Autor: admin

Iz Gardijske mehanizirane brigade dobili smo obavijest o ograničenju kretanja na vojnom poligonu Crvena zemlja za siječanj 2020. godine. Obavijest prenosimo u cijelosti:

“Poštovani,

obavještavamo Vas da će pripadnici Gardijske mehanizirane brigade na vojnom poligonu „Crvena zemlja“ – Knin u području koje je omeđeno vrhovima: Orljaj tt 494 – Borova glava tt 1082 – Visibaba tt 1125 – Badanj tt 1281 – Jarebičnjak tt 1190 – Vršina tt 1004 i Lanjevac tt 624, tijekom mjeseca SIJEČNJA 2020., provoditi određene aktivnosti bojevih gađanja topničkim, protuoklopnim i naoružanjem kalibra do 12.7 mm te uvježbavanja. Molimo Vas da putem medija, a u cilju zaštite i sigurnosti građanstva obavijestite stanovništvo grada Knina i okolnih sela.

1. Ograničenje kretanja (koje podrazumijeva zaustavljanje i propuštanje prolaznika od strane osiguranja) u ranije navedenom području ovog dopisa, provoditi će se tijekom odvijanja vježbovnih vojnih aktivnosti ili kretanja vojnika po poligonu, gađanja protuoklopnim sredstvima i naoružanjem kalibra do 12.7 mm, pri čemu postoji mogućnost nailaska na grupe vojnika, vozila, prepreke i dr., u periodu:

– u dane 02.,27.,28.,29.,30. i 31., siječnja 2020 u vremenu od 09.00 do 19.00 sati”.

I. Š.

Piše: TZ grada Knina

? Subota je dan za treći po redu Božićni sajam, a kao i dosad naši izlagači čekaju vas od 9 do 12 sati u parku kod kružnog toka. Pravo je vrijeme za kupovinu božićnih poklona, a ništa nije bolje nego pokloniti rukotvorine i domaće proizvode.

? Na sajmu vas očekuju štandovi OPG Markoš – Pađenski sir i basa, OPG Marin Franjić, OPG Pezer, OPG Brankica Borović, Udruga Carza, Laser & print studio “Control C”, OPG Petar Radić, KUD Kralj Zvonimir, Udruga Porta, Udruga Naše ognjište i Likovna udruga Knin.

? U slučaju kiše Božićni sajam održat će se u prostoru nove tržnice na adresi Vukovarska 2.

U Kninu je danas održana treća po redu Konferencija na temu demografske revitalizacije koja je obuhvatila područje Šibensko-kninske i Zadarske županije, izvijestio je HRT Radio Knin.

Šibensko-kninska županija izgubila je 12 tisuća stanovnika i među 4 je županije s najvećim zabilježenim iseljavanjem. Župan Goran Pauk ocijenio je da je vrhunac iseljavanja iza nas i da u prvi plan polako dolazi povratak

Najgore je u Kninu iz kojega je odselilo 30 posto stanovništva, skoro 5 tisuća u zadnjih deset godina. No, pokazatelji govore da se dio njih počeo vraćati, istaknuo je gradonačelnik Marko Jelić.

Ministrica Vesna Bedeković kazala je kako je ulaganje u demografske mjere, unapređenje postojećih i kreiranje novih mjera dugoročna investicije u najvažniji stup našeg društva, a time i u gospodarsko jačanje zemlje.

Izvor: HRT Radio Knin

Piše: Katia Župan, NP Krka

U cilju racionalnog trošenja financijskih sredstava, JU „NP Krka“ odustaje od projekta Centar Lozovac.

Upravno vijeće Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ na svojoj sjednici 13. prosinca 2019. donijelo je jednoglasnu odluku o odustajanju od realizacije projekta Centar za upravljanje posjećivanjem Nacionalnog parka „Krka“ – Lozovac K.K.06.1.2.01.0017.

Naime, troškovi za realizaciju projekta uvelike premašuju planove iz 2016. godine kada je projekt i započeo. Samo za izvođenje radova, najniža ponuda je čak 54.336.807,55 kuna odnosno 60 % više od procijenjene vrijednosti nabave. Takvo povećanje troškova ne opravdava očekivanu dodatnu vrijednost koju bi Nacionalni park dobio takvim objektom.

„Bilo bi neodgovorno nastaviti s projektom opterećenim s tolikim brojem nepoznanica i evidentnih prepreka koje već sada znatno utječu na rokove, troškove i uvjete rada. Trošak objekta premašio je 60 % procijenjene vrijednosti nabave što ocjenjujemo neprihvatljivim i neracionalnim“, istaknula je ravnateljica JU „NP Krka“ Nella Slavica te dodala: „Do sljedećeg programskog razdoblja svakako ćemo iznaći optimalno rješenje za lokaciju, fokusirati se na projekte s jasnim povratom sredstava i truda, a u skladu sa strateškim planovima razvoja i nadogradnje sadržaja u Nacionalnom parku ‘Krka’. Do tada ćemo nastaviti s ulaganjem napora u optimalnu organizaciju prihvata posjetitelja na Lozovcu“, zaključila je Slavica.

Osim većih troškova za izvođenje radova, dodatni su izazovi i nedostatan vremenski period za provođenje novog otvorenog postupka javne nabave, kao i neriješeni imovinsko-pravni odnosi te prekratki rokovi za provedbu projekta.

Naime, razdoblje provedbe projekta Centar Lozovac je od početka obavljanja aktivnosti projekta, odnosno od 22. veljače 2016. do završetka obavljanja predmetnih aktivnosti, odnosno do 22. prosinca 2019. Od početka pokretanja projekta pa do danas došlo je i do bitnih izmjena pravila u financiranju, odnosno u korekciji vrijednosti projekata sufinanciranih od Europske unije. Sva dosad potraživana sredstva za početak realizacije projekta snosi JU „NP Krka“.

Projekt je sufinanciran iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u okviru operativnog programa Promicanje održivog korištenja prirodne baštine u nacionalnim parkovima i parkovima prirode, konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Ukupna vrijednost projekta bila je 105.968.378,33 HRK, od čega je Europski fond za regionalni razvoj (EFRD) sufinancirao 71.698.656,53 HRK, odnosno 85 % od ukupnih prihvatljivih troškova koji iznose 84.351.360,63 HRK, u obliku bespovratnih sredstava iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. – Promicanje održivog korištenja prirodne baštine u nacionalnim parkovima i parkovima prirode (šifra Projekta KK.06.1.2.01).

Pogledajte novi promotivni spot Knina i okolice!

Bajkoviti kadrovi Knina i okolice nižu se u četverominutnom promotivnom spotu izrađenom u okviru projekta ‘Kulturna i prirodna baština – resurs za razvoj turizma”. Projekt je financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a provode ga Grad Knin i Turistička zajednica grada Knina

Video otvaraju kadrovi kninske tvrđave, a slijede Krčić, Dinara, Cetina i ostali magični punktovi kninskog kraja…

Uživajte!

I. Š.

Sporazum o sufinanciranju Sanacijskog programa s prijedlogom mjera za otklanjanje štete u okolišu-laguna na području „Bare“ u gradu Kninu potpisali su danas generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković, gradonačelnik Knina Marko Jelić, zamjenik župana Šibensko-kninske županije Nikola Blažević i član Uprave DIV Grupe Darko Pappo, izvijestili su na službenoj stranici Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Sanacijski program vrijedan 400.000,00 kn preduvjet je za daljnju izradu projektne dokumentacije, ishođenje potrebnih dozvola i odobrenja te realizaciju korištenjem sredstava EU.
„Veseli me što smo nakon višemjesečnih razgovora i konzultacija došli do toga da potpisujemo sporazum koji će doprinijeti iznalaženju rješenja za dugogodišnji problem. Svi smo na istoj strani u interesu građana i građanki cijele Hrvatske, ponajviše stanovnika Knina“ rekao je ministar Ćorić.

Naime, tijekom ratnog razaranja iz oštećenog spremnika bivše tvornice vijaka u Kninu u odvodnu lagunu isteklo je 250 m3 mazuta. Uz to, voda u lagunama onečišćena je i zbog dugogodišnjeg ispuštanja nepročišćenih tehnoloških otpadnih voda.

S obzirom da uslijed intenzivnijih oborina vodostaj rijeke Orašnice raste, nerijetko se izlije iz korita pa se pri povlačenju vode sadržaj iz lagune povuče u vodotok. Tako je u posljednjih 10 godina prijavljeno 11 onečišćenja i intervencija. Najveći dio sredstava osigurale su Hrvatske vode.

„Hrvatske vode su u posljednjih deset godina u sanaciju i sprječavanje onečišćenja uložile više od dva milijuna kuna. S obzirom na potrebu dugoročne zaštite voda sliva rijeke Krke i složenost problema onečišćenja koji traje već dulje vrijeme, uvelike će nam u njegovom rješavanju pomoći i europska sredstva koja planiramo iskoristiti” rekao je direktor Hrvatskih voda Đuroković.
Kada bude gotov, Sanacijski program trebao bi odgovoriti na pitanje koje je najpovoljnije tehničko-tehnološko rješenje te procijeniti troškove sanacije.

„Rijeka Krka jedna je od najljepših rijeka Hrvatske i Europe“ istaknuo je gradonačelnik Knina Jelić i dodao „izuzetno je važno da ju zaštitimo, a ovim Sporazumom činimo prvi korak“ zaključio je.
Uz Hrvatske vode, Šibensko-kninsku županiju i Grad Knin sredstva za izradu Sanacijskog programa osigurat će i DIV Grupa. Svatko po 100.000,00 kuna.

„DIV GRUPA sudjelovanjem u predmetnom Sporazumu želi dati svoj doprinos zajedničkom interesu i cilju, otklanjanja štete i očuvanja okoliša u kojem živimo i radimo. Iako je šteta na području „Bare“ u gradu Kninu nastala i nastajala daleko prije nego je DIV GRUPA kupila dio imovine bivše tvornice TVIK, potaknuti idejom zajedničkog sufinanciranja izrade sanacijskog programa rado smo se odazvali istoj“- naglasio je član Uprave DIV Grupe Pappo.

Sanacija laguna na području „Bare“ u gradu Kninu od iznimne je važnosti za Šibensko-kninsku županiju te je zato zamjenik župana Blažević iskazao zadovoljstvo potpisanim Sporazumom. “Sanacija ovog prostora od izuzetne je važnosti za cijelu Šibensko-kninsku županiju i njene žitelje. S obzirom da će sanacija laguna biti izuzetno zahtjevna nužno je da zajedničkim snagama pronađemo najbolje rješenje i moguće izvore financiranja sanacije” zaključio je Blažević.

Izvor: https://mzoe.gov.hr/

Piše: Katia Župan, NP Krka

Usječen u Sjevernodalmatinsku kršku zaravan, gotovo okomitih strana, kanjon rijeke Krke, pored ljepote prizora, osobit je na mnogo načina.

Najveći i najpoznatiji kanjon na svijetu jest onaj u Arizoni koji je milijunima godina dubila rijeka Colorado – Grand Canyon. Drugi po dubini u svijetu, a najdublji u Europi, kanjon je rijeke Tare u Crnoj Gori. Usječen u Sjevernodalmatinsku kršku zaravan, gotovo okomitih strana, kanjon rijeke Krke, pored ljepote prizora, osobit je na mnogo načina. Najmlađi je dio reljefa. Preostalo je još izdizanje sedrenih barijera, koje je cijelom području dalo jedinstven izgled, danas prepoznatljiv u cijelom svijetu.

Kada bismo geomorfološke čimbenike učinili jako jednostavnima i slikovitima, rekli bismo da je došlo do loma površinskog dijela Zemljine kore od Dinare do mora kojim je potekla površinska voda. Ipak, stvaranje kanjona rijeke Krke rezultat je složenijih procesa i tektonskih pokreta. Usijecanje korita rijeke Krke u zaravan bilo je monofazno, odnosno kanjon nije nastao postupno, već odjednom, što dokazuje izostanak riječnih terasa. Modifikator prvoga toka bio je inicijalni reljef a sam tok bio je određen tektonskim pokretima i sastavom stijena. To se očitovalo u lomnim linijama i laganom izvijanju zemljišta koje je pogodovalo erozivnoj snazi rijeke. Krka je tada imala više vode i valjala veće stijene utirući tako sebi put do mora, koje je zbog niže razine bilo udaljenije nego danas. Upravo zato paleokanjon rijeke Krke možemo pratiti sve do južne obale otoka Zlarina u šibenskom arhipelagu. Sve se to zbivalo tijekom glacijala, oledbe ili hladnog razdoblja (gornjega pleistocena – Würma, prije 40 000 do 170 000 godina).

Nakon würmske oledbe na geološkoj vremenskoj ljestvici slijedi rani holocen, u kojemu dolazi, uslijed velikog otapanja leda, do izdizanja morske razine za 120 – 125 m. To se pak zbilo prije otprilike 18 000 godina, kada je nastao estuarij rijeke Krke od Šibenika do Prukljanskog jezera. Daljnjim izdizanjem morske razine došlo je do prodora mora sve do Skradinskoga buka. Danas govorimo o estuariju rijeke Krke, koji počinje ispod slapišta Skradinskog buka na sjeveru i proteže se do tvrđave sv. Nikole na jugu, u dužini nešto većoj od 22 km. U njemu su se smjestili gradovi Skradin i Šibenik i pitoreskna mjesta poput Zatona i Rasline, u prirodnoj cjelini u kojoj je tijekom tisućljetne povijesti nastala kulturnopovijesna baština vrijedna poštovanja. Cijelo to vrijeme Krka je tekla površinom mora. Kako će se dalje mijenjati ta iskonska isprepletenost slatke i slane vode, pokazat će geološka budućnost Zemlje. Brojni znanstvenici misle da interglacijal još nije dosegnuo svoj maksimum te da se morska razina i dalje podiže, pojačana antropogenim utjecajem efekta staklenika. Svijest o tomu da, prvi put u eonima dugoj prošlosti Zemlje, i čovjek utječe na prirodne procese valja nam imati na umu dok plovimo od Šibenika do Skradinskoga buka. Jer voda ima sjećanje.

Srdačan pozdrav i ugodan vikend,

Danas od 16 sati nema struje u Velebitskoj ulici.

Iz dežurne službe Elektre u Kninu izvijestili su nas da je došlo do kvara na podzemnom kabelu.

– Kvar je na podzemnom kabelu. negdje od trafo stanice do zgrade, a radnici su na terenu i traže ga. Pitanje je hoćemo li ga večeras uspjeti otkloniti. Bitno je naći gdje je kvar pa ćemo pokušati nešto prespojiti do sutra ujutro – kazali su nam u Elektri.

I. Š.