Kategorija: Kultura

U Narodnoj knjižnici Knin od danas možete pogledati izložbu dječjih likovnih i literarnih radova o toleranciji.

Radovi su djelo učenika Osnovne škole Domovinske zahvalnosti, a rezultat su radionica održanih u povodu Međunarodnog dana tolerancije i Sveopćeg dječjeg dana.

Tolerancijom protiv nasilja bila je tema radionica za učenike 7a i 7b razreda, a Prava i odgovornosti za učenike 3a i 3d razreda.

Na radionicama su naglašene važnosti prepoznavanja i uvažavanja tuđih potreba bez predrasuda kao i jasno i argumentirano izražavanje vlastitog mišljenja.

I. Š.

I Knin će se pridružiti “Noći kazališta”, manifestaciji koja se održava u cijeloj Hrvatskoj, a pod nazivom “Europska noć kazališta” i u drugim zemljama srednje i jugoistočne Europe.

Noć kazališta u Kninu održat će se u prostorima HKD Napredak na Sinobadima u petak, 24. studenoga u 19 sati, a posjetitelji će moći pogledati tri predstave.

Najprije će s predstavom “Božićni san” nastupiti Kazalište djece i mladih Pinokio.

Nakon Pinokija na scenu će stupiti Dramska skupina HKD Napredak koja će izvesti komad “Za turizam spremni”.

Noć kazališta u Kninu završit će kazališnom predstavom “Sv. Nikola protiv Krampusa” u izvedbi Pinokija.

I. Š.

U utorak, 21. studenog u 18. sati u Galeriji Kninskog muzeja otvorit će se izložba pod nazivom “Nebeski Jeruzalem” akademske slikarice Ivane Ćavar.

Ivana Ćavar rođena je 22. prosinca 1973. godine na Širokom Brijegu. Osnovnu i srednju školu završila je u rodnom gradu. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirala je slikarstvo 1999. u klasi prof. Vasilija Josipa Jordana.

Studijski je boravila u Parizu 1999., na Ecole Nationale Superieure d’Arts, Lorient 2001. godine i u rezidenciji Cité Internationale des Arts, Paris 2016. godine.

Izlagala je na dvadeset i osam samostalnih i preko stotinu skupnih izložaba u zemlji i inozemstvu. Izvela je nekoliko javnih radova sakralne tematike u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru akademske 2016./17. godine obranila je doktorsku disertaciju iz područja umjetnosti, polja likovnih umjetnosti, grane slikarstva, s temom Intimizam u slikama Kristova uskrsnuća pod mentorstvom prof. Vasilija Josipa Jordana.

I. Š.

Na kninskom Veleučilištu Marka Marulića večeras je predstavljena knjiga Davida Jakoslava Rojnice o Golom otoku: “Ja sam 6387”.

Kninski gradonačelnik Marko Jelić je govoreći o olovnim vremenima Gologa otoka i protagonistima tih vremena koji su drugima nanosili zlo rekao: “Mi smo tu, a tih ljudi više nema”.

Šibensko-kninski dožupan Nikola Blažević se nadovezao kazavši kako nije siguran da tih ljudi više nema te kako je važno suočavanje s prošlosti.

Promotor knjige, komunikolog Ante Nadomir Tadić Šutra je ustvrdio da je knjiga zapravo tužna i opominjuća priča koja ima i poveznice s Kristovim zadnjim danima. Knjigu je preporučio svim domoljubima, vjernicima i posebno mladim ljudima.

Još jedan promotor knjige, povjesničar Goran Mrnjavac ocijenio je Rojničinu knjigu kao povijesno vrelo. Istaknuo je kako su istražne radnje nad autorom knjige, ali i ostalim uznicima iz tog doba bile gore od Golog otoka nazvavši cijelu situaciju kafkijanskom.

O činjenici da je istraga bila teža od samoga zatvora govorio je i autor knjige.

– Ovu knjigu sam napisao zbog toga da se shvati kakav je to režim bio. Sto tisuća ljudi je prošlo ono što sam i ja. Kad bih danas morao to proći, riješio bih se svog života. Posebno je teška bila istraga gdje istražitelj želi da optužite sebe i druge. Ja sam sebi tada dao zadatak da s tim ljudima neću surađivati. I stalno sam molio Boga da mi da snage. Izdržao sam, nikoga nisam optužio, ali sam zbog iskaza svojih prijatelja bio osuđen. Oprostio sam tim ljudima – emotivno je o svojoj knjizi progovorio autor David Jakoslav Rojnica naglasivši da se njegovo djelo sastoji od činjenica i istine koju je danas ljudima, nakon godina laži, teško prihvatiti.

Autora je ispred organizatora predstavila ravnateljica Narodne knjižnice Knin Kornelija Belak, a moderator je bio novinar i voditelj Denis Šabić koji je i čitao odlomke iz knjige.

I. Š.

“Ja sam 6387” naslov je knjige koju će nam danas na Veleučilištu Marka Marulića u 18 sati predstaviti njen autor David Jakoslav Rojnica uz pomoć komunikologa Ante Nadomira Tadića Šutre te profesora povijesti Gorana Mrnjavca.

Rojnica piše o svom zatvaranju, istrazi, zatvorskoj bolnici i Golom otoku. Zatvoren je 25. svibnja 1978., a 1. studenoga iste godine osuđen na tri godine zatvora.

Predstavljanje se održava u organizaciji Narodne knjižnice Knin, a moderirat će ga novinar i voditelj Denis Šabić.

I. Š.

“Ja sam 6387” naslov je knjige koju će nam sutra na Veleučilištu Marka Marulića u 18 sati predstaviti njen autor David Jakoslav Rojnica uz pomoć komunikologa Ante Nadomira Tadića Šutre te profesora povijesti Gorana Mrnjavca.

Rojnica piše o svom zatvaranju, istrazi, zatvorskoj bolnici i Golom otoku. Zatvoren je 25. svibnja 1978., a 1. studenoga iste godine osuđen na tri godine zatvora.

Predstavljanje se održava u organizaciji Narodne knjižnice Knin, a moderirat će ga novinar i voditelj Denis Šabić.

I. Š.

“Ovo nam je bio najbolji koncert otkad sviramo”, kazali su u subotu navečer članovi benda Markiz oduševljeni atmosferom i feedbackom kninske publike na 13. rođendanu Cafe bara A3.

Tako je Markiz stao u red sa Elementalom i još mnogim manje poznatim bendovima koji su radi krasne A3 publike koncert ovdje proglasili najboljim u karijeri.

Nećemo više o onome što je prošlo nego bacimo pogled u budućnost – evo koji nas koncerti očekuju u Cafe baru A3 u narednih pola godine:

Subota, 25. 11. 2017. Koncert: Ogenj

Petak, 01. 12. 2017. Koncert: Mašinko

Subota, 09. 12. 2017. Koncert: Fog Selers

Subota, 23. 12. 2017. Koncert: Free House Painters

Subota, 06. 01. 2018. Koncert: Jam Ritual

Subota, 20. 01. 2018. Koncert i Kazališna predstava: Balade Petrice Kerempuha

Subota, 10. 02. 2018. Koncert: Scifidelity Orchestra

Subota, 24. 02. 2018. Koncert: Luce

Subota, 10. 03. 2018. Koncert: Nina Romić

Petak, 30. 03. 2018. Koncert: Barbari

Subota, 31. 03. 2018. Koncert: Nebo roza i Komedija

Subota, 21. 04. 2018. Koncert: Seine

Subota, 05. 05. 2018. Koncert: Chui

I. Š.

Foto: Facebook stranica Cafe bar A3

Piše: mr. sc. Katarina Gugo, viša kustosica u Kninskom muzeju

Od sredine listopada do prve polovice studenoga provodili su se radovi otkrivanja i zaštite rimskog mozaika do konačnog njegovog opšivanja, konzervacije i prezentacije.

Rimska vila potječe iz 2.- 4. stoljeća, a iz 2. stoljeća potječe i mozaik koji je samo jedan od četiri mozaika koji se nalaze na ovoj vili. Ove godine ponovo se otkrivao najveći mozaik na vili koji je otkriven već 1981. godine, a  njegovo istraživanje se provodilo u razdoblju od 1982.- 1985. Arheološko istraživanje  provodio je  tad muzej naziva  Muzej kninske krajine, sada Kninski muzej, a radove su  provodili arheolozi Ljubica Radić i Milojko Budimir. Tom prilikom otkriveno je osim četiri mozaika, od kojih je jedan jedan fragmentarno sačuvan i  13 prostorija kompleksa rimske vile na površini od 550 m².

Nakon skidanja sloja zemlje s položaja mozaika, uslijedilo je skidanje najlona kojim je mozaik bio pokriven. Kako je vrijeme od 34 godine učinilo svoje, nad mozaikom, a na nešto manjem dijelu i kroz mozaik isplelo se korijenje koje je ozbiljno zaprijetilo njegovoj čvrstoći. Uklanjanjem korijenja uslijedilo je i pranje mozaika, ispiranjem od zemlje koja se godinama taložila na kockicama koje su veličine  1×1 cm. Uklanjanjem zemlje i mulja s mozaika bilo je vidljivo ono što nam je kroz literaturu bilo jako dobro poznato, a sad smo imali to zadovoljstvo da se i u stvarnosti uvjerimo. Mozaik se nalazi u prostoriji oznake E, kako su nazvali prostoriju starije kolege prilikom istraživanja vile. Njega čine uzorci četverolatičnih cvjetova nastalih ukrštanjem četiriju kružnica, koje su dekorirane peltama. Mozaik je crn na bijeloj podlozi, uokviren s nekoliko bordura od kojih prvu tvori friz od motiva svastika koji prelazi u meandar. Zatim slijedi okvir od motiva u obliku slova L naizmjenično u crnom i bijelom. Uokvirena s dvije tanke crne trake dvopruta bijela pletenica na crnoj podlozi uokviruje sredinu polja. Na ulazu u prostoriju ukomponiran je natpis i on glasi:

cuius m/undities/ victo/ries b/(eati)? ap[ ost(ol)]i?

Prijevod bi bio:

„..čije čistoće pobjede blaženog ? apostola?“

Pretpostavlja se kako je postojao prvi dio natpisa u susjednoj prostoriji oznake F.

Mozaik je i zaštićen krovnom parapropusnom folijom, a potom je na mozaik položen sloj sitne pržine debljine 15 centimetara, a potom sitnog šljunka iste debljine.

Sljedeće 2018. godine  planira se opšivanje i  konzervacija mozaika, a te radove trebali bi obaviti stručnjaci Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Paralelno s otkrivanjem mozaika provedena je i konzervacija na gospodarskom dijelu vile, koja se planira za 2018. godinu nastaviti, kako bi se svih 13 prostorija vile konzervacijom zaštitlo.

Radove ponovnog otkrivanja rimskog mozaika kao i radove konzervacije na gospodarskom dijelu vile financiralo je Ministarstvo kulture, nositelj programa bila je Općina Biskupija, a radove je vodila mr.sc. Katarina Gugo, viši kustos Kninskog muzeja, a u radovima su sudjelovali Saša Vitale i Miloš Biserko, mag. arch., Ivana Kekić, Marko Petrović i Stjepan Elkaz, zidar. Prema uputama Hrvatskog reastauratorskog zavoda savjetodavnu pomoć prilikom zaštite mozaika pružio je Konzervatorski odjel u Šibeniku, odnosno dr.sc. Marko Sinobad.

Piše: Anita Marković Škundrić

Učenici Osnovne škole dr. Franje Tuđmana bili su u posjeti Eko-knjižnici igračaka. Tim posjetom uspješno su dovršili projekt obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige. Naime, projekt se nadovezao na već postojeći kojeg je vodila Ekološka udruga Krka Knin pod nazivom „Opismeni – Zazeleni“. Učenici su darovali knjigu – dvije, odnosno koliko je tko mogao, kako bi popunili Eko-kućice koje već dugo krase naš grad.

Kroz mjesec listopad, kada se obilježava manifestacija Mjesec hrvatske knjige,  prikupljeno je oko 70-ak naslova, od slikovnice do enciklopedije. No, popunjavanje Eko-kućica nije jedini cilj ovoga projekta. Želja nam je bila razviti svijest koliko o važnosti čitanja, toliko i o kulturi čuvanja knjige. Eko-kućice krase javnu površinu i time su dostupne svima. Bez članarine, bez vremenskoga ograničenja – posudiš, pročitaš, vratiš. Da to nije tako jednostavno, nažalost, imali smo se priliku uvjeriti. Knjige bi često završile u dijelovima, a oštećene su i neke Eko-kućice. Ukoliko već netko nema potrebu posegnuti za književnom građom, bar neka ju ne uništava.

Domaćini u Udruzi nisu krili zadovoljstvo našim posjetom. Djeca su imala priliku porazgovarati s voditeljima,  poslušati predavanje o važnosti očuvanja okoliša i počastiti se grickalicama. Na dar smo dobili edukativnu publikaciju o zaštiti okoliša te platnene vrećice koje su djeca samostalno ukrasila.

Zadovoljstvo je predavati ovakvoj djeci te surađivati s ljudima koji rade pomake u društvu.

Tekst napisala: Voditeljica projekta: Anita Škundrić, nastavnica

Večeras A3 slavi 13. rođendan uz koncert Markiza.

Sve smo već rekli o ovom mjestu koje punih 13 godina čuva urbani duh Knina pa nećemo dalje lamentirati o tome.

Ovo je samo podsjetnik, da ne bi slučajno večeras ostali doma gledati utakmicu Danska – Irska.

Vidimo se!

P. S. Sorry na clickbait naslovu.

I. Š.

Kao što naslov kaže, u kninskoj knjižnici otvorena je posebna izložba o posebnoj Krki, čarobnoj i jednoj od najljepših europskih rijeka.

Poseban je bio i ambijent u novoj kninskoj knjižnici koju su danas ispunili ljubitelji kulture i Krke.

“Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča“, naziv je izložbe koju su organizirali Nacionalna i sveučilišna knjižnica i Nacionalni park Krka. Za posebnost izložbe najzaslužnija je njena autorica Dobrila Zvonarek iz NSK, koja ju je i predstavila, zajedno sa  dr. sc. Dragom Margušem iz NP Krka.

Izložba prati simboliku broja sedam koji se povezuje s rijekom Krkom, pa je i tematski raznovrstan sadržaj izložbe okupljen u sedam priča. Svaka od njih simbolično je vezana uz jedan od Krkinih slapova i donosi drugačiji pogled na Krku i prostor kojim ona protječe, nastojeći, između ostalog, obuhvatiti njezin značaj, povijest kraja kojim prolazi, umjetnike koje je inspirirala te stanovništvo na koje je utjecala, a kojima je i posvećena.

Gradonačelnik Knina dr. sc. Marko Jelić, inače doktor molekularne biologije, spomenuo je mnoge segmente Krke te označio onaj biološki kao najbitniji.

– Kao biolog na Krku gledam kao na eko sustav. Najbitniji je biološki segment Krke kao osnova biološkog opstanka. Drugi segment je antropološki, odnosno sociološki, a onda se generiraju i svi ostali poput povijesti, kulture i poljoprivrede.  Ipak, u cijeloj priči ne treba preskočiti ni Dinaru jer je Dinara majka i Krke te još jedne važne rijeke, Cetine – kazao je gradonačelnik Jelić dodavši da u zadnje vrijeme najčešće dolazi u kninsku knjižnicu radi brojnih događanja koja se ovdje organiziraju.

Na događanja u knjižnici koja je spomenuo gradonačelnik nadovezala se u svojoj izjavi ravnateljica NSK dr. sc. Tatijana Petrić.

– Cilj ove izložbe je pokazati da su knjižnice mjesto kulturnog i društvenog života i da se u njima progovara ne samo o knjigama nego i o ljepotama prirodne baštine koja nas okružuje – kazala je ravnateljica NSK.

Okupljenima na izložbi obratila se i ravnateljica Narodne knjižnice Knin, Kornelija Belak, a cijeli događaj je vješto moderirala djelatnica kninske knjižnice Ana Šimić Sunko.

Za interdisciplinarni doživljaj izložbe pobrinuo se kninski klapski pjevač Hrvoje Marić.

Izložba će u kninskoj knjižnici biti otvorena do 26. studenoga.

Ivica Šimić 

Danas će se u Narodnoj knjižnici Knin u 13 sati otvoriti velika izložba u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Nacionalnog parka Krka i Parkova Hrvatske pod nazivom “Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča“

Predstavit će je dr. sc. Drago Marguš iz Nacionalnog parka Krka i Dobrila Zvonarek, autorica izložbe, a na otvaranju će biti i ravnateljica NSK dr. sc. Tatijana Petrić. Glazbeni gost bit će Hrvoje Marić.

Izložba Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča nastala je suradnjom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Javne ustanove Nacionalni park Krka. Izložba prati simboliku broja sedam koji se povezuje s rijekom Krkom, pa je i tematski raznovrstan sadržaj izložbe okupljen u sedam priča. Svaka od njih simbolično je vezana uz jedan od Krkinih slapova i donosi drugačiji pogled na Krku i prostor kojim ona protječe, nastojeći, između ostalog, obuhvatiti njezin značaj, povijest kraja kojim prolazi, umjetnike koje je inspirirala te stanovništvo na koje je utjecala, a kojima je i posvećena.

Priče o rijeci Krki svoj sadržaj najvećim dijelom crpe iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a velika vrijednost izložbe su i prekrasne fotografije Krke, fotografskog dvojca Maria Romulića i Dražena Stojčića.

U istu rijeku, Heraklitovim riječima, nije moguće zakoračiti dvaput; stoga smo u nju zakoračili sedmerostrukim korakom, pokušavši joj se približiti izborom sedam mogućih pristupa – okom etnologa, arheologa, povjesničara, umjetnika, geografa, stanovnika njezinih obala, današnjeg posjetitelja, stoji u predgovoru kataloga izložbe, čije tekstove potpisuju Sonja Martinović i Dobrila Zvonarek iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te dr. sc. Željko Miletić, izvanredni profesor na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru.

Izložba Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča nastavak je suradnje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Javne ustanove Nacionalni park Krka u okviru projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku. Do sada su ove dvije institucije suradnju ostvarile u trima tematskim izložbama: Burnum – arheološko blago Krke, Krka – tajne podzemlja, Voda i krš – fenomeni rijeke Krke te kreiranjem virtualne izložbe Prošlost i sadašnjost Krke.

Izložba je dio programa Mjeseca hrvatske knjige i moći će se besplatno razgledati u knjižnici u Kninu do 25. studenog. Nakon toga izložba će posjetiti Drniš, Šibenik i na kraju Skradin.

Što vas očekuje na izložbi pogledajte u kratkom videu.

I. Š.

Prekosutra (u subotu) kultni kninski kafić A3 slavi 13. rođendan uz koncert popularnog i cijenjenog zagrebačkog benda Markiz.

Naoružajte se dobrom energijom i pridružite se slavlju uz odlični zagrebački bend koji je nositelj nominacije za Porina za najbolji album godine.

Cijena ulaznice je 20 kuna. Vidimo se!

I. Š.

U petak će se u Narodnoj knjižnici Knin u 13 sati otvoriti velika izložba u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Nacionalnog parka Krka i Parkova Hrvatske pod nazivom “Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča“

Predstavit će je dr. sc. Drago Marguš iz Nacionalnog parka Krka i Dobrila Zvonarek, autorica izložbe, a očekuje se i dolazak glavne ravnateljice NSK dr. sc. Tatijane Petrić. Glazbeni gost bit će Hrvoje Marić.

Izložba Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča nastala je suradnjom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Javne ustanove Nacionalni park Krka. Izložba prati simboliku broja sedam koji se povezuje s rijekom Krkom, pa je i tematski raznovrstan sadržaj izložbe okupljen u sedam priča. Svaka od njih simbolično je vezana uz jedan od Krkinih slapova i donosi drugačiji pogled na Krku i prostor kojim ona protječe, nastojeći, između ostalog, obuhvatiti njezin značaj, povijest kraja kojim prolazi, umjetnike koje je inspirirala te stanovništvo na koje je utjecala, a kojima je i posvećena.

Priče o rijeci Krki svoj sadržaj najvećim dijelom crpe iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a velika vrijednost izložbe su i prekrasne fotografije Krke, fotografskog dvojca Maria Romulića i Dražena Stojčića.

U istu rijeku, Heraklitovim riječima, nije moguće zakoračiti dvaput; stoga smo u nju zakoračili sedmerostrukim korakom, pokušavši joj se približiti izborom sedam mogućih pristupa – okom etnologa, arheologa, povjesničara, umjetnika, geografa, stanovnika njezinih obala, današnjeg posjetitelja, stoji u predgovoru kataloga izložbe, čije tekstove potpisuju Sonja Martinović i Dobrila Zvonarek iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te dr. sc. Željko Miletić, izvanredni profesor na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru.

Izložba Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča nastavak je suradnje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Javne ustanove Nacionalni park Krka u okviru projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku. Do sada su ove dvije institucije suradnju ostvarile u trima tematskim izložbama: Burnum – arheološko blago Krke, Krka – tajne podzemlja, Voda i krš – fenomeni rijeke Krke te kreiranjem virtualne izložbe Prošlost i sadašnjost Krke.

Izložba je dio programa Mjeseca hrvatske knjige i moći će se besplatno razgledati u knjižnici u Kninu do 25. studenog. Nakon toga izložba će posjetiti Drniš, Šibenik i na kraju Skradin.

Što vas očekuje na izložbi pogledajte u kratkom videu.

I. Š.

Tri kulture

Svaka suvremena zajednica ima razvijene tri kulture.

Temelj tradicijskog kulturnog identiteta zajednice i naroda je tradicijska kultura. To su napjevi, glazba, plesovi i običaji naroda koje kod nas uglavnom njeguju kulturno-umjetnička društva, ali i javna radiotelevizija.

Druga kultura je institucionalna, etablirana kultura, a nju njeguju nacionalni i gradski muzeji, knjižnice, kazališta, galerije, filharmonije i orkestri. Predstavlja kulturne stečevine i dosege u nacionalnim i svjetskim okvirima.

I na kraju, treća kultura je nezavisna, alternativna kultura koja propituje, istražuje, stvara i promovira nove, suvremene pravce u kulturi. Predstavljaju je nezavisni umjetnici, aktivisti i skupine, nezavisni teatri i specijalizirani klubovi.

Ova treća kultura najmanje je zastupljena, najmanje je potpomognuta, najmanje je vidljiva i uglavnom egzistira u velikim gradovima. U velikim gradovima i – u Kninu – i to zahvaljujući Cafe baru A3 i njegovom vlasniku, entuzijastu Jugu Ramljaku. I to punih 13 godina.

Kako je počelo…? Što su o A3 rekli Mile Kekin, Prlja i Remi?

Da, Cafe bar A3 u subotu, 11. studenoga, uz koncert benda Markiz, slavi 13. rođendan i to kao jedan od najcjenjenijih punktova alternativne kulture u Hrvatskoj.

Nitko to nije mogao ni pomisliti u studenome 2004. godine kada se stidljivo krenulo sa koncertima kninskih bendova. Nedugo nakon toga počelo se ozbiljnije raditi te se od ožujka 2006. krenulo i sa koncertima cijenjenih hrvatskih i stranih bendova.

Pročulo se zatim u Hrvatskoj i šire o A3, o Jugu i o kninskoj publici i bendove više nije trebalo zvati nego su se sami počeli javljati sa željom da sviraju ovdje.

Ubrzo stižu i priznanja. Pjevačica Elementala Remi izjavljuje u listopadu 2008. godine u intervjuu Slobodnoj Dalmaciji da je najbolji koncert u karijeri imala u A3. U studenome iste godine Mile Kekin iz Hladnog piva izjavljuje: „Ovaj mali kafić postao je institucija“, a Prlja iz Leta 3 u travnju 2009. godine govori o A3 kao o „jako dobrom klubu koji ima publiku baš onakvu kakvu i zaslužuje“. A sličnih pohvala bilo je doista puno.

Samo iz Afrike nitko nije došao u Knin

U zadnjih 13 godina u A3 je sviralo brdo bendova i izvođača, počevši od onih poznatih domaćih (Hladno pivo, KUD Idijoti, Let 3, TBF, Zabranjeno pušenje, Silente), preko stranih sastava do najcjenjenijih imena nezavisne glazbene scene u Hrvatskoj.. Svirali su bendovi sa pet kontinenata, samo iz Afrike nitko nije došao u Knin.

Ove godine osnovana je i Udruga Atribut, a osim glazbe, A3 je započeo i sa organiziranjem izložbi i kazališnih predstava. A3 je tako doista postao kultno mjesto hrvatske nezavisne kulture. A ta vrsta kulture itekako je bitna za zajednicu.

Što sa sobom nosi nezavisna, alternativna kultura?

Nezavisna, alternativna kultura nema samo usko kulturnu vrijednost. Alternativna kultura generira stremljenje novim idejama i nadasve generira individualizam te razmišljanje svojom glavom i kao takva je važna ne samo za razvoj pojedinca kojim nije moguće manipulirati nego i za razvoj zdravoga društva.

Zbog takvog svog karaktera, nezavisnu kulturu vladajući establišment često doživljava kao prijetnju, a eventualni sponzori, odnosno gospodarski subjekti u promoviranju takve kulture ne vide ekonomskog interesa (osim ako nije riječ o festivalima i projektima u velikim gradovima ili turističkim središtima koji imaju ekonomsku isplativost).

Zato su promotori nezavisne kulture, a pogotovo oni u malim sredinama redovito nepopravljivi entuzijasti koji sve to rade na svoju ekonomsku štetu. Jedan od njih je naravno i Jug.

Poželimo zato Jugu bar još 13 godina rada i tvrdoglavosti pa neka onda palicu preuzme netko mlađi (u nadi da nove tehnologije za 13 godina neće u potpunosti zatomiti aktivizam svojstven mladim ljudima).

Bravo za sve koji 13 godina podržavaju A3!

Osim Juga veliko priznanje treba dati i publici, ljudima, generacijama mladih ljudi koji su od 2004. godine do danas pohodili koncerte i davali podršku i Jugu i bendovima. Neki od njih su doslovno odrasli uz A3. I nisu tu stekli samo koncertnu kulturu nego su ponešto naučili i o životu.

Juže i A3 i dragi gosti i gošće kafića, sretan vam 13. rođendan!

Za dobiti popis bendova i izvođača koji su svirali u A3 možete kontaktirati e-mail kafića: kluba3@net.hr

Ivica Šimić