Razvojna agencija Šibensko-kninske županije u sklopu projekta ‘Razvoj partnerskog vijeća za tržište rada Šibensko-kninske županije faza III’ organizirala je edukacije o poduzetništvu za nezaposlene osobe. Edukacije su za pet grupa održane u prostorijama HZZ-a u Šibeniku.

– Prva grupa edukaciju je pohađala početkom srpnja, a održano je pet grupa edukacija u kojima je ukupno sudjelovao 41 polaznik. Tijekom edukacije polaznici su stekli vrlo vrijedna i korisna znanja o otvaranju poslovnog subjekta i poduzetništvu općenito s posebnim naglaskom na izradu poslovnog plana, načine prijave kreditnog zahtjeva za HAMAG BICRO ESIF zajmove, HBOR kreditne mjere, izradu financijske analize tržišta, izradu analize ponude i potražnje na tržištu, pregled poticajnih mjera za nezaposlene i postupak otvaranja poslovnog subjekta – kazali su iz Javne ustanove Razvojna agencija Šibensko-kninske županije.

Uz edukacije o poduzetništvu, Javna ustanova Razvojna agencija Šibensko-kninske županije raspisala je i javni poziv za dodjelu potpore male vrijednosti u svrhu samozapošljavanja kojim se dodjeljuju potpore u pojedinačnom iznosu do 50.000 kuna. Javni poziv namijenjen je bio nezaposlenim osobama s područja županije koje udovoljavaju kriterijima pripadnosti ranjivim skupinama.

Poziv je raspisan u okviru Programa dodjele potpora za samozapošljavanje – program potpora male vrijednosti čiji je cilj poticanje samozapošljavanja osoba, pripadnika ranjivih skupina, koje žele pokrenuti vlastiti posao na području Šibensko-kninske županije, a osobe koje su prisustvovale na edukaciji o poduzetništvu za nezaposlene dobivaju dodatne bodove pri ocjenjivanju prijava.

Edukacije o poduzetništvu financirane su iz Projekta „Razvoj partnerskog vijeća za tržište rada Šibensko-kninske županije faza III“ (UP.01.3.1.01.0083).

Projekt ‘Razvoj partnerskog vijeća za tržište rada Šibensko-kninske županije faza III’, vrijedan 1.981.518,59 kuna, provodi Javna ustanova Razvojna agencija Šibensko-kninske županije, a partneri na projektu su Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Šibenik, Šibensko-kninska županija, Ured HGK za područja posebne državne skrbi Knin i Srednja škola Lovre Montija.

Projekt je 85% financiran temeljem Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. iz sredstava Europskog socijalnog fonda, dok je 15% iznosa osigurano iz proračuna

Huknet/sponzorirani članak

U sklopu projekta ‘Knin grad s pričom’ stručnjaci koji su uključeni u projekt, nakon završenih edukacija, otputovali su na studijsku putovanje u Varaždin i Mariju Bistricu. Stručnjaci su tako svoje znanje i iskustvo obogatili još više i upoznali su se s primjerima dobre prakse u području promocije nematerijalne kulturne baštine.

– Nematerijalna kulturna baština dio je turističkih resursa Varaždinske županije i predstavlja kulturni izričaj važan za destinaciju. Varaždinska županija posjeduje bogatu povijest te kulturnu raznolikost, a u tradicijskoj kulturi nematerijalna baština ima osobitu vrijednost. Uz stručno vodstvo naši su se stručnjaci upoznali s nematerijalnom baštinom Varaždinske županije s posebnim naglaskom na tradicionalne obrte poput lončarstva, izrade licitara, izrade drvenih igračaka, tradicionalnih logožara (cekera) te na narodne običaje, bednjanski govor, brojne legende te lepoglavsko čipkarstvo – poručuju iz udruga Zdravi grad i Čarobni svijet koje provode projekt.

Uz upoznavanje s bogatom baštinom i povijesti Varaždina, stručnjaci su posjetili i Mariju Bistricu, a s obzirom na to da su djeca i mladi ciljna skupina na projektu, stručnjaci su uz majstore prošli radionice izrade licitara i drvenih igračaka.

Licitari su šareno ukrašeni proizvodi medičara od tijesta, a u današnje vrijeme imaju simboličnu ulogu u stvaranju hrvatskog identiteta. Tradicija izrade licitara počinje u srednjem vijeku i od tada se širila stoljećima u narodu.
Stručnjaci su se okušali i u izradi tradicijskih drvenih igračaka. Tradicija izrade drvenih dječjih igračka nije samo primjer očuvanja nematerijalne kulturne baštine, već one predstavljaju ekološko održiv proizvod te alternativu današnjim plastičnim igračkama. Kod izrade igračaka njeguje se oblikovanje i ukrašavanje prenošeno generacijama. U razgovoru s majstorom stručnjaci su upoznali povijest izrade igračaka, nekada u 19. stoljeću, proizvodnja je doprinosila egzistenciji mnogih obiteljskih zajednica koje su teško živjele. Svaka od igračaka ručni je rad. Iako se danas za obradu koriste i strojevi, dijelovi se ručno dorađuju, oblikuju, sastavljaju te na kraju oslikavaju.
Iako je pojavom modernih igračaka proizvodnja stagnirala, u pojedinim mjestima igračke su i dalje zadržale izvornost. Etnografski muzej u Zagrebu prikuplja i izlaže igračke te bilježi njihovu izradu, a u muzejskim suvenirnicama obrtnici, izrađivači igračaka mogu prodavati svoje proizvode.

Treći dan studijskog putovanja bio je rezerviran za posjet Varaždinskoj feudalnoj utvrdi, od davnina nazivanoj Stari grad, najznačajnijoj povijesnoj građevini Varaždina koja od 1925. godine postaje Gradski muzej Varaždin. Obišli su Kulturnopovijesni odjel u sklopu kojeg su imali priliku vidjeti zbirku namještaja, zrcala i satova, zbirku keramike i stakla, zbirku tekstila, nakita i modnog pribora, zbirku kamenih spomenika i skulptura, glazbenu zbirku, zbirku građanskog života itd.

– Stručnjaci su na ovom studijskom putovanju uvidjeli važnost nematerijalne kulturne baštine u stvaranju kulturnog identiteta destinacije, promicanja te razvijanja kulturne raznolikosti i ljudske kreativnosti. Kulturno nasljeđe, priroda, tradicijska baština, a posebno nematerijalna kulturna baština čine turističke resurse Varaždinske županije. Za uspješan razvoj, kulturnim nasljeđem treba upravljati te ga marketinški razvijati. U razgovoru s osobama koje izrađuju i šire tradicijske zanate diljem Hrvatske, zaključeno je kako još uvijek postoji mjesto za napredak kako bi se tradicijski zanati očuvali u što izvornijem obliku. Naglašena je potreba uvođenja certifikata kao dokaza izvornosti. Tradicija predstavlja prenošenje običaja, vjerovanja, vrijednosti, znanja na mlađe generacije, a bez nje ne bi bilo kulture u obliku u kojem je danas poznata. Prilagođava se društvenim, političkim i gospodarskim situacijama te se mijenja s promjenom načina života. S vremenom neke tradicije su zaboravljene, stoga je važno kontinuirano ih vrednovati i njegovati te zaštititi izvornost – zaključak je studijskog putovanja.

Podsjetimo, cilj projekta ‘Knin grad s pričom’ je građanima približiti sadržaje nematerijalne kulturne baštine grada Knina, kao i osmisliti brošuru i kninski suvenir, a provode ga udruga Zdravi grad iz Splita u suradnji s Udrugom za djecu i mlade Čarobni svijet iz Knina.

Projekt ‘Knin grad s pričom’ vrijedan je 622.958,70 kuna, a u potpunosti je financiran iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.- 2020 – Razvoj i provedba programa za socijalnu koheziju i povećanje zaposlenosti u gradovima: Kninu, Belom Manastiru i Općini Dadra, Benkovcu, Petrinji i Vukovaru, u okviru Europskog socijalnog fonda.

Huknet/sponzorirani članak