Mijenja se obavijest u sljedećem:

1. Zabrana kretanja provoditi će se isključivo kod bojevih gađanja dana:

– u dane 8., 9., i 10. srpnja 2019. u vremenu od 00.00 sati do 24.00 sati i

– u dana 11. srpnja 2019. u vremenu od 08.00 sati do 18.00 sati.

Ostala ograničenja ostaju nepromijenjena.”