Gradonačelnik Grada Knina je na temelju Programa javnih potreba udruga civilnog društva donio odluku o korištenju proračunskih sredstava za te udruge.
Predviđeni iznos sredstava za rad braniteljskih udruga je 70 tisuća kuna, za aktivnosti ostalih udruga civilnog društva pola milijuna kuna, a za financiranje projekata vezanih za osobe s invaliditetom 20 tisuća kuna.
Raspored odobrenih sredstava po pojedinoj udruzi možete preuzeti OVDJE.
I. Š.
Grad Knin raspisao je javne pozive za potpore u gospodarstvu i turizmu kao i za pomoć gospodarstvenicima uslijed štete nastale epidemijom koronavirusa.
Evo i linkova sa svim podacima i potrebnim obrascima:
POMOĆ ZA UBLAŽAVANJE POSLJEDICA KORONAVIRUSA
I. Š.
Sedam sedrenih slapova rijeke Krke prirodni su i krški fenomen
Sedrene barijere okosnica su hidrogeološke i pejzažne slike te temelj biološke raznolikosti NP „Krka“
Piše: Katia Župan, NP Krka
Sedreni slapovi rijeke Krke prirodni su i krški fenomen s odgovarajućim vrednotama od svjetskog znanstvenog interesa. S ukupnim padom toka od 224 m, redaju se od izvora Bilušića buk (22,4 m), Brljan (15,5 m), Manojlovački slap (59,6 m), Rošnjak (8,4 m), Miljacka (23,8 m), Roški slap (25,5 m) i Skradinski buk (45,7 m). Slapovi su vrlo nježne građe i dinamički svrhovit sklop osjetljiv na prirodne promjene i sve ljudske djelatnosti. Samo stalnim rastom sedre moguće je očuvati opstojnost slapova, koji su okosnica hidrogeološke i pejzažne slike te temelj biološke raznolikosti Nacionalnog parka „Krka“.
Bilušića buk je prvi. Stisnut u kanjonu na nadmorskoj visini od 214 m sastoji se od dvije glavne stepenice i nekoliko međustepenica na dužini od 300 m. Izvan vodotoka može se vidjeti očuvana, izuzetno atraktivna fosilizirana sedra. U sedrenoj barijeri slapa nalazi se nekoliko speleoloških objekata, od kojih je najvažnija Sedrena špilja iza mlina.
Preko Brljana prelijevaju se vode slikovitog Ćorića (Brljanskog) jezera. Slap je dug oko 300, širok oko 180 m, s padom od 15,5 m. Okružen je submediteranskim raslinjem i kamenjarskim pašnjacima. Na sedrenoj barijeri, zbog potreba HE „Miljacka“, vladaju specifični hidrološki uvjeti naizmjeničnog presušivanja i vlaženja.
Manojlovački slap treći je, najviši i, po mnogima, najljepši slap rijeke Krke. Sastoji se od niza sedrenih barijera, ukupne visine 59,6 m; najviša, zadnja barijera, na mjestu gdje rijeka tvori oštar zaokret od sjeverozapada prema jugoistoku, ruši se s visine 32,2 m. Rubovi kanjona i slap okruženi su submediteranskim raslinjem.
Četvrti od izvora, najmanji je Krkin slap Rošnjak, Sondovjel ili Šundovil. Nalazi se trinaest i pol kilometara nizvodno od izvora i kilometar nizvodno od Manojlovačkog slapa, između litica kanjona visokih gotovo dvjesto metara. Sastoji se od samo jedne stepenice pa je u narodu prozvan Oltarom.
Miljacka slap se sastoji od triju velikih i brojnih malih sedrenih stepenica, ukupne visine 23,8 m. U okruženju slapa nalazi se pet speleoloških objekata, izvor-špilja. Najveća među njima je Miljacka 2, ujedno i najveći speleološki objekt na području Nacionalnog parka „Krka“.
Roški je slap šesti, pretposljednji slap, na rijeci Krki. Nalazi se u proširenju kanjona Krke, koje u donjem toku čini ujezereni dio rijeke a u gornjem slapišta s brojnim rukavcima i vegetacijom obraslim kaskadama, koje su, zbog mreškanja srebrnkaste boje, u narodu prozvane Ogrlice. Sedrena barijera duga je 650 m, široka oko 450 m, ukupne visine 22,5 m. Glavni slap nalazi se na kraju barijere, gdje se Krka s petnaest metara visine, u širokoj lepezi, duboko ruši u Visovačko jezero.
Skradinski buk posljednja je, sedma, najduža sedrena barijera na rijeci Krki i u Europi. Preko njega se prelijevaju združene vode rijeka Krke i Čikole. Buk se sastoji od sedamnaest barijera raspoređenih na 800 m dužine. Sedrotvorci u gornjem dijelu slapa, s mrežastom strukturom vodotoka, jezeraca i otočića obraslih bujnom vegetacijom, i sada grade pragove i zastore, a na donjem dijelu visoke barijere s prepoznatljivim bradama, polušpiljama i špiljama.
U subotu 20. lipnja ove godine u Caffe baru Boom Bar (Krešimirova 32) održat će se prvi po redu „Knin latte art throwdown“.
Natjecanje organizira Caffe bar Boom Bar u suradnji s Caffe L’ antico kavom. Za najfiniju kavu i mlijeko su zaduženi Dukat Hrvatska i Caffe L’antico kava.
Uz samo latte art natjecanje očekuje vas i bogat program uz DJ-a, piće dobrodošlice, točeno Velebitsko pivo, koktele i domaće rakije po akcijskim cijenama.
Sve kave natjecatelja bit će besplatno podijeljene gledateljima.
Natjecati se mogu baristi, konobari i ostali ljubitelji kave i latte art-a. Kotizacija po članu iznosi 100 kuna.
Pobjednik će dobiti pokal i tisuću kuna, drugoplasirani pokal i 200 kuna, trećeplasirani pokal i finu selekciju kave, a četvrtoplasirani – finu selekciju kave. Po završetku natjecanja svi natjecatelji dobit će zahvalnicu za sudjelovanje, diplomu i majicu s natjecateljskim motivima.
Natjecanje će započeti u 14 sati i trajat će do 19 sati ili duže ukoliko bude potrebno. Prije početka natjecanja održat će se informativni sastanak s natjecateljima. Taj je sastanak obavezan za sve sudionike.
Tijekom sastanka organizatori će iznijeti potrebne obavijesti, objasniti pravila i tijek natjecanja te predstaviti plan natjecanja. To će biti prilika da sudionici postave direktna pitanja sucima. Tijekom informativnog sastanka će se izvlačenjem odlučiti redoslijed nastupa natjecatelja. Sudionici trebaju biti na mjestu događaja 30 minuta prije početka.
U natjecanju jedan na jedan, motivi za latte art će biti Rosetta, Heart, Swan, Tulip i Wave heart. Kriteriji koje će suci bodovati su vizualna kvaliteta pjene, kontrast između sastojaka, usklađenost, veličina i položaj crteža te razina složenosti kao i ukupni dojam u pogledu privlačnosti. Kriterij je i da obje šalice trebaju biti iste kao na slici.
Nakon što natjecatelji budu ocijenjeni od strane sudaca, imat će pravo na free-pour latte art koji će također biti ocjenjen po navedenim kriterijima.
Nakon bodovanja sudaca odlučuje se tko prolazi u sljedeći krug natjecanja.
Za ostale informacije i upite javite se na FB Caffe Bar Boom Bar.
„Očekujte dobro natjecanje, zanimljivo druženje i još bolju zabavu. Nadamo se da se vidimo u što većem broju i neka najbolji pobjedi“, poručuju organizatori.
Medijski sponzori su Huknet i ŠibenikIN.
Huknet/sponzorirani članak
Nije bila premijera na Filmskom festivalu u Cannesu, ali jest u Kninu.
Bio je tu i crveni tepih i zid sa sponzorima (propale kninske tvrtke) ispred kojih su se slikali glumci. I bilo je masu ljudi koji su premijeru došli pogledati, što posebno veseli.
A premijerno je večeras u Kninu prikazana nova sezona telenovele “Viva La Esperanza!”, odnosno cijelih pet epizoda serije.
I vjerujte, nije subjektivni stav kada kažem da je ovo što je prikazano – fenomenalno.
Za razliku od prijašnjih epizoda koje su bile mješavina trash filma, parodije na latinoameričke sapunice i skečeva Monty Pythona, nova sezona bogatija je za vrhunski tarantinovski doživljaj prepun žestoke pucačine i crnohumornog karikaturalnog nasilja.
Redatelj i scenarist je izvrsni mladi kninski kreativac Petar Ramljak, a glumice i glumci su odabrani iz redova gostiju kultnog kninskog kluba/kafića A3. I vjerojatno je to jedinstven slučaj u Hrvatskoj, a vjerojatno i puno šire – da su gosti kafića – glumci u seriji.
Uglavnom, večer u A3 – sjajna. Serija se gledala u dvije prostorije, a skupilo se puno ljudi raznih generacija koji nisu skidali osmijeh s lica.
A glumci su se, kao i pravi glumci, na festivalu u Cannesu, slikali pored crvenog tepiha i zida sponzora (propalih kninskih tvrtki).
Žao mi je što nisam ponio svoj foto aparat, ali i ove fotke uslikane Huaweijem poslužit će svrsi.
Novu sezonu serije moći ćete uskoro pogledati i na FB stranici Club A3.
I. Š.
Dan državnosti u Republici Hrvatskoj je blagdan koji se obilježava 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća.
Čestitamo vam Dan državnosti RH!
I. Š.
Vlada RH je izvijestila da je na današnjoj telefonskoj sjednici razriješila Josipu Rimac s dužnosti državne tajnice u Ministarstvu uprave.
A Jutarnji.hr doznao je detalje velike akcije policije. Evo što su otkrili:
“Kako neslužbeno doznajemo, Josipu Rimac sumnjiči se da je kao državna tajnica koristila svoj utjecaj te tako od raznih državnih tijela i tvrtki ishodila izdavanje određenih dozvola i suglasnosti mimo propisa. Stoga je istražitelji terete za kazneno djelo trgovanja utjecajem, ali i za primanje mita, jer joj se inkriminira da je za svoje “usluge” od pojedinih poduzetnika uzimala novac.
U istrazi se kao osumnjičenici spominju i kninski gradski vijećnik Marinko Tokmakčija, te poduzetnici Milenko Bašić i Dragan Stipić, povezani s tvrtkom Lager Bašić, Ante Sladić iz Šibenika, Josip Ravlić i Nikola Lapčić.
Rimčeva je navodno, tako sumnjaju istražitelji, utjecala na predsjednika uprave Hrvatskih šuma da izda određene suglasnosti tvrtki CEMP, koja ima četiri velika razvojna projekta obnovljivih izvora energije u Dalmaciji, između ostalih i vjetropark Krš-Pađene između Knina i Gračaca. Toj je tvrtki HBOR lani odobrio kredit u iznosu od preko pola milijarde kuna, a CEMP je ranije preuzela grupacija Lager Bašić, BiH poduzetnika Milenka Bašića iz Posušja.
Preuzimajući tvrtku CEMP Lager Bašić je preuzeo projekte vjetroelektrana Žujino polje između Knina i Gračaca, Vučje polje iznad Peruče te Ravno na Dinari, čija se vrijednost mjeri u milijardama kuna.
Kako neslužbeno doznajemo, USKOK, između ostaloga, sumnjiči Josipu Rimac, da je dobila 45 tisuća eura mita od šefova tvrtke Lager Bašić Milenka Bašića i Dragana Stipića, koji vode tvrtku CEMP, za ishođivanje dozvola za njihovu vjetroelektranu Krš-Pađene.”, piše između ostaloga Jutarnji.
Izvor: Jutarnji.hr
Foto: Huknet – arhiva
U akciji policije i USKOK-a uz predsjednika uprave Hrvatskih šuma uhićena je državna tajnica Ministarstva uprave i bivša kninska gradonačelnica Josipa Rimac, izvijestio je Jutarnji list
Potvrdio je to za Jutarnji list njezin odvjetnik Željko Gulišija.
– Gospođa Rimac je telefonski kontaktirala i ja ću preuzeti njenu objavu, doći ću iz Splita u Zagreb na njezino prvo ispitivanje. Za sada ne znam detalje zbog kojih je privedena – rekao je Gulišija dodajući da se Rimac nalazi u prostorijama PNUSKOK-a u Zagrebu.
Kako piše Dalmatinski portal, u pitanju je gradnja vjetroelektrana kod Knina koja se planirala u doba kada je Rimac bila na čelu Knina.
Suprug Josipe Rimac, Danijel Rimac, kazao je za Jutarnji kako je maloprije saznao da je njegova supruga odvedena u USKOK.
– Josipa je u Zagrebu, tamo radi, a ja sam u Kninu. Policija pretražuje stan – kazao je suprug Josipe Rimac.
Izvor: Jutarnji list, Dalmatinski portal
Foto: Huknet – arhiva
U povodu obilježavanja Dana državnosti RH u Kninu su u spomen na poginule hrvatske branitelje položeni vijenci i zapaljene svijeće kod Spomenika hrvatske pobjede Oluja ’95 na glavnom gradskom trgu.
Vijence su položilili gradonačelnik Marko Jelić sa suradnicima te predstavnici Koordinacije braniteljskih udruga, crkve, vojske, policije i vatrogasaca.
I. Š.
U starom dijelu Knina, u “Strani”, pronađen je ulomak keramike koji je možda čak iz neolitika.
– Mogao bi biti iz neolitika, iz bakrenog doba ili iz ranog brončanog doba – kazao nam je arheolog Vedran Koprivnjak iz Arheološke zadruge ARHEO KO-OP koji je pronašao ulomak.
Pronađeni ulomak koji bi mogao biti iz neolita
Ova zadruga iz Zadra provodi istraživanja na mjestu gdje bi se trebale provesti vodovodne instalacije. Riječ je o lokalitetu u Kumičićevoj ulici u “Strani”. Zanimljivost tog lokaliteta je da su se zbog rušenja staroga potpornog zida pomiješali nalazi iz raznih vremenskih razdoblja.
Tako su osim spomenutog ulomka iz neolitika, arheolozi Vedran Koprivnjak koji je voditelj zadruge i njegova zamjenica Martina Miletić pronašli i ulomke keramike iz ranog srednjeg vijeka (9-12. stoljeće), kasnog srednjeg vijeka (16. stoljeće) te ulomke s početka 18., odnosno 19. stoljeća.
Pronađeni ulomak iz ranog srednjeg vijeka
Pronađeni ulomak iz kasnog srednjeg vijeka
Pronađeni ulomak s početka 18. stoljeća
Pronađeni ulomak s početka 19. stoljeća
Arheolog Vedran Korpivnjak na mjestu pronalaska ulomaka
Arheologinja Martina Miletić na mjestu pronalaska ulomaka
Inače, zadruga ARHEO KO-OP provodi u Kninu i takozvana prethodna istraživanja na području stare tržnice. Za sada su pronašli nalaze iz kasnoga srednjeg vijeka, no još su u obradi.
Prethodno ili probno istraživanje provodi se na tri arheološke sonde na staroj tržnici te treba utvrditi postoje li neki arheološki ostaci kako bi se u slučaju nekih budućih radova koje bi Grad izvodio na prostoru tržnice, pazilo na lokalitete. Istraživanja financira Grad Knin.
Usput, arheološki nalazi iz neolitika nisu novina na kninskom području, a pronađeni su na brdu Spas. Za brdo Spas i arheolog Vedran Koprivnjak kaže da predstavlja pravo skriveno bogatstvo te je izrazio nadu da će se i tamo nekad pokrenuti istraživanje.
Podsjetimo, za one koji ne znaju, u pokusnom istraživanju obavljenom 1932. godine fra Lujo Marun, Pavao Pauš i Werner Buttler pronašli su na sjevernom dijelu brda Spas ulomke keramike iz neolitičkog razdoblja te podosta raznih drugih predmeta od kamena (neolitik na našem području traje od 5 tisuća do 3,5 tisuće godina prije Krista).
Spas je poznat i po nalazima iz bakrenog doba. Naime, prva eneolitička kultura na širem području Dalmacije otkrivena je upravo na kninskom brdu Spas (eneolitik na području Hrvatske traje od 3,5 do 3 tisuće godina prije Krista). Ovdje su provedena sondažna istraživanja 1932. godine, a među ostalim pronađeno je i nekoliko ulomaka eneolitičke keramike i bakrenih predmeta.
Što se tiče ranog brončanog doba (2300.– 1600. godina prije Krista), od nalazišta Jadranskog tipa Ljubljanske kulture koji su do sad otkriveni na istočnom Jadranu samo brdo Spas pas predstavlja pravo naselje, a ostali su samo bili staništa za kraći boravak.
I. Š.
Na izvanrednoj skupštini Boćarskog kluba Zrinski izabrano je novo vodstvo.
Za predsjednika je izabran Joško Jelić, za tajnika Dragan Grizelj, a voditelj i trener bit će Tomislav Šimunović.
I. Š.
O tijeku radionica i aktivnostima koje se provode u Čarobnom svijetu kroz projekt Čarobni svijet UP.02.1.2.01.0004 Anita Ercegovac, predsjednica udruge i projektna koordinatorica razgovarala je sa stručnjacima zaposlenima na projektu te Josipom Buzdovačić, ravnateljicom Centra za socijalnu skrb koji je partner na projektu.
Svoje iskustvo kroz Čarobni svijet Josipa Buzdovačić opisala je riječima: „Pozdravljam cilj samog projekta zbog kojeg i jesmo partneri udruzi „Čarobni svijet“, a to je poboljšanje javnih usluga za djecu, mlade i roditelje u obliku podrške u učenju i kvalitetnom odrastanju. Ovakvim načinom rada pružena je dodatna podrška i organiziran je niz pozitivnih aktivnosti i tema koje korisno djeluju, prvenstveno na djecu, a potom i na roditelje. Nadalje, djeci je ispunjeno slobodno vrijeme u društvu vršnjaka i odraslih osoba koji su tu za njih, a što je vrlo čime njihovo odrastanje i život u zajednici postaju ispunjeniji i kvalitetniji.”
Sanela Džepina na projektu je zaposlena kao socijalni pedagog. Svoje iskustvo i znanja u radu s 35 djece u dobi od 6 do 14 godina, te njihovim roditeljima opisuje na sljedeći način:
„Biti roditeljem je posao koji oduvijek sa sobom nosi puno izazova, no čini mi se da su danas ti izazovi postali veći i nepredvidljivi, zbog čega je roditeljima i djeci potrebna dodatna podrška. Iz tog razloga, ovakvi projekti, usmjereni na podršku djeci i roditeljima, imaju značajnu ulogu za roditelje koji su osnaženiji i jačaju potrebne vještine kako bi što bolje prepoznali i odgovorili na potrebe svoje djece, ali i na svoje vlastite potrebe. Kod djece se pak, kroz formu radionica, razgovore, diskusiju, prepoznavanje i razumijevanje sebe i drugih, uloga koje imamo te kroz učenje vještina poput vještine upravljanja emocijama, donošenje odluka, rješavanje problema i slično, kao i razvijanje kritičkog mišljenja povećava njihova spremnost za adekvatno suočavanje s različitim životnim izazovima, kako tijekom djetinjstva tako i u kasnijoj životnoj dobi.”
Jedna od stručnjakinja u radionicama podrške u jačanju samopouzdanja i pozitivne slike te podrše u učenju je i Ana Bajan, magistra hrvatskog jezika i sociologije, koja je opisala viđenje svog angažmana u Čarobnom svijetu: „Kada usporedim svoj rad u školi i rad u udruzi s djecom, svakako se trudim svoj pristup i princip rada prenijeti iz škole u rad u udruzi. Naime, uvijek mi je cilj da se dijete osjeća ugodno, bilo to u razredu ili u prostorijama udruge. Na samom početku radionica uspostavili smo određena pravila ponašanja kako bi svatko dobio priliku reći što ne razumije i s čim ima problema. Uvijek se trudim svima dati riječ, a radom u manjim grupama to se vrlo lako može primijeniti. Trudim se da u neformalnoj i opuštenoj atmosferi svakom djetetu posvetim određeni dio vremena, a dio vremena svi zajedno radimo na nekom problemu ili analizi. Zaključak je da su bit i princip rada jednaki – osigurati ugodnu atmosferu u kojoj će djeca lakše učiti i osjećati se slobodno reći što misle i žele. No rad u manjim grupama te rad koji ne podrazumijeva vrednovanje u školskom smislu, donose još opušteniju atmosferu koju su djeca objeručke prihvatila.”
Ono što čini posebnost ovakvih aktivnosti s djecom, Ana objašnjava na sljedeči način: “Moram reći kako su djeca na početku očekivala način rada sličan onom u školi, stoga je i njihov početni stav bio pomalo suzdržan i rezerviran. S vremenom smo se upoznali pa su se i zidovi pomalo smanjivali. Iznimno mi je drago vidjeti da su na radionicama nasmijani i neopterećeni. Također, neki su u vrlo kratkom roku ostvarili napredak u ocjenama što me kao učiteljicu veoma veseli. Smatram da će sve ovo u budućnosti donijeti višestruke dobrobiti našoj zajednici koja će ovim dobiti još jedan kanal kojim će pozitivno utjecati na budućnost našeg grada.”
Neformalna i opuštena atmosfera, male grupe djece i okrugli stol pružili su mogućnost stručnjacima da se djeci približe prvo s ljudske, a zatim sa stručne strane. Iako je naglasak na podršci u odrastanju i pomoći u učenju, ovakav pristup donosi još nešto vrijedno, a to je rast povjerenja u starije osobe. Stručnjacima pruža osjećaj učinkovitosti dok prenose svoja znanja djeci kao i osjećaj činjenja nečeg dobrog za našu zajednicu i budućnost našeg grada.
Za vrijeme mjera ograničenja zbog COVID-a 19 radionice su se odvijale virtualno, što nije umanjilo vrijednost rada, ali ipak sve skupa veseli povratak u redovne interakcije – poruka je iz udruge.
Udruga „Čarobni svijet“ u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Knin provodi projekt Čarobni svijet UP.02.1.2.01.0004 koji je u potpunosti financiran iz Europskog socijalnog fonda.
Vrijednost projekta je 736.295,28 kuna.
Huknet/sponzorirani članak
Piše: Katia Župan, NP Krka
Foto: Valerio Baranović
Poznati hrvatski DJ na Skradinskom buku nastupa za više od pola milijuna pratitelja
NP „Krka“ postao je kulisa poznatog šibenskog DJ-a Lawrencea Kleina, čiji će se dvosatni nastup emitirati putem Facebooka ovog četvrtka od 21 sat
Izvođenje sve popularnije elektroničke glazbe u čarobnom okruženju netaknute prirode Nacionalnog parka „Krka“ nastavak je niza streaminga stranih i domaćih DJ setova na prepoznatljivim hrvatskim lokacijama poput tvrđava sv. Nikole i sv. Mihovila, šibenske Gradske vijećnice i Muzeja Grada Šibenika. Tako će i poznata kulisa Skradinskog buka postati dijelom audio-vizualne razglednice perspektivnog 32-godišnjeg hrvatskog DJ-a i producenta Lawrencea Kleina koja će se u dvosatnom setu emitirati u četvrtak, 28. svibnja s početkom u 21 sat, na Facebook stranici NP Krka te preko 20 drugih Facebook stranica s više od pola milijuna pratitelja.
Takvim vidom suradnje NP „Krka“ pružio je podršku talentiranom šibenskom DJ-u te nagrađivanoj šibenskoj Udruzi RatCat, koja je svojim angažmanom unijela puno živosti na lokalnoj glazbenoj i kulturnoj sceni. Jedinstvenim spojem umjetničkog izričaja i prirodnih bogatstava stvorena je sinergija sa zajedničkim ciljem promocije šibenskog i hrvatskog turizma. Sve popularniji video streaming DJ setova, čija je gledanost višestruko povećana uslijed nemogućnosti održavanja nastupa u klubovima i na poznatim festivalima tijekom posljednjih mjeseci, posebnu pažnju posvećuje i odabiru atraktivnih lokacija koje u kombinaciji s kvalitetnom elektroničkom glazbom stvaraju jedinstven i neponovljiv audio-vizualan doživljaj.
Pridružite nam se u dosad najraskošnijem nastupu DJ-a Lawrencea Kleina s jedne od najljepših i najprepoznatljivijih lokacija Nacionalnog parka „Krka“ te uživajte u ugodnoj i melodičnoj glazbi koju prate prekrasni kadrovi krške ljepotice na Skradinskom buku snimani sa zemlje i iz zraka.
Detaljnije informacije o projektu možete pronaći na Facebook eventu Lawrence Klein pres. Krka National Park, a autorske fotografije Valerija Baranovića iz priloga dostupne su za objavu uz obavezno navođenje autora.
Jedna od predavačica na edukaciji stručnjaka održanoj u sklopu projekta ‘Knin grad s pričom’ bila je i voditeljica Etnografskog odjela Kninskog muzeja Zoja Radić, mag. ethnol. et anthrop. U sklopu edukacije Zoja Radić održala je predavanje o pletarstvu i košaraštvu, a više o toj tradiciji kninskog kraja otkrila nam je u intervjuu.
U sklopu projekta ‘Knin – grad s pričom’ sudjelovali ste u programu edukacije stručnjaka o nematerijalnoj kninskoj kulturnoj baštini kao predavačica. Što sve spada pod nematerijalnu kulturnu baštinu kninskog područja?
Nematerijalna kulturna baština predstavlja iznimno vrijedan kompleks znanja, umijeća, tradicija, običaja, rituala, vrednota, jezika i dijalekata, kojima je zajednička osobina da su se očuvali do današnjih dana. Kninsko područje i dalje je bogato tragovima ove žive tradicije, koja se prenosi predajom, a koju grupe, pojedinci i društva prepoznaju kao svoje kulturno naslijeđe. Izuzetno mi je zadovoljstvo što sam u sklopu provedbe projekta ‘Knin – grad s pričom’ sudjelovala u svojstvu predavača u sklopu edukacije stručnjaka o nematerijalnoj kulturnoj baštini, održala vodstvo po stalnom postavu Etnografskog odjela Kninskog muzeja i prezentirala odabrana poglavlja iz tradicijskog graditeljstva, gospodarstva, rukotvorskih vještina, lončarstva ručnog kola i narodnih nošnji.
Voditeljica ste Etnografskog odjela Kninskog muzeja te ste u sklopu edukacija održali i predavanje o pletarstvu i košaraštvu. Koliko dugo postoji tradicija pletarstva i košaraštva kninskog područja?
Pletarstvo i košaraštvo spadaju među temeljne rukotvorske vještine i gotovo da ne postoji ljudska zajednica u kojoj nisu zastupljeni. Rezultati arheoloških istraživanja potvrđuju nam da su poznate u vrlo ranim razdobljima prapovijesti. S obzirom na prirodne potencijale, potrebu za ovim proizvodima i njihovu široku primjenu, možemo konstatirati da pletarstvo i košaraštvo na kninskom području ima vrlo dugu tradiciju.
U kojim je dijelovima kninskog kraja košaraštvo i pletarstvo najviše bilo zastupljeno?
Prema podacima do kojih sam došla etnografskim istraživanjima, kojima je bilo obuhvaćeno uže kninsko područje (sela Golubić, Žagrović, Vrpolje, Kovačić i Potkonje), u Kraljevini Dalmaciji za vrijeme druge austrijske uprave bilježi se postojanje košaraša u selima Žagrović i Golubić. Navodi se da je 1841. godine u Žagroviću bilo šest, a u Golubiću dva košaraša. Kasnije se njihov broj znatno povećao, jer su vlasti prepoznale ovu vještinu kao jedan od pokretača razvoja, školujući učitelje pletarstva i organizirajući škole i tečajeve pletenja košara.
Koji su se predmeti tradicionalno izrađivali od šiblja?
Najviše su se plele košare za različite namjene i demižoni za vino i rakiju. Pletarstvo je primjenjivano u tradicijskom graditeljstvu za kolibe pletene od šiblja, zabate koliba i gospodarskih objekata, pregrade u kućama, plotove, spremišta za kukuruz, u gradnji peći za proizvodnju vapna i slično. U tradicijskom gospodarstvu izrađivale su se vrše za lovljenje ribe u rijekama, košnice za pčele, koševi za gnječenje grožđa u vinogradarstvu, korpice za ribolov, stranice seoskih zaprežnih kola i ručnih kolica za prijevoz tereta.
U razdoblju od 2009. do 2011. godine, u okviru projekta Pletarstvo i košaraštvo kninskog područja, Etnografski odjel Kninskog muzeja proveo je i opsežno istraživanje. Koliko se do danas zadržala tradicija pletarstva i koliko se ljudi na kninskom području još uvijek bavi pletarstvom?
Tradicija pletarstva i košaraštva još uvijek postoji, ali je svedena na nekoliko ljudi starije životne dobi, koji povremeno ispletu poneku košaru ili demižon, dok se drugi proizvodi više ne izrađuju.
Što je, prema Vašem mišljenju, potrebno napraviti kako bi se tradicija pletarstva zadržala i prenosila na mlađe generacije i smatrate li da pletarstvo može biti jedan od simbola grada Knina?
Pletarstvo i košaraštvo dio su naše bogate nematerijalne kulturne baštine. Riječ je o ekološki orijentiranom obliku kućne radinosti. Njegovanjem ove vještine sade se, održavaju i uređuju grmovi i stabla vrba, pa se i na taj način vodi briga o našem prirodnom okolišu. Ukoliko bi bio dovoljan broj motiviranih pojedinaca, uz društvenu potporu moglo bi se organizirati tečajeve u pletenju košara. Ako bi se postigao komercijalni efekt, vjerojatno bi to bio dobar poticaj u povećanju motiviranosti kako bi se ova vještina savladala i tako prenijela u naslijeđe budućim generacijama. Tome bi svakako pridonijelo uvrštavanje ovih proizvoda u turističku ponudu. Smatram je da je pletarstvo i košaraštvo zaslužilo da bude jedan od simbola identiteta grada Knina.
Projekt ‘Knin grad s pričom’ vrijedan je 622.958,70 kuna, a u potpunosti je financiran iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.- 2020 – Razvoj i provedba programa za socijalnu koheziju i povećanje zaposlenosti u gradovima: Kninu, Belom Manastiru i Općini Dadra, Benkovcu, Petrinji i Vukovaru, u okviru Europskog socijalnog fonda.
Huknet/sponzorirani članak
Piše: Katia Župan, NP Krka
Kvaliteta vode na sedrenim barijerama podržava bioraznolikost živoga svijeta
Očuvanje dobrog ekološkog stanja voda na barijerama prioritetni je zadatak ekološke zaštite jer o njemu, između ostaloga, ovisi razvitak i opstanak životnih zajednica na barijerama
Globalne klimatske promjene i promjena kvalitete vode glavni su uzroci promjena u osjetljivom ekosustavu, pa dugoročno praćenje onih ekoloških činitelja koji najviše utječu na razvitak i opstanak zajednica u rijeci Krki omogućuje pravovremeno reagiranje na uočene promjene.
Rijeka Krka pripada tipičnim krškim tekućicama, koje u hidrološkom pogledu obilježavaju velike sezonske promjene. Zbog manje izdašnosti izvora, u sušnom ljetnom razdoblju količina vode se smanji, što znatno promijeni hidrološke prilike na barijerama: na presušenim barijerama živi svijet sedrotvoraca počne odumirati, a kad se takva staništa ponovno nađu ispod vode, on se počne obnavljati.
Poznato je da i smanjivanje brzine strujanja vode nepovoljno utječe na osedravanje. Rast temperature zraka i trend stagnacije količine oborina dovode do smanjenja srednjih godišnjih protoka rijeke Krke, a time i do smanjenja srednjih godišnjih vodostaja. Očekivano je da ti trendovi dovode i do povećanja srednjih godišnjih temperatura vode. Količina otopljenog kisika u vodi, potrebnog svim organizmima koji u njoj žive, izravno je povezana s temperaturom i protokom: hladna voda lakše zadržava otopljeni kisik pa ga u njoj ima više. Kako temperatura vode raste, u njoj je sve manje otopljenog kisika, a kao izravna posljedica toga, smanjuje se i količina živog svijeta u njoj. Količina otopljenog kisika također ovisi i o brzini protoka vode: ako je on brži, voda je stalno svježa i bogatija kisikom i puno se teže zagrijava nego „mirna“ voda.
Sedrotvorne zajednice jako su osjetljive na onečišćenje i smanjenje protoka vode. Budući da izgradnja novih sedrenih barijera ovisi o specifičnim zajednicama organizama koji ih grade i nastanjuju, te se zajednice moraju očuvati u njihovu izvornom obliku da bi se proces izgradnje sedrenih barijera i dalje odvijao. Sve te promjene kvalitete vode na sedrenim barijerama dovode do promjena u sastavu živoga svijeta. Stvaranje nepovoljnih uvjeta za razvitak mahovina, tvorbenih činitelja zajednica na barijerama, dovelo bi u pitanje cjelokupni proces taloženja sedre i rast barijera. Zato je očuvanje kakvoće rijeke Krke i procesa taloženja sedre dugoročni cilj upravljanja Nacionalnim parkom „Krka“.
