Pišem ovo kao novinar po zvanju i zanimanju da bih vam dočarao kolika je snaga medija u kreiranju javnog mnijenja te individualne i kolektivne svijesti kao i u stvaranju osobnog stava svakoga od nas. U ovom članku pokušat ću vam približiti odnos medija i “klimatskih promjena”.

U kolovozu 2017. godine u Kninu je deset dana (od toga osam dana za redom) temperatura zraka bila 40 stupnjeva i više. Dakle, bilo je znatno vruće nego ovoga kolovoza.

Najčitaniji hrvatski medij Index.hr izvještavao je tada o vrućinama u Kninu. Znate li koliko je puta upotrijebio sintagmu „klimatske promjene“?

Odgovor je – niti jednom.

Ajmo i konkretizirati odgovor. Ovo su izvještavanja Indeks.hr-a o vrućinama u Kninu u kolovozu 2017. godine.

• 1. kolovoza: „Ako mislite da je danas bilo vruće…” — Knin 39,6 °C; 0 spominjanja klimatskih promjena.
• 2. kolovoza: „Knin se prži na 40…” — 0 spominjanja klimatskih promjena .
• 3. kolovoza: „Toplinski val dosegnuo je svoj vrhunac…” — 0 spominjanja klimatskih promjena.  
• 4. kolovoza: „Pakleni vikend…” — najavljuje do 42 °C u Kninu; 0 spominjanja klimatskih promjena.
• 5. kolovoza: „Srušeni apsolutni rekordi…” — govori o rekordnom nizu dana iznad 40 °C u Kninu; 0 spominjanja klimatskih promjena.
• 10. kolovoza: „Danas vrhunac toplinskog vala…” — 0 spominjanja klimatskih promjena.
• 11. kolovoza: „Knin se pržio na 42,3 °C…” — detaljno o apsolutnom rekordu; 0 spominjanja klimatskih promjena.

To je sedam konkretnih Indexovih članaka o tom toplinskom valu i rekordnim temperaturama — i u njima 0 pojavljivanja sintagme „klimatske promjene”.

Kada se u hrvatskim medijima počinje koristiti izraz „klimatske promjene“?

Umjetnoj inteligenciji zadao sam zadatak da istraži sve hrvatske medije tokom 21. stoljeća. I evo rezultata.

Do 2018. godine o klimi i promjenama u klimi piše se uglavnom u znanstvenim izvještajima i izvještajima s konferencija.

Oko 2018. godine vidljiv je prijelaz: aktualni vremenski događaji u Hrvatskoj sve se češće opisuju u klimatskom okviru.

Od 2019. do 2020. godine klimatski okvir postaje normalan dio mainstream izvještavanja.

Od 2021. do 2023. godine u hrvatskim medijima događa se veliki skok u izravnom povezivanju pojedinačnog vremenskog događaja ili prirodne katastrofe (kiša, nevrijeme, vrućina, hladnoća, poplava, požar) s “klimatskim promjenama” – uz dramatičniji vokabular.

Od 2023. do 2025. godine veza je praktički institucionalizirana: političari, DHMZ i mediji o događajima često odmah govore u klimatskom okviru.

A kada neki narativ postane institucionaliziran (sjetimo se korone), svaki protivnik istog biva grubo etiketiran, diskvalificiran i gotovo ekskomuniciran. Naučili smo tu lekciju.

Ajmo vidjeti kada se ostali „klimatski“ meta jezik počeo pojavljivati u hrvatskim medijima?

“Polarni vorteks/vrtlog” su prvi spomenuli Slobodna Dalmacija i Jutarnji list 17. veljače 2018. u tekstu pod naslovom „Hoće li se Hrvatska naći na udaru polarnog vrtloga?”, a tportal 22. veljače ima naslov „Svi bruje o strašnom polarnom vorteksu”. Dakle, taj izraz je kod nas u senzacionalnom medijskom registru prisutan već od veljače 2018.

„Toplinska kupola” pojavljuje se nešto kasnije.  Prvi taj izraz rabe 24sata od 2. kolovoza 2021. godine a naslov je „Toplinska kupola nad Europom: Grčku će grijati 47 stupnjeva!” Nakon toga termin postaje sve češći, a 2023. N1 već objavljuje poseban tekst koji publici objašnjava „Što je toplinska kupola?”.

Kod „superćelijske oluje” čini se da je pravi proboj u hrvatski svakodnevni medijski jezik došao u ljeto 2023., osobito nakon nevremena 19. srpnja 2023. koje je pogodilo Zagreb i Slavoniju. Termin je tada praktički preko noći postao dio svakodnevnog vokabulara.

A kakvo je za to vrijeme – po pitanju klimatskog meta jezika u medijima – bilo stanje u drugim zemljama, na primjer u Velikoj Britaniji.

Ma vidi ti, i tamo sve kreće nakon 2018. godine.

Za britanske velike novine imamo posebno zanimljive brojke. Analiza za 2006.–2021. pokazuje da se “climate emergency” prije 2018. pojavljivao prosječno samo oko 2 puta mjesečno, a početkom 2020-ih čak 126 puta mjesečno — otprilike 63 puta češće.

Još dramatičniji je sam prijelaz od 2018. na 2019. godinu. Oxfordov korpus pokazuje da je uporaba izraza “climate emergency” tijekom 2019. porasla 10.796% (da, preko deset tisuća posto). Tako se u rujnu 2019. sintagma „climate emergency“ koristila više od 100 puta češće nego godinu ranije.

Eto ga dragi ljudi, tako funkcioniraju mediji i to vam je snaga medija. Klimatske promjene do 2018. godine nisu ni postojale, jer ih nije bilo u medijima.

Za kraj, prisjetimo se pandemije. Kad je nestala i prestala korona? Prestala je istog časa kad su mediji prestali izvještavati o njoj. Točnije, napadom Putina na Ukrajinu.

Nastavite s redovnim aktivnostima i – oprezno s medijima.

P. S. Ako vas zanima koliko je porasla prosječna srednja godišnja temperatura u Kninu u odnosu na 70-godišnji prosjek pročitajte u ovom članku

Tekst i foto: Ivica Šimić

Nevrijeme koje je jučer protutnjalo Kninom otkinulo je brojne grane i nanijelo zemlju na pločnike ulica. No veće štete nije bilo.

Iz HEP-a su za HRT Radio Knin javili da rade na sanaciji kvarova zbog kojih su bez struje ostali Biovičino selo te dijelovi Vrpolja, Golubića i Kistanja.

U Vrpolju bi kvar trebao biti otklonjen do 11 sati, a u Golubiću djelatnici HEP-a uklanjaju drveće zbog kojeg je nastala šteta. U Kistanjama rade na sanaciji na dva mjesta.

Požar na Dinari još nije ugašen, ali je kišno nevrijeme “dobro došlo” kazao je za HRT Radio Knin Miran Marelja.

Evo još nekoliko slika iz grada.

Stjepan Bošnjak iz Knina 10. kolovoza 2026. godine uspješno se popeo na Matterhorn, jedan od najpoznatijih i najzahtjevnijih vrhova Alpa, visok 4.478 metara.

Ipak, prije nego što je osvojio Matterhorn, Stjepanova najveća ljubav oduvijek je bila – Dinara. Na Dinaru se popeo nebrojeno puta. Gotovo svaki slobodan dan provodi na Dinari. Ona mu nije samo planina na koju odlazi – Dinara mu je drugi dom.

Moramo „izdati“ da nam je vijest javila i slike poslala njegova zaručnica Marija Radoš i da Stjepan uopće ne zna da će ovo biti objavljeno.

„Znam koliko mu ovaj uspon znači i koliko je truda, vremena i odricanja uložio da bi ostvario ovaj cilj. Zato sam odlučila pokušati njegovu priču predstaviti javnosti, posebno u njegovom rodnom Kninu“, kazala nam je Marija i dodala:

“Ova je priča puno više od samog uspona na Matterhorn. Od staza Dinare i nebrojenih uspona na Sinjal do jednog od najpoznatijih alpskih vrhova – Stjepan je svoju ljubav prema planinama iz Knina odveo puno dalje”.

Povodom Dana grada Drniša i blagdana svetog Roka, večeras, 16. kolovoza, na Gradskom trgu Poljana održat će se veliki glazbeni program uz nastupe Marka Škugora i grupe Mejaši. Početak koncerta najavljen je za 21 sat.

Drniš će večeras obilježiti svoj dan i blagdan svoga zaštitnika svetog Roka uz bogat glazbeni program u samom središtu grada. Na Gradskom trgu Poljana publiku očekuju nastupi poznatog dalmatinskog pjevača Marka Škugora te popularne grupe Mejaši.

Program počinje u 21:00 sat, a sudeći prema izvođačima koji stižu u Drniš, očekuje se vesela atmosfera i velik broj posjetitelja.

Marko Škugor publici će donijeti prepoznatljive dalmatinske i zabavne melodije, dok će Mejaši svojim energičnim nastupom dodatno zagrijati atmosferu na Poljani.

Koncert se održava u sklopu proslave Dana grada Drniša i blagdana sv. Roka, a organizator je Grad Drniš, uz suorganizaciju Turističke zajednice grada Drniša.

Velika večernja fešta na Poljani počinje u 21 sat, a Marko Škugor i Mejaši pobrinut će se da ovogodišnja proslava Dana grada Drniša završi uz pjesmu i dobru atmosferu.