Kada sam dobio roman prvijenac svog školskog kolege iz razreda i starog prijatelja Aleksandra Tutuša, bio sam bez ikakvih očekivanja. Zapravo, bojao sam se da ću dobiti neki spisateljski užas. I strepio kako ću mu bezbolno reći da je to što je napisao – užas.

A onda se dogodilo ovo, rekli bi clickbait naslovi.

Da, dogodila se super stvar, a to je kad dobiješ nešto dobro kada to najmanje očekuješ. A dobio sam od Tutuša izvrsno, majstorski napisano književno djelo koje ima puno duha, jasnu i važnu angažiranu poruku i poetsku privlačnost kakvu samo rijetki pripovjedači mogu stvoriti.

Roman „671“ progovara o otmici u Štrpcima od 27. veljače 1993. godine kada su pripadnici srpskih paravojnih jedinica oteli grupu putnika iz vlaka 671 na relaciji Beograd–Bar. Oteti putnici, 18 Bošnjaka i jedan Hrvat potom su likvidirani.

Tutuš kao Srbin piše o srpskim paravojnim jedinicama koje su pobile civile samo zato što su imali krivo, drugačije ime. I tu je njegova snaga. To je taj evolucijski, civilizacijski i duhovni ‘level’ do kojeg nacionalisti nisu stigli u ovoj kompjuterskoj igrici koju zovemo život – ‘level’ u kojem smo spremni na samokritiku prema pripadnicima vlastite nacije ako je to što rade – loše i neljudski.

Tutuš o otmici piše samo na zadnjih deset stranica romana, a do tog trenutka donosi maestralno ispripovjedanu priču povezanu s otetim ljudima iz vlaka. Priču o ljubavi, životu, ljudskom duhu i dobroti – s jedne strane i o snažnoj rušiteljskoj sili u ljudima – s druge. O dijaboličnosti nacionalizma i rata, o ljudima koji postaju Zvijeri s velikim Z, o vremenu u kojem je dovoljno imati krivo, drugačije ime da bi smrtno stradao.

Kao filozof po zvanju Tutuš kroz cijeli roman provlači i sjajne minijature o smislu života, tuge, radosti i ljubavi i daje ovom djelu dimenziju više.

Za kraj sam sačuvao i negativnu kritiku. Čini mi se kao da je autor požurio s dovršavanjem romana, kao da nije imao dovoljno strpljenja, kao da je pretkraj  ‘premotao vrpcu’ te naprasno ubrzao i sažeo radnju. Da je u istom stilu i ritmu dodao još stotinjak stranica usudio bih se reći da je napisao malo remek djelo. Ovako, riječ je samo o odličnom romanu.

Roman „671“ izdala je 2018. godine nakladnička kuća Bernar iz Beograda. Knjiga je napisana na ćirilici i ima 160 stranica. Primjerak knjige ima i Narodna knjižnica Knin.

Kninjanin Aleksandar Tutuš rođen je 6. rujna 1974. godine. Po zvanju je profesor filozofije, a trenutačno živi i radi u Irskoj.

Ovih dana je na 64. Sajmu knjiga u Beogradu predstavio svoj novi, drugi roman „Molitva pod morem“, također u nakladi Bernara. Nadamo se da će biti dobar kao i prvijenac.

I. Š.

Mladi kninski autori, članovi Radionice kreativnog pisanja predstavili su po prvi put javno svoju pisanu riječ u knjižnici u okviru Mjeseca hrvatske knjige.

Nakon Pećkove smrti Radionica kreativnog pisanja udruge Porta, koju je on vodio, nastavila je s radom, a njeni članovi za ovu su se prigodu nazvali “Pećkovim učenicima” te su njemu u spomen večer započeli odabranim stihovima iz zbirke poezije “Iz mravlje perspektive”.

Nadahnuti svojim “učiteljem” u ritmu jazz glazbe od jednog običnog četvrtka učinili su svojom lijepom riječju baš posebno lijep četvrtak u knjižnici.

Izvor: FB Narodna knjižnica Knin

Tekst: TZ grada Knina

U organizaciji Hrvatskog kulturnog društva “Istra” Piran i uz podršku Grada Knina u nedjelju će se u 17 sati u dvorani Doma HV-a upriličiti glazbeno-plesna manifestacija “Istriani Dalmatincima”, a nastupaju dva KUD-a, folklorna grupa, dvije klape i zbor. Umjetničke snage će udružiti Istriani i Dalmatinci, a kako to izgleda uživo, saznajte ovaj vikend. Ulaz je slobodan za sve!

U večeri glazbe i plesa nastupit će: Klapa Fortuna, Klapa Capris, Mješoviti pjevački zbor “Istra” – Piran, KUD “Kralj Zvonimir” – Knin, KUD “Napredak” – Knin i Folklorna grupa “Istra” – Piran.

Hrvatsko kulturno društvo „Istra“ Piran naše je najveće hrvatsko društvo u Sloveniji, a prošle godine proslavili su dvadesetu obljetnicu rada! Dođite i ispunite nedjelju glazbom i plesom!

Više informacija na fb eventu.

Večeras će se u Narodnoj knjižnici Knin održati Pećkova večer. Mladi kninski autori, članovi Radionice kreativnog pisanja koju je vodio kninski pjesnik Dragan Babić Pećko predstavit će svoju pisanu riječ.

Radionica kreativnog pisanja udruge Porta nakon Pećkove smrti je nastavila s radom, a njeni članovi za ovu su se prigodu nazvali “Pećkovim učenicima” te će večeras izvesti isječke iz svog književnog stvaralaštva uz jazz glazbu.

I. Š.

Foto: Članovi Radionice kreativnog pisanja predstavljaju Pećkovu knjigu “Iz mravlje perspektive” u A3, u siječnju 2019.

Piše: mr. Katarina Gugo, viša kustosica, Kninski muzej

Na podgrađu Kninske tvrđave u razdoblju od 9. do 22. listopada  ove godine proveli su se završni radovi konzervacije na položaju Vojarne konjice u podgrađu tvrđave. Dosadašnjim radovima konzervacije koji u kontinuitetu traju od 2015. godine zaštićeno je ukupno svih osam zidova Vojarne konjice.

Podsjetit ćemo, položaj ima mjesto kontinuiteta iz kraja 13. ili početka 14. stoljeća  pa sve do 17. stoljeća. Istraživanjem je  pronađeno 59 metalnih i 158 kuhinjskih nalaza te 116 nalaza glazirane keramike. Svi nalazi su konzervirani i izloženi u prostoru Arheološke zbirke na najmlađem Kaštelu Belvederu Kninske tvrđave.

Položaj je prvi put zabilježen na karti iz 18. stoljeća autora Saveria Avesana gdje se uz  gradsko naselje  nalaze Loredanova vrata, Postaja zvana Pijevac, Vrata Cornera, Vrata Molina, Crkva sv. Duha ili crkva zvana Od duša, a neposredno uz Prebivalište Providura nalazi se i ovaj objekt zabilježen kao Vojarna konjice.

Ovogodišnje radove konzervacije proveo je Kninski muzej, a ispred muzeja mr. sc. Katarina Gugo, viša kustosica i zidar Stjepan Elkaz. U radovima konzervacije sudjelovali su radnici Kninskog starinarskog društva i njegov predsjednik, arheolog Miloš Biserko. Isto društvo je sredstva osiguralo preko EU fondova i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Radove konzervacije financira Ministarstvo kulture, a nadzor je obavio dr. sc. Marko Sinobad ispred Konzervatorskog odjela iz Šibenika.