Roditelji djece koja nisu uključena u redovite programe predškolskog odgoja uskoro će ih moći upisati u program Male škole Dječjeg vrtića Cvrčak Knin za pedagošku godinu 2026./2027.
Upisi će trajati od 7. do 11. rujna 2026. godine, a provodit će se elektroničkim putem kroz sustav vrtic.app, izvijestio je Upravni odjel za lokalnu samoupravu i društvene djelatnosti Grada Knina.
Program predškole obvezan je za svu djecu u godini prije polaska u osnovnu školu, a namijenjen je djeci koja nisu obuhvaćena redovitim programom dječjeg vrtića.
Mala škola provodit će se od 1. listopada 2026. do 31. svibnja 2027. godine, tri puta tjedno, od 16 do 19 sati.
Roditelji, skrbnici i udomitelji prijavu za upis podnose putem sustava vrtic.app, u kojem se prethodno trebaju registrirati.
Za dodatne informacije o upisu zainteresirani se mogu obratiti Dječjem vrtiću Cvrčak Knin na brojeve telefona 022/660-586 i 099/293-4827.
Pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske tijekom rujna provodit će obučne aktivnosti i bojeva gađanja na vojnom poligonu „Josip Markić“ na Crvenoj zemlji zbog čega će pojedinih dana biti zabranjeno ili ograničeno kretanje na području poligona.
Kako je izvijestila Gardijska mehanizirana brigada Hrvatske kopnene vojske, tijekom aktivnosti provodit će se bojeva gađanja naoružanjem kalibra do 12,7 milimetara, a prilikom uvježbavanja koristit će se i eksplozivne naprave.
Potpuna zabrana kretanja na poligonu bit će na snazi 3. i 8. rujna, od 8 do 18 sati, kada će se provoditi vježbovne aktivnosti i bojeva gađanja.
Kretanje će, zbog obučnih aktivnosti, biti ograničeno 2., 4., 14., 15., 16., 17., 18., 21., 22., 23., 24. i 25. rujna, od 9 do 15 sati.
Iz Hrvatske vojske posebno upozoravaju stanovnike Knina i okolnih sela da je na području cijelog poligona moguć nailazak na vojna vozila u pokretu i skupine vojnika, zbog čega je potreban dodatni oprez kako bi se izbjegle prometne i druge nesreće.
Naglašavaju i da oznaka „ZABRANJENO“ podrazumijeva potpunu zabranu ulaska na vojni poligon. Osobe koje se u vrijeme zabrane zateknu na području poligona trebaju ga žurno napustiti.
Građani se pozivaju da radi vlastite sigurnosti poštuju sva upozorenja i upute pripadnika Hrvatske vojske i drugih službenih osoba Ministarstva obrane RH.
Vojni poligon obuhvaća područje omeđeno vrhovima Orljaj, Borova glava, Visibaba, Badanj, Jarebičnjak, Vršina i Lanjevac.
U Kijevu je u srijedu obilježena 35. godišnjica općeg napada na mjesto kao i pogibije kijevskog branitelja Frane Jurića Arambašića, progona mještana i zarobljavanja pripadnika hrvatske vojske i policije, izvijestio je HRT Radio Knin.
Dana 26. kolovoza 1991. godine mjesto su napali tadašnja JNA i pobunjeni Srbi, iz zraka i sa zemlje, razrušili ga i spalili.
Tijekom okupacije Kijeva okrutno je ubijeno 14 civila. Za te zločine nitko nije odgovarao.
Zato su Kijevljani i jučer poručili: „Mi znamo kada je i kako počelo i kojom je cijenom plaćena hrvatska država. Oprostili smo, ali zaboraviti nećemo nikada!”
U selu Plavnu i zaseoku Grubori u utorak je održana komemoracija za šestero civila, uglavnom starijih osoba, ubijenih dvadeset dana nakon Vojno-redarstvene operacije Oluje, izvijestio je HRT Radio Knin.
Za zločin u Gruborima do sada nitko nije odgovarao, iako se dvaput sudilo bivšim pripadnicima Antiterorističke jedinice Lučko. U oba slučaja oslobođeni su krivnje zbog nedostatka dokaza, a Vrhovni sud u presudi je ustvrdio da se ratni zločin u Gruborima pokušao zataškati.
Tko su ubojice i zašto nisu odgovarali, pitanje je koje si, trideset jednu godinu nakon što su im najmiliji ubijeni na svom kućnom pragu, postavljaju okupljene obitelji i mještani Plavna i Grubora. Za njih su u utorak položili vijence i ruže na tradicionalnoj komemoraciji koju organizira Srpsko narodno vijeće i Vijeće srpske nacionalne manjine Šibensko-kninske županije.
Kninska ekipa HGSS Stanice Šibenik spasila je njemačku državljanku na Dinari. izvijestio je HRT Radio Knin.
Njemačka državljanka pala je na glavu na planinarskoj stazi između vrha Dinare i skloništa Drago Grubač. Helikopterom iz ATJ Lučko prebačena je u šibensku bolnicu.
Stradala Njemica bila je u skupini od četvero planinara koji su se zaputili na Dinaru unatoč upozorenjima da se to ne čini zbog požara.
Kninjanin Josip Teskera osvojio je srebrnu medalju u taekwondou predstavljajući Hrvatsku na XX. Mediteranskim igrama u Tarantu u Italiji.
Josip je medalju osvojio u kategoriji do 58 kilograma.
Na putu do finala upisao je tri pobjede – protiv Kosovara Blerona Blerima Ademija, Srbina Todora Vasilića i Španjolca Jesusa Frailea Rodrigueza. U finalnoj borbi bolji je bio Turčin Enes Kaplan.
Pišem ovo kao novinar po zvanju i zanimanju da bih vam dočarao kolika je snaga medija u kreiranju javnog mnijenja te individualne i kolektivne svijesti kao i u stvaranju osobnog stava svakoga od nas. U ovom članku pokušat ću vam približiti odnos medija i “klimatskih promjena”.
U kolovozu 2017. godine u Kninu je deset dana (od toga osam dana za redom) maksimalna temperatura zraka bila 40 stupnjeva i viša. Dakle, bilo je znatno vruće nego ovoga kolovoza.
Najčitaniji hrvatski medij Index.hr izvještavao je tada o
vrućinama u Kninu. Znate li koliko je puta upotrijebio sintagmu „klimatske
promjene“?
Odgovor je – niti jednom.
Ajmo i konkretizirati odgovor. Ovo su izvještavanja Index.hr-a o vrućinama u Kninu u kolovozu 2017. godine.
1. kolovoza: „Ako mislite da je danas bilo
vruće…” — Knin 39,6 °C; 0 spominjanja klimatskih promjena.
2. kolovoza: „Knin se prži na 40…” — 0
spominjanja klimatskih promjena .
3. kolovoza: „Toplinski val dosegnuo je svoj
vrhunac…” — 0 spominjanja klimatskih promjena.
4. kolovoza: „Pakleni vikend…” — najavljuje
do 42 °C u Kninu; 0 spominjanja klimatskih promjena.
5. kolovoza: „Srušeni apsolutni rekordi…” —
govori o rekordnom nizu dana iznad 40 °C u Kninu; 0 spominjanja klimatskih
promjena.
11. kolovoza: „Knin se pržio na 42,3 °C…” —
detaljno o apsolutnom rekordu; 0 spominjanja klimatskih promjena.
To je sedam konkretnih
Indexovih članaka o tom toplinskom valu i rekordnim temperaturama — i u njima 0
pojavljivanja sintagme „klimatske promjene”.
Kada se u hrvatskim medijima počinje koristiti izraz „klimatske promjene“?
Umjetnoj inteligenciji zadao sam zadatak da istraži sve
hrvatske medije tokom 21. stoljeća. I evo rezultata.
Do 2018. godine o klimi i promjenama u klimi piše se uglavnom u znanstvenim izvještajima i izvještajima s konferencija.
Oko 2018. godine vidljiv je prijelaz: aktualni vremenski događaji u Hrvatskoj sve se češće opisuju u klimatskom okviru.
Od 2019. do 2020. godine klimatski okvir postaje normalan
dio mainstream izvještavanja.
Od 2021. do 2023. godine u hrvatskim medijima događa se veliki skok u izravnom povezivanju pojedinačnog vremenskog događaja ili prirodne katastrofe (kiša, nevrijeme, vrućina, hladnoća, poplava, požar) s “klimatskim promjenama” – uz dramatičniji vokabular.
Od 2023. do 2025. godine veza je praktički
institucionalizirana: političari, DHMZ i mediji o događajima često odmah govore
u klimatskom okviru.
A kada neki narativ postane institucionaliziran (sjetimo se korone), svaki protivnik istog (ili onaj koji se samo usudi propitati valjanost narativa) – biva grubo etiketiran, diskvalificiran i gotovo ekskomuniciran. Naučili smo tu lekciju.
Ajmo vidjeti kada se ostali „klimatski“ meta jezik počeo pojavljivati u hrvatskim medijima?
“Polarni vorteks/vrtlog” su prvi spomenuli Slobodna Dalmacija i Jutarnji list 17. veljače 2018. u tekstu pod naslovom „Hoće li se Hrvatska naći na udaru polarnog vrtloga?”, a tportal 22. veljače ima naslov „Svi bruje o strašnom polarnom vorteksu”. Dakle, taj izraz je kod nas u senzacionalnom medijskom registru prisutan već od veljače 2018.
„Toplinska kupola” pojavljuje se nešto kasnije. Prvi taj izraz rabe 24sata od 2. kolovoza 2021. godine, a naslov je „Toplinska kupola nad Europom: Grčku će grijati 47 stupnjeva!”. Nakon toga termin postaje sve češći, a 2023. N1 već objavljuje poseban tekst koji publici objašnjava „Što je toplinska kupola?”.
Kod „superćelijske oluje” čini se da je pravi proboj u hrvatski svakodnevni medijski jezik došao u ljeto 2023., osobito nakon nevremena 19. srpnja 2023. koje je pogodilo Zagreb i Slavoniju. Termin je tada praktički preko noći postao dio svakodnevnog vokabulara.
A kakvo je za to vrijeme – po pitanju klimatskog meta jezika u medijima – bilo stanje u drugim zemljama, na primjer u Velikoj Britaniji?
Ma vidi slučajnosti, i tamo sve kreće nakon 2018. godine.
Za britanske velike novine imamo posebno zanimljive brojke. Analiza za 2006.–2021. godinu pokazuje da se “climate emergency” prije 2018. pojavljivao prosječno samo oko dva puta mjesečno, a početkom 2020-ih čak 126 puta mjesečno — otprilike 63 puta češće.
Još dramatičniji je sam prijelaz od 2018. na 2019. godinu. Oxfordov
korpus pokazuje da je uporaba izraza “climate emergency” tijekom 2019. porasla
10.796% (da, preko deset tisuća posto). Tako se u rujnu 2019. sintagma „climate
emergency“ koristila više od 100 puta češće nego godinu ranije.
Eto ga dragi ljudi, tako funkcioniraju mediji i to vam je
snaga medija. Klimatske promjene do 2018. godine nisu ni postojale, jer ih nije
bilo u medijima.
Za kraj, prisjetimo se pandemije. Kad je nestala i prestala korona? Prestala je istog dana i istog časa kad su mediji prestali pisati o njoj. Točnije, napadom Putina na Ukrajinu.
Nastavite s redovnim aktivnostima i – oprezno s medijima.
P. S. Ako vas zanima koliko je porasla prosječna srednja godišnja temperatura zraka u Kninu u odnosu na 70-godišnji prosjek pročitajte u ovom članku
Kninski bend John Reed & The Gentlemen objavio je EP “Sunburn”.
EP je snimljen u Zadru, a producirao ga je poznati zadarski producent Jere Šešelja. Fotografija i vizual EP-a djelo su Miće Samardžije.
Autor pjesama je Karlo Marijanović koji je gitarist i pjevač grupe, a osim njega na aranžmanima su radili i basist benda Duško Korlat i bubnjar Zvonimir Anić-Kremić.
Osim naslovne Sunburn, na EP-u su još pjesme Ehoes of the Sky, Music’s Spell i Midnight Whisper.
Band postoji od 2023. godine, imali su do sada nastupe u Kninu, Zagrebu i Rijeci, a kroz svoj razvojni put mijenjali su stilove, počevši s retro hard rock-om, a završivši na stoneru.
Svi koji vole stoner rock i glazbu bendova poput Queens of the Stone Age – doći će na svoje i uživati u ovoj glazbi. Žestoko, energično, beskompromisno i čvrsto – siže je ovoga glazbenog uratka nakon kojega samo s nestrpljenjem možemo čekati i prvi album.
EP se može poslušati na Bandcampu i YouTube-u čiji link vam dajemo u nastavku.
Nevrijeme koje je jučer protutnjalo Kninom otkinulo je brojne grane i nanijelo zemlju na pločnike ulica. No veće štete nije bilo.
Iz HEP-a su za HRT Radio Knin javili da rade na sanaciji kvarova zbog kojih su bez struje ostali Biovičino selo te dijelovi Vrpolja, Golubića i Kistanja.
U Vrpolju bi kvar trebao biti otklonjen do 11 sati, a u Golubiću djelatnici HEP-a uklanjaju drveće zbog kojeg je nastala šteta. U Kistanjama rade na sanaciji na dva mjesta.
Požar na Dinari još nije ugašen, ali je kišno nevrijeme “dobro došlo” kazao je za HRT Radio Knin Miran Marelja.
Troje državljana Kanade izazvali su požar u mjestu Bobodol koje se nalazi između Vrbnika i Oklaja. Jedna osumnjičena je uhićena. U nastavku članka – izvještaj policije.
U Policijskoj postaji Drniš provedeno je kriminalističko istraživanje nad 28-godišnjom državljankom Kanade, osumnjičenom za počinjenje kaznenog djela dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom.
Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je osumnjičena 28-godišnjakinja zajedno s 30-godišnjakom i 31-godišnjakinjom, svi državljani Kanade, u ponedjeljak, 17. kolovoza, u poslijepodnevnim satima u mjestu Bobodol, uz makadamsko ugibalište otvorenim plamenom izazvala požar, uslijed čega je izgorjela suha trava i nisko raslinje na površini od 15 x 3 metra.
Brzom intervencijom građana i vatrogasaca spriječeno je daljnje širenje požara koji je u 17,54 sata potpuno ugašen od strane 4 djelatnika s 2 vozila DVD-a Promina i DVD-a Biskupija.
Nakon dovršenog istraživanja osumnjičena 28-godišnjakinja predana je pritvorskom nadzorniku Policijske uprave šibensko-kninske, a kaznena prijava dostavljena je nadležnom državnom odvjetništvu u Šibeniku. S obzirom na to da su 30-godišnjak i 31-godišnjakinja trenutno nedostupni policiji za njima je raspisana potraga.
Mnoge su negativne strane umjetne inteligencije. Prije svega to je smanjivanje naših kognitivnih sposobnosti ukoliko je budemo koristili pasivno te bez mjere i kriterija.
S druge strane, ciljano i strateško korištenje može biti od koristi. I za rješavanje velikih zadataka, ali i za manje edukativne zanimljivosti – do kojih bi teško mogli doći da nije AI-a.
Knin na moru
Jedna od takvih odnosi se i na kartografski prikaz geološke povijesti zemlje – primijenjen samo na područje Hrvatske. Umjetnoj inteligenciji smo zadali smjernice i kazali joj da nam napravi kartu Hrvatske – prije 100 milijuna godina – skupa s pojašnjenima i legendama.
Kartu možete pogledati na vrhu članka. Po njoj ispada da je Knin prije 100 milijuna godina – bio na moru.
Alke za vezanje brodova na Žagroviću i u Golubiću
Kad smo se dotakli ove teme, malo ću joj pristupiti i s etnografskog gledišta. Naime u kninskom kraju postoje legende koje i danas prepričavaju stariji ljudi – da su prastare metalne alke za vezivanje brodova bile vidljive još prije stotinjak godina – na Žagroviću i u Golubiću (zaseok Plavšići).
Iskreno, teško je povjerovati u te priče s obzirom da prije 100 milijuna godina – kada je na ovom području bilo more – nije bilo čovjeka. Barem prema službenoj znanosti koja kaže da se homo sapiens pojavio tek prije 300 tisuća godina.
Ali da sve to skupa zvuči zanimljivo i golica maštu – ne može se poreći.
Kako je izgledao Knin na moru
U slikama ispod pogledajte Knin izgleda danas i kako bi isti kadar otprilike izgledao prije 100 milijuna godina.
Pogled sa Spasa na Žagrović, Orlovicu i dio Knina. Uslikano 2026. godine. Foto: Ivica ŠimićIsti kadar Knina prije 100 milijuna godina – mogući izgled; Priredila: AI
Omiš nije sam. Podrška i pomoć stižu iz svih dijelova Hrvatske, čemu se želimo pridružiti jer smatramo da je naša dužnost i obveza biti uz svoje sunarodnjake onda kada je najteže – poručio je župan te još jednom zahvalio svim vatrogascima, pripadnicima žurnih službi i svima onima koji su ove požarne sezone pokazali iznimnu hrabrost, požrtvovnost i nesebičnost.
Šibensko-kninska županija pridružuje se nizu županija i gradova diljem Hrvatske koji su pružili pomoć Omišu nakon nedavnog razarajućeg požara. Župan Paško Rakić donio je Odluku kojom se Gradu Omišu dodjeljuje jednokratna novčana pomoću u iznosu od 20.000 eura za sanaciju posljedica požara te obnovu infrastrukture i osiguranje osnovnih potrepština za stradale i evakuirane.
Istaknuo je kako su prijateljski odnosi između Županije i Grada Omiša, ali i osjećaj solidarnosti i zajedništva, osobito važni u ovim teškim trenucima. – U Šibensko-kninskoj županiji imamo iskustva s požarima i vrlo dobro znamo koliko teške i dugotrajne posljedice mogu ostaviti za sobom, ali i koliko je u takvim trenucima važno imati oslonac i podršku drugih. Omiš nije sam. Podrška i pomoć stižu iz svih dijelova Hrvatske, čemu se želimo pridružiti jer smatramo da je naša dužnost i obveza biti uz svoje sunarodnjake onda kada je najteže – poručio je župan Rakić te još jednom zahvalio svim vatrogascima, pripadnicima žurnih službi i svima onima koji su ove požarne sezone pokazali iznimnu hrabrost, požrtvovnost i nesebičnost.
Grad Knin raspisao javni poziv korisnicima zajamčene minimalne naknade koji se griju na drva
U skladu s točkom Vlade RH, mjerilo za financiranje troškova stanovanja koji se odnose na troškove ogrjeva korisnika koji se griju na drva je iznos od 161,00 eura po korisniku.
Pozivaju se svi korisnici zajamčene minimalne naknade koji se griju na drva da u razdoblju od 24. kolovoza 2026.dozaključno s danom 15. listopada 2026. godine, Gradu Kninu, Ul. dr. Franje Tuđmana 2, 22300 Knin, podnesu pisani zahtjev za ostvarivanje prava na pomoć za podmirenje troškova ogrjeva u 2026. godini, koji se može preuzeti sa službene internetske stranice Grada Knina www.knin.hr ili u zgradi gradske uprave Grada Knina, Ul. dr. Franje Tuđmana br. 2, 22300 Knin, prizemlje (na porti), svakim radnim danom u vremenu od 08:00 do 13:00 sati.
Uz zahtjev obvezno priložiti: – rješenje o ostvarenju prava na zajamčenu minimalnu naknadu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Knin – izjavu korisnika da se grije na drva – presliku broja tekućeg, žiro ili zaštićenog računa (za zaštićeni račun obvezno priložiti potvrdu/obavijest FINA-e iz 2026. godine).
Popunjeni zahtjevi zajedno s pripadajućom dokumentacijom predaju se u zgradi gradske uprave Grada Knina, na I. katu, u uredu broj 20, službeniku koji će u gore navedenom vremenu biti zadužen za njihovo zaprimanje.
U Drnišu je danas obilježeno uvođenje izvođača u posao na projektu izgradnje obilaznice Drniša – II. i III. faza, jednom od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Šibensko-kninskoj županiji, kojim će se tranzitni promet izmjestiti iz središta grada i stvoriti preduvjeti za daljnji gospodarski razvoj Drniša i cijele županije.
Naručitelj radova su Hrvatske ceste d.o.o., a posao je povjeren Zajednici ponuditelja TEXO MOLIOR d.o.o. iz Cavtata i CGP d.d. iz Slovenije. Ugovorena vrijednost radova iznosi 38,5 milijuna eura bez PDV-a, a planirani rok izvođenja radova je 30 mjeseci.
Obilaznica će biti duga 9,1 kilometar, a njezina izgradnja je od strateškog značaja za rasterećenje grada od tranzitnog prometa, kao i stvaranje kvalitetnije i sigurnije prometne povezanosti. Istodobno, projekt predstavlja važan korak prema realizaciji buduće brze ceste Šibenik – Drniš – Knin – granica BiH.
Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je kako je drniške obilaznice dio šireg razvoja prometne infrastrukture i bolje povezanosti Šibenika, Drniša i Knina. – Obilaznica Drniša jedan je od najvećih infrastrukturnih projekata u županiji, ali i šire, budući da predstavlja početak izgradnje buduće brze ceste Šibenik – Drniš – Knin – granica BiH. No, gradi se na području cijele Šibensko-kninske županije i značajno ulaže u infrastrukturne projekte koji predstavljaju jednu prometnu cjelinu, sjajući zaleđe i obalu. A upravo je to i smisao cestovne infrastrukture – stvarati uvjete za razvoj gospodarstva te podizati kvalitetu života građana – kazao je ministar i dodao kako se istodobno obnavljaju državne ceste D33 prema Kninu i D56 prema Muću, čija ukupna vrijednost iznosi oko 34 milijuna eura.
Najavio je i skorašnje potpisivanje ugovora za obnovu željezničkog kolodvora u Drnišu, vrijednog oko 7,5 milijuna eura.
Šibensko-kninski župan Paško Rakić projekt je ocijenio povijesnim za Drniš i cijelu županiju, istaknuvši njegov strateški značaj za daljnji razvoj prometne infrastrukture i gospodarstva. – Drniška obilaznica jedan je od najvažnijih projekta u Šibensko-kninskoj županiji, „kralježnica“ i Pelješki most naše županije. Riječ je o projektu koji je rezultat političkog zajedništva i snažne sinergije županije, Grada Drniša i Vlade Republike Hrvatske, ali i kontinuiranog rada naših prethodnika. Važno je istaknuti da je ovo jedan nadstranački projekt, jer će od njega korist imati svi stanovnici naše županije, s obzirom na to da je prometna povezanost jedan od preduvjeta svakog daljnjeg rasta i razvoja – kazao je župan Rakić, i zahvalio ministru Butkoviću na odličnoj suradnji, a Vladi Republike Hrvatske i predsjedniku Vlade na kontinuiranoj podršci.
– U narednom razdoblju očekujemo rekonstrukciju niza cestovnih pravaca na području županije, što uključuje obnovu postojeće ceste D33, između Knina i Drniša, te ceste D56, od Drniša prema Splitsko-dalmatinskoj županiji, kroz Petrovo polje, a projektirat će se i nova trasa brze ceste od Drniša do Oklaja. Također se pripremaju projekti u okolici Šibenika i priobalju – najavio je župan.
Važnost projekta za Drniš istaknuo je i gradonačelnik Tomislav Dželalija te naglasio kako će obilaznica donijeti višestruke koristi – od povećanja sigurnosti prometa do stvaranja novih razvojnih mogućnosti za gospodarstvo, dok je predsjednik Uprave Hrvatskih cesta d.o.o. Ivica Budimir predstavio osnovne značajke ovog tehnički zahtjevnog projekta.
