Autor: admin

Na kninskom Veleučilištu posljednjih mjeseci vladaju poremećeni međuljudski odnosi. Međusobno se optužuju dekan Mirko Gugić i profesori. Spominju se reketarenje, navodno kršenje zakona, nepotizam, a o svemu je upoznato i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Ne ulazeći u to tko je prav, a tko kriv, iznosimo mišljenja dvojice glavnih aktera priče – bivšeg dekana, a sada prodekana Marka Jelića, i sadašnjeg dekana Mirka Gugića.

Dekan Gugić u nekoliko je navrata spomenuo ucjene, reketarenje, te je naveo da nekim profesorima očito smeta njegov sin koji je, kaže, uspješan profesor.

“Već dulje vrijeme moji prodekani evidentno opstruiraju donošenje Statuta Veleučilišta u skladu s optimalnim zakonskim rješenjima, a što nam je obaveza prema Ministarstvu znanosti. Ovo opstruiranje provode izbornim inženjeringom u Stručnom vijeću.

Na zadnjoj sjednici Stručnog vijeća jedna grupa nastavnika predložila je određene izmjene i dopune Statuta u skladu s naputcima MZOS-a, a među predlagateljima ovih izmjena i dopuna bio je i moj sin doc. dr. sc. Josip Gugić. Uoči same sjednice Stručnog vijeća dobio sam od navedenih prodekana dopis zbog kojega sam odgodio tu sjednicu i donio odluku o pokretanju postupka izbora za vijeća odjela na Veleučilištu u najkraćem mogućem roku.

Odmah nakon završetka odgođene sjednice navedeni potpisnici dopisa došli su u moj ured sa zahtjevom, odnosno ucjenom, da podnesem ostavku na mjesto dekana. Odmah nakon tog zahtjeva, odnosno ucjene, nudili su mi da zbog zdravstvenih razloga podnesem ostavku na mjesto dekana i da će mi zauzvrat dati mjesto prodekana do mirovine, u koju idem po sili zakona 1. listopada 2015. godine”, piše, među ostalim, dekan Gugić Ministarstvu te moli Željka Jovanovića da mu pomogne.

“Poštovani gospodine ministre, molim da mi pomognete razriješiti ovu situaciju budući da sam u potpunosti izgubio povjerenje u navedene prodekane, i to ne radi mene osobno, već institucije na koju vrše posredan i neposredan neviđeni udar”, piše, a nama u telefonskom razgovoru još dodaje: “Situacija je neizdržljiva, ne znam što da radim.”

Zbog čega pljušte optužbe, pitali smo prodekana Jelića.

– Optužbe su rezultat nezakonitog rada i težnje da se stanje u ustanovi koja je bila u samom vrhu državnih vrednovanja održi na toj razini, jer najnovije je vrednovanje isključivo zbog dekanova propusta dovelo ustanovu u nezavidnu poziciju. Na Veleučilištu postoje osobe koje su u povlaštenijem statusu od drugih zaposlenika, što u konačnici narušava međuljudske odnose, a to je iz svega navedenog i više nego razvidno – kaže.

Inače, nezadovoljni prodekani uputili su i pismo dekanu, te Stručnom i Upravnom vijeću Veleučilišta. Navode da je svim pročelnicima odjela mandat istekao prije više mjeseci, ali im dekan Gugić ipak uručuje pozive na sjednicu Stručnog vijeća.

“Ovakvo dugotrajno i opetovano nezakonito postupanje dovelo je do nastanka većih smetnji u obavljanju djelatnosti Veleučilišta. Navedeno se postupanje može dovesti i u izravnu vezu s postojanjem nepotizma na Veleučilištu, o čemu svjedoči činjenica da je dr. sc. Josip Gugić sin dekana Gugića, što je presedan u sustavu visokog obrazovanja u RH.

Naime, već sama činjenica da otac i sin rade u istoj ustanovi otvara pitanje etičnosti, da je jedan na vodećem položaju, još i više, a činjenica da su oba na upravljačkim pozicijama stavlja ih u povlašteni položaj u odnosu na sve ostale djelatnike bez ikakve dvojbe. Uza sve navedeno, prema čl. 38. Statuta, u slučaju podijeljenog broja glasova u Stručnom vijeću odlučuje glas dekana dr. sc. Mirka Gugića, uz potporu vlastitog sina dr. sc. Josipa Gugića, što je vidljivo iz zapisnika sa sjednice”, pišu, među ostalim, prodekani, a na njihove optužbe očitovao se i sin sadašnjeg dekana Josip Gugić.

– Na Veleučilištu “Marko Marulić“ u Kninu zaposlio sam se 1. travnja 2009. godine na temelju raspisanog i provedenog javnog natječaja za radno mjesto višeg predavača. Ugovor o radu u svojstvu radnika potpisao sam s tadašnjim dekanom dr. sc. Markom Jelićem, koji me je primio u radni odnos. Ne propuštam spomenuti da je u to vrijeme na Veleučilištu bio zaposlen (kao što je i sada) i moj otac Mirko Gugić. No, na osmoj sjednici Stručnog vijeća održanoj 31. ožujka 2009. godine, na kojoj su članovi Stručnog vijeća jednoglasno glasali i donosili odluke o primanju u radni odnos, moj otac nije bio nazočan – objašnjava Gugić mlađi svoje zaposlenje.

– Tvrdnja o reketarenju zlonamjerna je konstrukcija koja nema veze s istinom i više govori o onome tko se služi takvim izrazima. Istina je da smo sva tri prodekana upozorili na nezakonitost rada dekana te smo na temelju toga tražili da odstupi. Moje je djelovanje zakonito i u skladu s moralnim načelima koja zastupam čitav svoj život i akademsku karijeru. Osobno, protiv Josipa i Mirka Gugića nemam ništa niti sam ikada imao, no bio sam ga dužan upozoriti na nezakonita djelovanja i glasanja u svojstvu koja to nisu. Nisam i nikad neću opstruirati rad Veleučilišta, a kao osoba koja želi osigurati zakonitost rada, smatram da je potrebno pokrenuti upravni nadzor nad zakonitošću rada, jer na moje inzistiranje kao člana Upravnog vijeća to nije učinjeno. Očekujem da isto zatraže i dekan te kolega Josip Gugić – ističe bivši dekan Klarić.

Izvor: Slobodna Dalmacija

Ekološka udruga Krka iz Knina otvara sutra (u srijedu) u 10 sati ujutro neformalnu Eko knjižnicu igračaka u Kninu.

Knjižnica igračaka će se nalaziti u prostorijama Ekološke udruge u ulici 7. Gardijske brigade 13, a za građane će biti otvorena od ponedjeljka do petka u vremenu od 10 do 14 sati.

– Građane grada Knina i okolice pozivamo da što prije u eko knjižnicu igračaka učlane svoje najmlađe. Knin se smatra jednim od najmlađih gradova u Hrvatskoj, nalazi se na područjima od posebne državne skrbi, a u njemu ne postoje zanimljivi i rekreativni sadržaji za djecu kao u većim gradovima u RH. Hrvatska se nalazi u ekonomskoj krizi tako da je roditeljima jako teško kupovati igračke svojim najmanjim, a kako se na žalost nalazimo u neravnopravnom društvu pa neka djeca imaju manje, a neka više, ovim projektom omogućujemo jednaku šansu za igru svima. Za vrijeme trajanja projekta djeca, odnosno roditelji će besplatno moći iznajmiti igračke. Knjižnicu smo opremili sa raznim, pretežno ekološkim igračkama. To su društvene igre, slikovnice i edukativne igre, a nadopunjavat ćemo ih prema željama djece – izvijestili su kninski ekolozi.

– Osim toga, roditelje i djecu poticat ćemo da ne bacaju igračke kojima se djeca više ne igraju nego da ih doniraju knjižnici. Ovim putem zahvaljujemo našim donatorima koji su prepoznali važnost ovog projekta i svojom donacijom novčanih sredstava i igračaka omogućili realizaciju projekta: Erste banci i njenim zaposlenicima, Drvenim predmetima Saboci, tvrtci Emporium, Ženskom rukometnom klubu “Knin” te brojnim građanima iz cijele RH. Pozivamo i ostale tvrke i građane da i dalje doniraju igračke kako bi nadopunili fond igračaka i obogatili sadržaj knjižnice. Cilj nam je da ovakav projekt saživi i u drugim gradovima stoga pozivamo sve zainteresirane udruge i pojedince da nam se slobodno jave ako žele otvoriti ovakav tip knjižnice u svom gradu da s njima podijelimo informacije – pozvali su iz Ekološke udruge Krka.

Državna cesta D1 Knin-Gračac zbog snježnih je oborina od 4,30 sati zatvorena za teretni promet. Za sva ostala vozila obvezna je zimska oprema.

Sve ekipe Kninske nadcestarije su na terenu, doznajemo od nadcestara Mladena Alekse. Cesta se posipa solju i promet se za sada odvija neometano.

Snijeg pada u Lici, Gorskom kotaru te u sjevernoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Zbog niskih temperatura moguća je poledica pa HAK vozačima savjetuje da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama , te da na put ne kreću bez zimske opreme.

Tristo paketa hrane koje je Gradsko društvo Crvenog križa Knin podijelilo socijalno ugroženim obiteljima uoči božićnih blagdana i još 70 paketa, prikupljenih posebnim programom “Pomoć u lokalnoj zajednici”, nije bilo dovoljno da bi se pokrile potrebe najsiromašnijih u Kninu i okolici.

Kninski Crveni križ zaprimio je,naime, velik broj zahtjeva za humanitarnom pomoći, pa je dodatnu pomoć zatražio od Hrvatskog crvenog križa koji je odgovorio na poziv i u Knin poslao još 200 paketa.

Pravo na pomoć imaju trajno radno nesposobne osobe koje su u sustavu Centra za socijalnu skrb, žene starije od 60, te muškarci od 65 godina s maksimalnim primanjima od 800 kuna po osobi, osobe s invaliditetom s primanjima do 1500 kuna, djeca do 15 godina starosti koja ne primaju dječji doplatak te jednoroditeljske obitelji.

Starijim osobama koje žive na selu, paketi će biti dostavljeni na kućnu adresu, a ostali trebaju doći u prostorije Društva, poručuje ravnateljica GDCKK Anđelka Balić.

Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“, u prostoru pododbora Knin, obilježilo je Krsnu slavu Svetog Savu.

Već tradiocionalna proslava okupila je članove pododbora, simpatizere i djecu, članove sekcija. Nakon pozdravnog govora predsjednika Društva Dragoljuba Čupkovića i intoniranja himne „Uskliknimo s ljubavlju Svetitelju Savi“, Slavsku ceremoniju poveo je Protonamjesnik Vladimir Vukosavljević, koji je poslije posvete slavskog kolača i žita udjelio blagoslov.

Nakon obreda nastupili su članovi literarne sekcije . Stariji članovi govorili su o životu i radu, dok su mlađi članovi priredili prigodne recitale i pjesmice o Sv. Savi, poznatom prosvjetitelju, narodnom učitelju i prvom srspkom arhiepiskopu iz 12. Stoljeća.

Nakon programa, kao i uvjek, djeci su podjeljetni prigodni pokloni a proslava je nastavljena uz neformalno druženje članova.

Na službenim stranicama Grada Knina objavljena je sjajna 3D animacija šetnje kninskom tvrđavom. Animaciju možete pogledati na ovom linku

Kninska srednjovjekovna tvrđava podignuta je sredinom 10. stoljeća, a konačni je izgled dobila početkom 18. stoljeća, kada je umjetnim prosjekom odijeljena od brda Spas koje se na nju nadovezuje sa sjeverne strane.

Kninska tvrđava je jedna od najvećih u ovom dijelu Europe.

Podijeljena je na gornji, srednji i donji grad, koji su međusobno povezani pokretnim mostovima. Najstariji je gornji grad na sjevernom dijelu tvrđave, dok su srednji i donji grad sagrađeni u kasnome srednjem vijeku.

U početku 18. stoljeća na gradnji zidina kninske tvrđave radili su i domaći majstori Ivan Macanović i njegov sin Ignacije. U tvrđavi je bio smješten Muzej hrvatskih starina (danas Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu), osnovan 1893.

Na najvišem sjeveroistočnom platou brda Spas, najvjerojatnije, još u drugoj polovici 9. stoljeća niknula je utvrda, castro Tnin (Tnen, Tignino castro), a potom i srednjovjekovno urbano naselje, jezgra kasnijeg tvrđavskog kompleksa, kao i kninskog gradskog prostora. Prvotni izgled utvrde, zbog nepostojanja izvorne materijalne građe, nije u potpunosti poznat. Analogno utvrdama toga vremena, za pretpostaviti je, da je bila opasana visokim zidinama, a uz to, gradnjom prilagođena konfiguraciji terena, na nekim mjestima i prirodno zaštićena strmim padinama. U utvrdi su se nalazile svečane dvorane, “palača” hrvatskih vladara, u kojoj su izdavali svoje isprave i boravili sa svojim dvorjanicima kada su bili u Kninu.

Na drugom povišenom platou brda Spas, južno od utvrde Tnene, kasnije je izgrađeno i drugo manje utvrđenje – kaštel Lab (castro Lab, Labwar) u kojem je bilo sjedište vicebana (podbana). Naknadno, moguće u 15. stoljeću u vrijeme sve veće opasnosti od Turaka, gradnjom ogradnog obrambenog zida, na kojem su i danas glavna ulazna vrata u tvrđavu, oba su ova utvrđenja, kaštela, povezana u jedinstveni tvrđavski kompleks. Svaki dio grada bio je zaštićen puškarnicama, bornim mjestima i povezan gradskim vratima i pokretnim mostovima.

Danas tvrđava zauzima prostor od 123.147m2 i spada među najveće kulturno-povijesne spomenike u Hrvatskoj. Tvrđava je duga 470m, široka 110m, a nadmorska visina joj je 344m.