U prostorima Adriatic Business Centra u Šibeniku održana je danas 9. sjednica Županijske skupštine Šibensko-kninske županije, na kojoj su usvojene sve točke dnevnog reda, dok su na aktualnom satu u fokusu bile teme iz područja zaštite okoliša i ekologije.
Sjednicu je vodio predsjednik Županijske skupštine Ante Galić. Usvojeni su dnevni red i zapisnik s prethodne, 8. sjednice, a tijekom aktualnog sata raspravljalo se o izgradnji i rekonstrukciji Osnovne škole u Vodicama, županijskom javnom prijevozu te prijedlogu sedmih izmjena i dopuna Prostornog plana Šibensko-kninske županije. – Prijedlog županijskog Prostornog plana izrađen je na temelju stručnih studija, i u ovoj je fazi još otvoren za raspravu i primjedbe građana koje pristižu županijskom Zavodu za prostorno uređenje. Postupak je, dakle, i dalje u tijeku – naglasio je župan.
Aktualnim satom dominirale su teme vezane uz ekologiju, zaštitu okoliša i gospodarenje otpadom na području Šibensko-kninske županije, a posebna pozornost posvećena je sanaciji kninskih laguna i prostora bivše vojarne Trbounje. – Briga o okolišu i rješavanje ekoloških pitanja od iznimne su važnosti za sve nas. Početkom tjedna, zajedno s predstavnicima Grada Drniša, boravio sam u Zagrebu, gdje sam se sastao s ministricom zaštite okoliša i zelene tranzicije Marijom Vučković. Podrška resornog ministarstva i Vlade Republike Hrvatske ključna je za realizaciju sanacije bivše vojarne Trbounje, čija se vrijednost procjenjuje na oko četiri milijuna eura. Projektu ćemo vrlo brzo pristupiti, a realizacija se očekuje tijekom 2027. godine – kazao je župan Šibensko-kninske županije Paško Rakić, dok je resorna pročelnica dr. sc. Sanja Slavica Matešić dodala kako je sanacija kninskih laguna uvrštena u državni plan gospodarenja otpadom, što otvara mogućnost osiguravanja potrebnih sredstava i provedbe aktivnosti vezanih uz njihovu sanaciju.
Tijekom sjednice usvojene su sve 44 točke dnevnog reda, među kojima i prijedlog Zaključka o prihvaćanju izvješća Mandatne komisije o mirovanju mandata člana Županijske skupštine Petra Baranovića (SDP) i određivanju zamjenika Ivana Bašića (SDP), koji je danas i svečano prisegnuo te preuzeo dužnost županijskog vijećnika.
Roditelji djece koja nisu uključena u redovite programe predškolskog odgoja uskoro će ih moći upisati u program Male škole Dječjeg vrtića Cvrčak Knin za pedagošku godinu 2026./2027.
Upisi će trajati od 7. do 11. rujna 2026. godine, a provodit će se elektroničkim putem kroz sustav vrtic.app, izvijestio je Upravni odjel za lokalnu samoupravu i društvene djelatnosti Grada Knina.
Program predškole obvezan je za svu djecu u godini prije polaska u osnovnu školu, a namijenjen je djeci koja nisu obuhvaćena redovitim programom dječjeg vrtića.
Mala škola provodit će se od 1. listopada 2026. do 31. svibnja 2027. godine, tri puta tjedno, od 16 do 19 sati.
Roditelji, skrbnici i udomitelji prijavu za upis podnose putem sustava vrtic.app, u kojem se prethodno trebaju registrirati.
Za dodatne informacije o upisu zainteresirani se mogu obratiti Dječjem vrtiću Cvrčak Knin na brojeve telefona 022/660-586 i 099/293-4827.
Pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske tijekom rujna provodit će obučne aktivnosti i bojeva gađanja na vojnom poligonu „Josip Markić“ na Crvenoj zemlji zbog čega će pojedinih dana biti zabranjeno ili ograničeno kretanje na području poligona.
Kako je izvijestila Gardijska mehanizirana brigada Hrvatske kopnene vojske, tijekom aktivnosti provodit će se bojeva gađanja naoružanjem kalibra do 12,7 milimetara, a prilikom uvježbavanja koristit će se i eksplozivne naprave.
Potpuna zabrana kretanja na poligonu bit će na snazi 3. i 8. rujna, od 8 do 18 sati, kada će se provoditi vježbovne aktivnosti i bojeva gađanja.
Kretanje će, zbog obučnih aktivnosti, biti ograničeno 2., 4., 14., 15., 16., 17., 18., 21., 22., 23., 24. i 25. rujna, od 9 do 15 sati.
Iz Hrvatske vojske posebno upozoravaju stanovnike Knina i okolnih sela da je na području cijelog poligona moguć nailazak na vojna vozila u pokretu i skupine vojnika, zbog čega je potreban dodatni oprez kako bi se izbjegle prometne i druge nesreće.
Naglašavaju i da oznaka „ZABRANJENO“ podrazumijeva potpunu zabranu ulaska na vojni poligon. Osobe koje se u vrijeme zabrane zateknu na području poligona trebaju ga žurno napustiti.
Građani se pozivaju da radi vlastite sigurnosti poštuju sva upozorenja i upute pripadnika Hrvatske vojske i drugih službenih osoba Ministarstva obrane RH.
Vojni poligon obuhvaća područje omeđeno vrhovima Orljaj, Borova glava, Visibaba, Badanj, Jarebičnjak, Vršina i Lanjevac.
U Kijevu je u srijedu obilježena 35. godišnjica općeg napada na mjesto kao i pogibije kijevskog branitelja Frane Jurića Arambašića, progona mještana i zarobljavanja pripadnika hrvatske vojske i policije, izvijestio je HRT Radio Knin.
Dana 26. kolovoza 1991. godine mjesto su napali tadašnja JNA i pobunjeni Srbi, iz zraka i sa zemlje, razrušili ga i spalili.
Tijekom okupacije Kijeva okrutno je ubijeno 14 civila. Za te zločine nitko nije odgovarao.
Zato su Kijevljani i jučer poručili: „Mi znamo kada je i kako počelo i kojom je cijenom plaćena hrvatska država. Oprostili smo, ali zaboraviti nećemo nikada!”
U selu Plavnu i zaseoku Grubori u utorak je održana komemoracija za šestero civila, uglavnom starijih osoba, ubijenih dvadeset dana nakon Vojno-redarstvene operacije Oluje, izvijestio je HRT Radio Knin.
Za zločin u Gruborima do sada nitko nije odgovarao, iako se dvaput sudilo bivšim pripadnicima Antiterorističke jedinice Lučko. U oba slučaja oslobođeni su krivnje zbog nedostatka dokaza, a Vrhovni sud u presudi je ustvrdio da se ratni zločin u Gruborima pokušao zataškati.
Tko su ubojice i zašto nisu odgovarali, pitanje je koje si, trideset jednu godinu nakon što su im najmiliji ubijeni na svom kućnom pragu, postavljaju okupljene obitelji i mještani Plavna i Grubora. Za njih su u utorak položili vijence i ruže na tradicionalnoj komemoraciji koju organizira Srpsko narodno vijeće i Vijeće srpske nacionalne manjine Šibensko-kninske županije.
Kninska ekipa HGSS Stanice Šibenik spasila je njemačku državljanku na Dinari. izvijestio je HRT Radio Knin.
Njemačka državljanka pala je na glavu na planinarskoj stazi između vrha Dinare i skloništa Drago Grubač. Helikopterom iz ATJ Lučko prebačena je u šibensku bolnicu.
Stradala Njemica bila je u skupini od četvero planinara koji su se zaputili na Dinaru unatoč upozorenjima da se to ne čini zbog požara.
Kninjanin Josip Teskera osvojio je srebrnu medalju u taekwondou predstavljajući Hrvatsku na XX. Mediteranskim igrama u Tarantu u Italiji.
Josip je medalju osvojio u kategoriji do 58 kilograma.
Na putu do finala upisao je tri pobjede – protiv Kosovara Blerona Blerima Ademija, Srbina Todora Vasilića i Španjolca Jesusa Frailea Rodrigueza. U finalnoj borbi bolji je bio Turčin Enes Kaplan.
Pišem ovo kao novinar po zvanju i zanimanju da bih vam dočarao kolika je snaga medija u kreiranju javnog mnijenja te individualne i kolektivne svijesti kao i u stvaranju osobnog stava svakoga od nas. U ovom članku pokušat ću vam približiti odnos medija i “klimatskih promjena”.
U kolovozu 2017. godine u Kninu je deset dana (od toga osam dana za redom) maksimalna temperatura zraka bila 40 stupnjeva i viša. Dakle, bilo je znatno vruće nego ovoga kolovoza.
Najčitaniji hrvatski medij Index.hr izvještavao je tada o
vrućinama u Kninu. Znate li koliko je puta upotrijebio sintagmu „klimatske
promjene“?
Odgovor je – niti jednom.
Ajmo i konkretizirati odgovor. Ovo su izvještavanja Index.hr-a o vrućinama u Kninu u kolovozu 2017. godine.
1. kolovoza: „Ako mislite da je danas bilo
vruće…” — Knin 39,6 °C; 0 spominjanja klimatskih promjena.
2. kolovoza: „Knin se prži na 40…” — 0
spominjanja klimatskih promjena .
3. kolovoza: „Toplinski val dosegnuo je svoj
vrhunac…” — 0 spominjanja klimatskih promjena.
4. kolovoza: „Pakleni vikend…” — najavljuje
do 42 °C u Kninu; 0 spominjanja klimatskih promjena.
5. kolovoza: „Srušeni apsolutni rekordi…” —
govori o rekordnom nizu dana iznad 40 °C u Kninu; 0 spominjanja klimatskih
promjena.
11. kolovoza: „Knin se pržio na 42,3 °C…” —
detaljno o apsolutnom rekordu; 0 spominjanja klimatskih promjena.
To je sedam konkretnih
Indexovih članaka o tom toplinskom valu i rekordnim temperaturama — i u njima 0
pojavljivanja sintagme „klimatske promjene”.
Kada se u hrvatskim medijima počinje koristiti izraz „klimatske promjene“?
Umjetnoj inteligenciji zadao sam zadatak da istraži sve
hrvatske medije tokom 21. stoljeća. I evo rezultata.
Do 2018. godine o klimi i promjenama u klimi piše se uglavnom u znanstvenim izvještajima i izvještajima s konferencija.
Oko 2018. godine vidljiv je prijelaz: aktualni vremenski događaji u Hrvatskoj sve se češće opisuju u klimatskom okviru.
Od 2019. do 2020. godine klimatski okvir postaje normalan
dio mainstream izvještavanja.
Od 2021. do 2023. godine u hrvatskim medijima događa se veliki skok u izravnom povezivanju pojedinačnog vremenskog događaja ili prirodne katastrofe (kiša, nevrijeme, vrućina, hladnoća, poplava, požar) s “klimatskim promjenama” – uz dramatičniji vokabular.
Od 2023. do 2025. godine veza je praktički
institucionalizirana: političari, DHMZ i mediji o događajima često odmah govore
u klimatskom okviru.
A kada neki narativ postane institucionaliziran (sjetimo se korone), svaki protivnik istog (ili onaj koji se samo usudi propitati valjanost narativa) – biva grubo etiketiran, diskvalificiran i gotovo ekskomuniciran. Naučili smo tu lekciju.
Ajmo vidjeti kada se ostali „klimatski“ meta jezik počeo pojavljivati u hrvatskim medijima?
“Polarni vorteks/vrtlog” su prvi spomenuli Slobodna Dalmacija i Jutarnji list 17. veljače 2018. u tekstu pod naslovom „Hoće li se Hrvatska naći na udaru polarnog vrtloga?”, a tportal 22. veljače ima naslov „Svi bruje o strašnom polarnom vorteksu”. Dakle, taj izraz je kod nas u senzacionalnom medijskom registru prisutan već od veljače 2018.
„Toplinska kupola” pojavljuje se nešto kasnije. Prvi taj izraz rabe 24sata od 2. kolovoza 2021. godine, a naslov je „Toplinska kupola nad Europom: Grčku će grijati 47 stupnjeva!”. Nakon toga termin postaje sve češći, a 2023. N1 već objavljuje poseban tekst koji publici objašnjava „Što je toplinska kupola?”.
Kod „superćelijske oluje” čini se da je pravi proboj u hrvatski svakodnevni medijski jezik došao u ljeto 2023., osobito nakon nevremena 19. srpnja 2023. koje je pogodilo Zagreb i Slavoniju. Termin je tada praktički preko noći postao dio svakodnevnog vokabulara.
A kakvo je za to vrijeme – po pitanju klimatskog meta jezika u medijima – bilo stanje u drugim zemljama, na primjer u Velikoj Britaniji?
Ma vidi slučajnosti, i tamo sve kreće nakon 2018. godine.
Za britanske velike novine imamo posebno zanimljive brojke. Analiza za 2006.–2021. godinu pokazuje da se “climate emergency” prije 2018. pojavljivao prosječno samo oko dva puta mjesečno, a početkom 2020-ih čak 126 puta mjesečno — otprilike 63 puta češće.
Još dramatičniji je sam prijelaz od 2018. na 2019. godinu. Oxfordov
korpus pokazuje da je uporaba izraza “climate emergency” tijekom 2019. porasla
10.796% (da, preko deset tisuća posto). Tako se u rujnu 2019. sintagma „climate
emergency“ koristila više od 100 puta češće nego godinu ranije.
Eto ga dragi ljudi, tako funkcioniraju mediji i to vam je
snaga medija. Klimatske promjene do 2018. godine nisu ni postojale, jer ih nije
bilo u medijima.
Za kraj, prisjetimo se pandemije. Kad je nestala i prestala korona? Prestala je istog dana i istog časa kad su mediji prestali pisati o njoj. Točnije, napadom Putina na Ukrajinu.
Nastavite s redovnim aktivnostima i – oprezno s medijima.
P. S. Ako vas zanima koliko je porasla prosječna srednja godišnja temperatura zraka u Kninu u odnosu na 70-godišnji prosjek pročitajte u ovom članku
Kninski bend John Reed & The Gentlemen objavio je EP “Sunburn”.
EP je snimljen u Zadru, a producirao ga je poznati zadarski producent Jere Šešelja. Fotografija i vizual EP-a djelo su Miće Samardžije.
Autor pjesama je Karlo Marijanović koji je gitarist i pjevač grupe, a osim njega na aranžmanima su radili i basist benda Duško Korlat i bubnjar Zvonimir Anić-Kremić.
Osim naslovne Sunburn, na EP-u su još pjesme Ehoes of the Sky, Music’s Spell i Midnight Whisper.
Band postoji od 2023. godine, imali su do sada nastupe u Kninu, Zagrebu i Rijeci, a kroz svoj razvojni put mijenjali su stilove, počevši s retro hard rock-om, a završivši na stoneru.
Svi koji vole stoner rock i glazbu bendova poput Queens of the Stone Age – doći će na svoje i uživati u ovoj glazbi. Žestoko, energično, beskompromisno i čvrsto – siže je ovoga glazbenog uratka nakon kojega samo s nestrpljenjem možemo čekati i prvi album.
EP se može poslušati na Bandcampu i YouTube-u čiji link vam dajemo u nastavku.
Nevrijeme koje je jučer protutnjalo Kninom otkinulo je brojne grane i nanijelo zemlju na pločnike ulica. No veće štete nije bilo.
Iz HEP-a su za HRT Radio Knin javili da rade na sanaciji kvarova zbog kojih su bez struje ostali Biovičino selo te dijelovi Vrpolja, Golubića i Kistanja.
U Vrpolju bi kvar trebao biti otklonjen do 11 sati, a u Golubiću djelatnici HEP-a uklanjaju drveće zbog kojeg je nastala šteta. U Kistanjama rade na sanaciji na dva mjesta.
Požar na Dinari još nije ugašen, ali je kišno nevrijeme “dobro došlo” kazao je za HRT Radio Knin Miran Marelja.
Troje državljana Kanade izazvali su požar u mjestu Bobodol koje se nalazi između Vrbnika i Oklaja. Jedna osumnjičena je uhićena. U nastavku članka – izvještaj policije.
U Policijskoj postaji Drniš provedeno je kriminalističko istraživanje nad 28-godišnjom državljankom Kanade, osumnjičenom za počinjenje kaznenog djela dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom.
Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je osumnjičena 28-godišnjakinja zajedno s 30-godišnjakom i 31-godišnjakinjom, svi državljani Kanade, u ponedjeljak, 17. kolovoza, u poslijepodnevnim satima u mjestu Bobodol, uz makadamsko ugibalište otvorenim plamenom izazvala požar, uslijed čega je izgorjela suha trava i nisko raslinje na površini od 15 x 3 metra.
Brzom intervencijom građana i vatrogasaca spriječeno je daljnje širenje požara koji je u 17,54 sata potpuno ugašen od strane 4 djelatnika s 2 vozila DVD-a Promina i DVD-a Biskupija.
Nakon dovršenog istraživanja osumnjičena 28-godišnjakinja predana je pritvorskom nadzorniku Policijske uprave šibensko-kninske, a kaznena prijava dostavljena je nadležnom državnom odvjetništvu u Šibeniku. S obzirom na to da su 30-godišnjak i 31-godišnjakinja trenutno nedostupni policiji za njima je raspisana potraga.
Mnoge su negativne strane umjetne inteligencije. Prije svega to je smanjivanje naših kognitivnih sposobnosti ukoliko je budemo koristili pasivno te bez mjere i kriterija.
S druge strane, ciljano i strateško korištenje može biti od koristi. I za rješavanje velikih zadataka, ali i za manje edukativne zanimljivosti – do kojih bi teško mogli doći da nije AI-a.
Knin na moru
Jedna od takvih odnosi se i na kartografski prikaz geološke povijesti zemlje – primijenjen samo na područje Hrvatske. Umjetnoj inteligenciji smo zadali smjernice i kazali joj da nam napravi kartu Hrvatske – prije 100 milijuna godina – skupa s pojašnjenima i legendama.
Kartu možete pogledati na vrhu članka. Po njoj ispada da je Knin prije 100 milijuna godina – bio na moru.
Alke za vezanje brodova na Žagroviću i u Golubiću
Kad smo se dotakli ove teme, malo ću joj pristupiti i s etnografskog gledišta. Naime u kninskom kraju postoje legende koje i danas prepričavaju stariji ljudi – da su prastare metalne alke za vezivanje brodova bile vidljive još prije stotinjak godina – na Žagroviću i u Golubiću (zaseok Plavšići).
Iskreno, teško je povjerovati u te priče s obzirom da prije 100 milijuna godina – kada je na ovom području bilo more – nije bilo čovjeka. Barem prema službenoj znanosti koja kaže da se homo sapiens pojavio tek prije 300 tisuća godina.
Ali da sve to skupa zvuči zanimljivo i golica maštu – ne može se poreći.
Kako je izgledao Knin na moru
U slikama ispod pogledajte Knin izgleda danas i kako bi isti kadar otprilike izgledao prije 100 milijuna godina.
Pogled sa Spasa na Žagrović, Orlovicu i dio Knina. Uslikano 2026. godine. Foto: Ivica ŠimićIsti kadar Knina prije 100 milijuna godina – mogući izgled; Priredila: AI
Omiš nije sam. Podrška i pomoć stižu iz svih dijelova Hrvatske, čemu se želimo pridružiti jer smatramo da je naša dužnost i obveza biti uz svoje sunarodnjake onda kada je najteže – poručio je župan te još jednom zahvalio svim vatrogascima, pripadnicima žurnih službi i svima onima koji su ove požarne sezone pokazali iznimnu hrabrost, požrtvovnost i nesebičnost.
Šibensko-kninska županija pridružuje se nizu županija i gradova diljem Hrvatske koji su pružili pomoć Omišu nakon nedavnog razarajućeg požara. Župan Paško Rakić donio je Odluku kojom se Gradu Omišu dodjeljuje jednokratna novčana pomoću u iznosu od 20.000 eura za sanaciju posljedica požara te obnovu infrastrukture i osiguranje osnovnih potrepština za stradale i evakuirane.
Istaknuo je kako su prijateljski odnosi između Županije i Grada Omiša, ali i osjećaj solidarnosti i zajedništva, osobito važni u ovim teškim trenucima. – U Šibensko-kninskoj županiji imamo iskustva s požarima i vrlo dobro znamo koliko teške i dugotrajne posljedice mogu ostaviti za sobom, ali i koliko je u takvim trenucima važno imati oslonac i podršku drugih. Omiš nije sam. Podrška i pomoć stižu iz svih dijelova Hrvatske, čemu se želimo pridružiti jer smatramo da je naša dužnost i obveza biti uz svoje sunarodnjake onda kada je najteže – poručio je župan Rakić te još jednom zahvalio svim vatrogascima, pripadnicima žurnih službi i svima onima koji su ove požarne sezone pokazali iznimnu hrabrost, požrtvovnost i nesebičnost.
Grad Knin raspisao javni poziv korisnicima zajamčene minimalne naknade koji se griju na drva
U skladu s točkom Vlade RH, mjerilo za financiranje troškova stanovanja koji se odnose na troškove ogrjeva korisnika koji se griju na drva je iznos od 161,00 eura po korisniku.
Pozivaju se svi korisnici zajamčene minimalne naknade koji se griju na drva da u razdoblju od 24. kolovoza 2026.dozaključno s danom 15. listopada 2026. godine, Gradu Kninu, Ul. dr. Franje Tuđmana 2, 22300 Knin, podnesu pisani zahtjev za ostvarivanje prava na pomoć za podmirenje troškova ogrjeva u 2026. godini, koji se može preuzeti sa službene internetske stranice Grada Knina www.knin.hr ili u zgradi gradske uprave Grada Knina, Ul. dr. Franje Tuđmana br. 2, 22300 Knin, prizemlje (na porti), svakim radnim danom u vremenu od 08:00 do 13:00 sati.
Uz zahtjev obvezno priložiti: – rješenje o ostvarenju prava na zajamčenu minimalnu naknadu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Knin – izjavu korisnika da se grije na drva – presliku broja tekućeg, žiro ili zaštićenog računa (za zaštićeni račun obvezno priložiti potvrdu/obavijest FINA-e iz 2026. godine).
Popunjeni zahtjevi zajedno s pripadajućom dokumentacijom predaju se u zgradi gradske uprave Grada Knina, na I. katu, u uredu broj 20, službeniku koji će u gore navedenom vremenu biti zadužen za njihovo zaprimanje.
