Večeras smo u Staroj knjižnici, u sklopu jesenskog programa Narodne knjižnice – Knin, pogledali “Brezu”, filmski klasik Ante Babaje nastao prema istoimenoj noveli Slavka Kolara.

U Mjesecu hrvatske knjige teško je zamisliti prikladniji izbor, djelo koje povezuje hrvatsku književnu baštinu i filmsku umjetnost, a svojim temama i danas potiče na razmišljanje.

Mnogi su “Brezu” zasigurno već gledali, neki možda i više puta. No, zahvaljujući suradnji s Hrvatskom kinotekom Hrvatskoga državnog arhiva, filmovi koje kninska knjižnica prikazuje digitalno su restaurirani, pa ih imamo priliku doživjeti u obnovljenom izdanju, s više pažnje posvećene slici i zvuku.

Mogli bismo reći da je stvar jednostavna: knjižnica pripremi program, a vi odlučujete hoćete li doći. Ipak, stvaranje publike u kulturi nije tako jednostavno. Publika se ne podrazumijeva, ona se stvara, njeguje i okuplja, susret po susret. Za to smo odgovorni svi, oni koji programe osmišljavaju i vi koji im svojim dolaskom dajete smisao.

Ovoga puta za nešto veću posjećenost knjižnica zahvalu upućuje Nadi Jakovčević, profesorici književnosti, čiji nas entuzijazam i predanost vlastitom pozivu podsjećaju koliko su važni ljudi koji i dalje s iskrenim zanimanjem prenose ljubav prema književnosti i umjetnosti

Tekst i foto: Ana Šimić Sunko, Narodna knjižnica – Knin

U petak 23. 10. u A3 nas očekuje večer sirove energije, moćnih riffova i zaraznog groovea uz bend Kal’s Penny!

Kal’s Penny je peteročlani hard rock bend iz Zagreba, osnovan 2019. godine. Kao osnovu njeguje snažnu ritam sekciju, teške gitarske riffove te melodični vokal.

Svoj prvi album Threshold objavili su 2024. godine, na kojemu osim rocka predstavljaju i izlete u druge žanrove te različite glazbene utjecaje – funk, stoner, country, itd., dok tekstovi prate teme otuđenosti, repetitivnosti i traganja za svrhom.

Svojim energičnim live nastupima osvojili su publiku diljem Hrvatske te odnijeli nagrade na nekoliko natjecanja i festivala

Večeras je u prepunoj Staroj knjižnici održano predstavljanje prve samostalne knjige za djecu autorice Ljerke Teskere pod naslovom „Promisli pa kaži“.

Riječ je o zbirci zagonetki i pitalica namijenjenoj djeci vrtićke i mlađe školske dobi, koja na zabavan i poticajan način razvija dječju maštu, logičko razmišljanje i jezične vještine.

Posebnu čar večeri dali su upravo najmlađi, koji su publici predstavili neke od zagonetki iz knjige i tako na zanimljiv način približili njezin sadržaj. Okupljenima se uvodno obratila i sama autorica, podijelivši s prisutnima dio svoje stvaralačke priče.

O pedagoškoj vrijednosti autoričina spisateljskog rada govorila je Anita Ercegovac, istaknuvši važnost ovakvih sadržaja u poticanju dječje kreativnosti i razvoja.

O bogatom pedagoškom radu Ljerke Teskere nije potrebno posebno govoriti – iza nje su godine predanog rada, stručnosti i nesebičnog doprinosa odgoju i obrazovanju brojnih mladih naraštaja.

U sklopu obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige, ovom prigodom knjižnica je nagradila i najčitatelje u dvije kategorije. U kategoriji mladih čitatelja nagrađena je Adriana Vujasinović, učenica šestog razreda, dok je u kategoriji odraslih čitatelja priznanje za najveći broj posuđenih naslova u 2026. godini pripalo učiteljici Zdenki Ganić.

Tekst: Ana Šimić Sunko, FB Narodna knjižnica Knin; foto: Ivanka Maričić, FB Narodna knjižnica Knin

U utorak će se u Galeriji Kninskog muzeja na tvrđavi u 19 sati otvoriti izložba „Proljeće u mrtvoj šumi“ autora dr. art. Svetislava Cvetkovića (životopis).

„Sve počinje od bijelog lista papira, jedne točke, jednog kružića i, naravno, autorova promišljanja o postojanju koje je pokretač cjelokupnog procesa. Iz jedne točke počinje suživot egzistencije i esencije postojanja bitka. Cvetkovićev minimalistički crno-bijeli svijet intenzivniji je od bilo koje boje. Radovi svjedoče kako tišina ponekad ima snažniji odjek od buke. U tišini izniče esencija i za njom umjetnik traga.

Autor nas minucioznim crno-bijelim crtežima uvodi u svoje kompleksne metafizičke prostore. Njihova složenost proizlazi ne samo iz zahtjevne tehnike rada micro penom i grafitnom olovkom nego i iz metafizičkog naboja kojim ti svjetovi plijene.

Umjetnikova egzistencijalistička ideja svoj izraz nalazi u tehnici točkanja (stipple art). Nadahnuta prirodom, u spoju s detaljima arhitektonskih formi, koncentričnim krugovima i organskim oblicima, stvara iluziju nadrealnih, pustih i usamljenih mjesta gotovo apokaliptičke atmosfere.

Ciklus „Proljeće u mrtvoj šumi” slika je strpljivosti, beskonačnosti, dubine i tajanstvenosti. Tisuće točkica i kružića svojim dinamičnim odnosima stvaraju teksturu, volumen i suptilne prijelaze između svijetlih i tamnih površina.

Mogli bismo reći da je ovaj opus umjetnikov odgovor na užurbani tempo života i bijeg u prostor kontemplacije. U njemu, od bjeline papira i prve točke, započinje stvarati svoju oazu regeneracije, novog početka i novog smisla. Autor nas podsjeća da je običan bijeli list – ta bijela ploha – nalik našem životu. Preuzimamo odgovornost za svoje izbore i za način na koji ćemo ispisati taj list života.“

Iz predgovora u katalogu izložbe

Željka Markov

U Staroj knjižnici u utorak, 20. listopada u 19:30 sati koncert će održati Nera Gojanović i Gordana Pavić.

Nera Gojanović (mezzosopranistica) i Gordana Pavić (pijanistica) poznati su i nerazdvojni šibenski glazbeni duo koji uspješno surađuje i nastupa već više od 23 godine. Tijekom svoje dugogodišnje zajedničke karijere održale su tisuće koncerata diljem Hrvatske, donoseći publici bogat i raznovrstan repertoar.

Pučko otvoreno učilište Knin organizira koncert u suradnji s Hrvatskom udrugom glazbenih organizatora i Narodnom knjižnicom – Knin.

Besplatne ulaznice možete preuzeti u knjižnici.

U ponedjeljak, 26. listopada u 17 sati u Staroj knjižnici na rasporedu je kazališna predstava za djecu “Sretna priča jednog medvjedića” u izvedbi Malog teatra.

Besplatne karte mogu se preuzeti u knjižnici.

Sretna priča jednog medvjedića plišani je mjuzikl za cijelu obitelj.

„Jednog dana jedan tata jednog medu s police trgovine uze…“
Tako počinje Sretna priča jednog medvjedića, topla i razigrana priča o odrastanju, prijateljstvu, zaboravu i jednom medi koji pokušava ponovno pronaći svoje mjesto u svijetu.

Kroz glazbu, igru i humor predstava djeci govori o prijateljstvu, empatiji, mašti i važnosti igre, a odrasle podsjeća na ono što odrastanjem često zaboravimo, da igra nije samo dječja stvar.

Predstava se održava u okviru projekta „Kazališni kaleidoskop za djecu, mlade i roditelje – gostovanja Malog teatra u Kninu i okolici“ koji provodi Udruga Atribut u suradnji s Narodnom knjižnicom – Knin.

S ovom predstavom kreće Kazališni kaleidoskop, ciklus od tri gostovanja Malog teatra koja će se tijekom projekta održati u Kninu.

Projekt se provodi uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

U subotu će se u Fotoklubu Knin u 19 sati održati izložba Gordane Bužonje.

Za temu je odabrala osmijehe. One iskrene, spontane, dječje, sramežljive i široke. Osmijehe običnih ljudi u malim trenucima sreće.

Gordana nas svojim fotografijama želi podsjetiti koliko je malo potrebno da nekome uljepšamo dan.

Dođite po svoju dozu dobrog raspoloženja!

Još jedan restaurirani filmski klasik u Staroj knjižnici!

Narodna knjižnica – Knin u suradnji s Hrvatskom kinotekom Hrvatskog državnog arhiva organizira kino projekciju filmskog klasika “Breza” redatelja Ante Babaje iz 1967. godine.

Kino projekcija je na rasporedu u ponedjeljak, 19. listopada u 19 sati, a besplatne ulaznice se mogu preuzeti u knjižnici.

Potresna je to priča o nježnoj seoskoj djevojci Janici koju uništavaju primitivni uvjeti života i surovost međuljudskih odnosa. Ona je odbačena i neshvaćena od svog muža Marka Labudana, a suosjećanje nalazi jedino kod seoskog osobenjaka Jože Svetog. No, to nije dovoljno za opstanak u sredini gdje je nježnost nedopustiva slabost i sramota…

Modernistički klasik Ante Babaje Breza, cijenjen jednako od publike i kritike, upečatljivi je spoj naturalizma i estetizirane fotografije inspirirane naivnim slikarstvom, a zbog ovakvog prikaza folklornih elemenata često se film uspoređuje s djelima Sergeja Paradžanova.

Emocionalno vrlo dramatičan, film razvija Babajine tipične motive egzistencijalne tjeskobe, neprilagođenosti okolini i opsjednutosti prolaznošću.

Ističe se upečatljiva ekspresivna gluma Fabijana Šovagovića i Bate Živojinovića te, njima suprotna, privlačna samozatajnost slovenske glumačke debitantice, manekenke Mance Košir.

Film je na Pulskom filmskom festivalu 1967. u žestokoj konkurenciji osvojio Srebrnu Arenu, Zlatnu arenu za mušku ulogu (Bata Živojinović) i nagradu za snimateljski rad (Tomislav Pinter).