Kategorija: Kultura

Obratio sam se ChatGPT-u s ovom zamolbom:

“Napiši mi molim te članak o nastupu Cabareta Propuh u Kninu. Bilo je veselo, razigrano i groteskno u isto vrijeme.

Svaki od desetoro članova (devet članica i jedan član) kabareta izveo je točku u kojoj je izventilirao nešto što ga je u životu pritiskalo – bez obzira radi li se o krupnom ili sitnom životnom problemu ili jednokratnoj prolaznoj gnjavaži.

Dok jedan član kabareta izvodi svoj filozofsko klaunski nastup (ovaj kabaret inače sebe naziva filozofsko klaunskim) – ostali ga podržavaju i luduju.

Zapravo više luduju nego ga podržavaju. Izvlačeći sjajne gegove u najboljem maniru Monty Pythona i Alan Forda.

A publika uživa, krevelji se, plješće i stalno daje podršku.

Jedan od članova je imao i traumatsko iskustvo s ChatGPT-om i to je izvrsno uklopio u cijelu predstavu. U kojoj je ChatGPT imao čak svoj lik i obličje.

I to mi je dalo ideju da od tebe (od ChatGPT-a) zatražim pomoć u pisanju novinarskog članka.

Znači, molim te, napiši mi članak o večerašnjem nastupu Cabareta Propuh u A3 u organizaciji Narodne knjižnice – Knin i udruge Atribut. “

Evo što mi je ChatGPT odgovorio:

Veseli vjetar razigranosti i groteske: Kabaret Propuh oduševio Knin

Knin, 17. svibnja 2025. – U prostoru A3, pod organizacijskom palicom Narodne knjižnice – Knin i udruge Atribut, večeras je puhao Propuh – ne onaj neugodni iz prozora, nego onaj kabaretski, razigrani, veseli, filozofsko-klaunski. Kabaret Propuh, sastavljen od desetoro članova (devet žena i jednog muškarca), pružio je publici jedinstveno kazališno iskustvo koje se u jednakim omjerima ljuljalo između groteske, humora i emotivne katarze.

Svaki od izvođača izveo je vlastitu točku – osobnu, sirovu, smiješnu, bolnu – ali uvijek autentičnu. Kroz pjesmu, pokret, monolog, klauniranje i filozofsku refleksiju, članovi kabarea iznosili su na pozornicu sve ono što im pritišće dušu: od banalnih životnih iritacija do stvarnih egzistencijalnih muka. I sve to uz podršku ostatka ansambla, koji – kako to i dolikuje kabaretu koji sam sebe definira kao “filozofsko-klaunski” – nije mirno stajao sa strane, već je upadao, prekidao, izvodio lude gegove i neprestano balansirao između potpore i sabotaže, u stilu Monty Pythona, Alan Forda i možda pokojeg Becketta na LSD-u.

Posebno je odjeknula točka jednog člana koji je svoj traumatičan susret s ChatGPT-om pretočio u scensku minijaturu u kojoj je umjetna inteligencija dobila vlastiti lik i obličje – komično, pomalo zastrašujuće, ali i dirljivo. U toj neočekivanoj meta-točki, tehnologija je postala ogledalo ljudske nesigurnosti, frustracija i želje za razumijevanjem, a publika se prepoznala u svakoj izgovorenoj rečenici – uz glasan smijeh i pljesak.

Publika je, zapravo, bila neodvojiv dio predstave. Kreveljila se, komentirala, pljeskala, navijala i davala bezrezervnu podršku svakom izvođaču. U tom kolektivnom ludilu, granica između pozornice i gledališta nestajala je iz minute u minutu, pretvarajući cijeli A3 u jednu veliku zajedničku terapiju – uz dozu ironije, autentičnosti i, naravno, groteske.

Kabaret Propuh nije samo predstava, nego energetski vrtlog koji vas istovremeno smije i tjera da razmislite o vlastitim propusima duše. A večeras je Knin disao punim plućima.

Unatoč poklapanju termina sa sučeljavanjem kandidata za gradonačelnika, na predstavljanju knjige Davora Domazeta Loše u Staroj knjižnici skupilo se dvadesetak ljudi.

Admiral Domazet je zanimljivim predavanjem predstavio svoju novu knjigu „Uzvišena civilizacija ili Glagoljica – sidro hrvatskog identiteta“ u kojoj je osnovna teza da su Hrvati i Iliri jedan te isti narod.

Puno se zapravo intrigantnih teza moglo čuti na predavanju – ovo su samo neke – evanđelist Luka najprije je širio kršćanstvo u Dalmaciji i prvi smo koji smo primili kršćanstvo te prvi kod kojih se misa služila na narodnom, a ne na latinskom jeziku; na našem području je nastao jezik svih Slavena pa i Rusa koji sami o tom pišu; islam je vanjska hereza kršćanstva (za razliku od arijanstva koji je unutarnja hereza), a danas svijetom vlada okultna oligarhija.

Predstavljanje knjige završilo je razgovorom s publikom.

U galeriji muzeja otvorena je skupna izložba radova članova udruge Arka. Udruga Arka sa sjedištem u Sarajevu, djeluje s ciljem promocije kulture i umjetnosti na području Bosne i Hercegovine i šire. Svoje radove izložili su Amer Hadžić, Eldina Kožljak, Maja Hodžić, Denis Haračić i Muhamed Kafedžić.

Amer Hadžić predstavio se s radovima nadahnutim street, odnosno pop artom. Privremeno napuštajući medij grafike ovaj autor daje primat slikarstvu i pravi tematski zaokret, tražeći nove izazove kroz umjetnost grafita. Oronule fasade i zidove ispunjava ironičnim porukama i simbolima dok crtanim i stripovskim / filmskim junacima priziva neka sretnija i nevinija vremena.

Eldina Kožljak izložila je grafičke otiske u kojima progovara o narušenoj simbiozi živih bića, prvenstveno ukazujući na ugroženost morskog odnosno podvodnog svijeta. Fascinaciju podvodnim bićima autorica predstavlja kroz seriju radova naziva Plava harmonija, ukazujući na nužnost uspostavljanja iste u očuvanju morskog okoliša. Svaki rad simbolično je rađen u nijansama plave boje, da bi se stvorila atmosfera smirenosti i ravnoteže. Autorica suptilnim pokretima morskih bića odražava njihovu ranjivost, a titravim potezima unosi dozu dinamike.

Grafike Maje Hodžić iz ciklusa naziva Spavači  ispunjene su fragmetima podsvijesti i snova. Ona istražuje odnos svjesnog i nesvjesnog, prikazujući figure koje egzistiraju u tom paralelnom svijetu. Autorica ostaje vjerna tradionalnoj grafičkoj tehnici linorezu, a istovremeno eksperimentirajući s višeslojnim preklapanjem grafičke matrice, stvara živopisne otiske nadahnute prirodom.

Serija portreta Denisa Haračića dijeli se na cikluse naziva Ogledala i Reeject. Autor izlaže intimne psihološke portrete prikazane kroz prizmu ljudske podsvijesti. Portreti iz ciklusa Ogledala monokromatski su prikaz unutranjih previranja, kroz koloplet različitih linija i ploha koje tvore skladnu cjelinu. Ciklusom Reeject simbolizira odbačenost i neprilagođenost portretirajući angažirane pojedince. Ovi portreti su zapravo i jedna vrsta autoporteta, dubokih promišljanja, samoanalize i introspekcije.

Muhamed Kafedžić izlaže radove ispririrane japanskom pop kulturom. Japanska škola slikanja poznata pod nazivom Ukyio-e u prijevodu Plutajući svijet, dočarava svijet hedonizma u vrijeme blagostanja i procvata prijestolnice Edo (danas Tokio). Akrilni radovi nadahnuti su reprodukcijama velikih Ukyio-e japanskih majstora. Prikazi zabave i razonode tadašnjeg društva u vidu legendi i drevnih mitova Japana, vezani su najviše uz prirodu i razne aspekte života. Slikoviti su to prikazi kurtizana, samurajskih bitki, pejzaža, scena iz kabuki kazališta.

Posjetitljima izložbe uvodnim se riječima obratila kustosica galerijskog djela muzeja Ivana Mikulić Sarić upoznajući ih s radovima. Izložbu je otvorio Milan Zoriči,ć predsjednik kulturnog vijeća grada Knina.

Izložba ostaje otvorena do 09. lipnja.

Tekst i foto: Ana Šimić Sunko/FB Narodna knjižnica Knin

U Staroj knjižnici odigrana je predstava „Životinjsko carstvo – Tko se boji straha još“, u izvedbi Kazališta Tvornica lutaka čiju režiju potpisuje Mario Kovač, koji i ovoga puta nije razočarao kninsku publiku.

Kroz niz šarmantnih i poučnih scena, predstava prikazuje kako se svatko, pa i najhrabriji među nama, suočava sa strahovima. Panda Amanda boji se plesnog natjecanja, galeb Stipe kapetan je bez posade, lav Leopold ne zna rikati, krokodil Kroko trenira za polufinale u vaterpolu, a žirafa Gracija suočava se s problemom zbog naslovnice časopisa „Šumska moda“.

Iako u početku svaki od tih strahova djeluje nepremostivo, kroz prijateljstvo i uzajamnu pomoć, likovi otkrivaju da strah ne mora biti nepobjediv. Poruka predstave jasna je i ohrabrujuća; uz podršku prijatelja i vjeru u sebe, svatko može savladati vlastite strahove.

Predstava je izvrsno prihvaćena od strane djece i odraslih, s puno zabave, emocija i pouka koje ostaju i nakon završnog pljeska.

U svom dugogodišnjem novinarskom radu naučio sam da je jedan od najtežih izvještaja onaj – kad izvještavaš o događaju koji po svemu nadmašuje većinu sličnih događanja. Treba se tu čuvati patetičnog izvještavanja i apsolutnog ocjenjivanja.

Ali u ovom slučaju ću si dopustiti da uopće ne marim za ta pravila.

Dakle, ovo večeras je bilo veličanstveno. Katica Madžar predstavila je svoju knjigu “Sve je onako kako mora biti” – knjigu koja je doista književni dragulj i koju morate pročitati.

Predstavila ju je kroz intervju s Draganom Gligorom, kroz razgovor koji je oduševio svojom spontanošću, inteligentnim pitanjima i lucidnim, vedrim i duhovitim odgovorima.

I sve to u atmosferi i ozračju ispunjenim nevjerojatnom pozitivnom energijom.

Čak je u drugi plan pala i činjenica da je ovo najposjećenije predstavljanje knjige ikad u kninskoj knjižnici. Nismo brojali koliko je bilo posjetitelja (sjedili su posvuda, samo se na plafon još nisu popeli), ali imamo podatak da je večeras prodano čak 76 Katičinih knjiga – a to nitko ni približno do sada nije uspio.

Svi koji su večeras bili na predstavljanju – trebaju to shvatiti kao privilegiju.

Udruga Atribut iz Knina i Umjetnička organizacija Naturščik iz Splita pozivaju djecu iz Knina i okolice u dobi od 11 do 14 godina da se uključe u kreativne plesne i vokalne radionice koje će se održavati u sklopu projekta “Split TASK u gostima”.

Sudjelovanje je besplatno, a osim što će djeca imati priliku razvijati svoj talent kroz profesionalno vođene radionice, očekuje ih suradnja s glazbenim sastavom KNINCI, snimanje spota i završni javni nastup!

Radionice će se održavati u dva ciklusa:

 – Prvi ciklus traje od travnja do lipnja 2025. (počinjemo već 25. travnja)

 – Drugi ciklus nastavlja se u drugoj polovici kolovoza i u rujnu 2025.

Projekt je osmišljen kako bi djeci iz Knina i okolnih mjesta pružio priliku za umjetničko izražavanje kroz glazbu i ples, u suradnji s iskusnim mentorima i lokalnim edukatorima. Polaznici će raditi na vlastitoj pjesmi i koreografiji, sudjelovati u zajedničkim probama te na kraju snimiti promotivni video koji će predstaviti njihov rad.

Kruna ovog projekta bit će spektakularni završni javni nastup, planiran kao dio većeg kulturnog događaja u Kninu, na atraktivnoj lokaciji. Na toj završnoj večeri, polaznici će zajedno s profesionalnim plesačima i glazbenicima predstaviti sve ono što su naučili i stvorili. Uz izvedbu uživo, bit će prikazan i promotivni spot – rezultat višemjesečnog rada i kreativnosti.

Prijave su otvorene do četvrtka, 24. travnja, a broj mjesta je ograničen, stoga se pozivaju svi zainteresirani da se što prije jave.

Za prijave i dodatne informacije:

E-mail: udruga.atribut@gmail.com

Kontakt mobitel: 095 909 28 70 (Katarina – Udruga Atribut)

ili putem društvenih mreža Udruge Atribut.

Pridruži se i postani dio priče koja povezuje glazbu, ples i zajedništvo – u srcu Knina!

Kninski rocker i umjetnik Zoran Vujasinović predstavit će u organizaciji Narodne knjižnice – Knin i udruge Atribut svoju knjigu prepjeva rock standarda „Pesme u ogledalu“, uz unplugged pratnju odličnih glazbenika i recitatora.

Ovaj jedinstveni glazbeno-književni događaj upriličit će se u prostoru udruge Atribut u subotu 26. 4. 2025. u 21:30 sati uz besplatan ulaz.

Bio sam već jednom na predstavljanju ove Zokijeve knjige i jamčim vam odličan provod. Prepjevi su to sa stilom i s puno duha koji zvuče tako autentično kao da je stihove pisao neki Thom Yorke iz Strmice ili Bob Dylan iz Oćestova. Jedva čekamo susret u Kninu!

U srijedu 23. travnja ove godine – na Svjetski dan knjige – Narodna knjižnica Knin donosi jedno posebno predstavljanje jedne posebne knjige.

Naša sugrađanka Katica Madžar predstavit će svoju knjigu „Sve je onako kako mora biti“ u nakladi Narodne knjižnice – Knin i Otvorenog likovnog pogona Zagreb.

Knjigu je grafički obradio Mićo Samardžija, a tiskao ju je kninski Job & Fun. Rukopise je pretipkala Vedrana Madžar, a urednici knjige su Jelena Lojić Pokrovac i Ivica Šimić.

Svoj književni prvijenac Katica Madžar će predstaviti u prostoru knjižnice kroz razgovor s Draganom Gligorom, doktorom književnosti i stalnim vanjskim suradnikom ove ustanove.

Nećemo puno pretjerati u opisu ove knjige ako kažemo da je riječ o književnom  i ljudskom dragulju koji će, vjerujemo, nadići kninske lokalne okvire.

Je li doista tako možete provjeriti ako dođete na promociju i kupite knjigu po promotivnoj cijeni od 15 eura.

Evo što u predgovoru kažu urednici

Iz predgovora urednika knjige Ivice Šimića:

Autobiografska knjiga Katice Madžar jedinstvena je kombinacija dnevničkih zapisa i sjećanja – ne samo na vlastiti život, već i na događaje u gradu, zemlji i svijetu kojima je bila svjedok, ponekad s gotovo proročanskim razmišljanjima.

Sve počinje kada, kao 24-godišnja studentica, izlazi iz mora nakon kupanja – i ostaje nepokretna.

Njezin izniman talent za pripovijedanje, sposobnost da od živih sjećanja isplete priču te lakoća izraza neće vam dopustiti da ovu knjigu ispustite iz ruku. Katičin mir i snaga duha u prihvaćanju sudbine potaknut će vas na razmišljanje i preispitivanje vlastitih životnih postulata i ideja što bi život i sreća uistinu trebali biti.

Povremeni pesimistični tonovi u njezinim zapisima podsjetnik su da je i Katica, prije svega, čovjek. No i ti pesimistični trenuci zapravo odaju njezinu unutarnju čvrstinu.

Ova knjiga ima i terapeutsku moć – može biti oslonac i melem svima koji se nađu u teškim životnim situacijama.

Da ih pobijede.

Ili da ih iznesu s mirnoćom duha.

Jer – sve je onako kako mora biti.

Iz predgovora urednice knjige Jelene Lojić Pokrovac:

Postoje knjige koje ostavljaju trag u nama, ne zbog svoje duljine ili velikih riječi, već zbog tihe, gotovo neprimjetne snage kojom nas obuhvate. Sve je onako kako mora biti Katice Madžar upravo je takva knjiga – nenametljiva, a monumentalna u svojoj poruci.

Ovo nije samo autobiografsko svjedočanstvo ili zbirka dnevničkih zapisa. Ovo je knjiga života – knjiga o prihvaćanju, poniznosti, strpljenju i ljubavi. Unatoč sudbini obilježenoj patnjom i ograničenjima, autorica ne progovara kroz prizmu ogorčenosti, već iz unutarnjeg mira. Nema ljutnje, zavisti, gorčine – samo smireno prihvaćanje onoga što jest, ali i duboka ljubav prema životu, ljudima, obitelji, majci, ocu, Vedrani, braći, poznanicima i neznancima.

Autoričin stil pisanja istovremeno je jednostavan i bogat. U njezinim zapisima nema viška riječi, ali između redaka otkriva se bogatstvo emocija i misli. Svaka rečenica nosi težinu iskustva, ali i lakoću duha koji, unatoč svemu, ne prestaje promatrati svijet s divljenjem i zahvalnošću. Opisi krajolika, gradskih veduta i interijera, Knina nekad i sad, poput finih literarnih minijatura prizivaju prošlost i sadašnjost, podsjećajući nas na ljepotu svakodnevice koju često zaboravljamo primijetiti. Ova knjiga svojim stilom i sadržajem predstavlja vrijedan doprinos hrvatskoj književnosti.

Snaga ove knjige ne leži samo u riječima na papiru, već i u emocijama koje pobuđuju u čitatelju. Rijetko se susreće takva postojanost pred sudbinom, takva hrabrost u podnošenju patnje bez jadikovanja. Ovo je knjiga koja nas uči zahvalnosti, podsjeća da unatoč svim ograničenjima možemo voljeti, promatrati, učiti, dijeliti i osjećati se dijelom svijeta.

I premda knjiga možda nije obimna, njezina snaga izbija iz svakog retka. Ovo je djelo koje ostavlja trag, koje nas mijenja. Svojim značenjem nadilazi osobnu priču autorice i postaje trajno svjedočanstvo ljudske izdržljivosti te vrijedan doprinos ne samo hrvatskoj književnosti, već i univerzalnom iskustvu ljudskog postojanja. Uči nas ne samo kako prihvatiti život sa smirenošću i dostojanstvom, već i kako ga, unatoč svemu, voljeti.

Jer prava snaga nije u izbjegavanju patnje, već u sposobnosti da u njoj pronađemo smisao. I da, unatoč svemu, izaberemo ljubav.

Tekst i foto: Ana Šimić Sunko, Narodna knjižnica – Knin

U toploj i inspirativnoj atmosferi održan je književni susret s glumicom, a odnedavna i spisateljicom Jelenom Miholjević, koji je publici donio večer za pamćenje. Omiljena filmska i televizijska glumica, poznata po svojim snažnim i emotivnim interpretacijama, predstavila je svoju prvu zbirku poezije “Taj glas”. U razgovoru s uvijek sjajnim moderatorom Draganom Gligorom, otkrila je svoje nadahnuće, poetske uzore i proces nastanka zbirke.

Taj jedinstveni glas Jelene Miholjević, toliko prepoznatljiv s kazališnih dasaka i filmskog platna, savršeno je dočarao emocije i misli pretočene u stihove. Publika je uživala u svakom trenutku, a sat vremena susreta prošlo je gotovo neprimjetno, ispunjenih iskrenošću i toplinom.

Glumica je otvoreno govorila o motivima koji su je naveli da se okuša u književnosti, naglasivši kako glumci, unatoč stalnoj disciplini svojstvenoj profesiji, trebaju pronaći svoj prostor slobode, pa i svojevrsne “bezobraštine” – kako bi izrazili vlastiti unutarnji svijet. Rekla nam je i kako su njezine pjesme poput kihanja, moraju izletjeti i kad ih napiše nikad ih ne ispravlja.

U razgovoru je otkrila i svoje književne i glazbene uzore – od Danijela Dragojevića, s kojim je razvila i osobno prijateljstvo, do pop-rock inspiracija poput Haustora i Darka Rundeka, koji su ostavili trag u njezinoj poetici.

Zanimljivo je bilo i čuti da je u pripremi druga zbirka poezije, za koju najavljuje ozbiljniji ton, dublje emocije i teme poput gubitka, samoće, pritiska i starenja. Ipak, unatoč težim temama na kojima trenutno radi, Jelena zrači vedrinom i toplinom, što je posebno došlo do izražaja kroz njezin osmijeh i otvorenost prema publici.

Susret je dodatno obogaćen i osobnim pričama iz djetinjstva, posebice onima vezanima uz odrastanje u obitelji poznatih glumaca. Jelena je istaknula kako joj je upravo to iskustvo pomoglo da već u ranoj dobi shvati koliko truda i odricanja zahtijeva glumački poziv.

Publika je večer zaključila s pokojim neformalnim pitanjem i nadom da će Jelena Miholjević nastaviti i dalje oduševljavati – kako na sceni, tako i u književnosti. Veselimo se svemu što će ova svestrana umjetnica još stvoriti!

„Još nisam pročitao ovakav roman“, kazao je večeras medijator i stalni suradnik kninske knjižnice, doktor književnosti Dragan Gligora predstavljajući roman „Gubitak“ Ilije Aščića preporučivši pritom publici čitanje ovog djela.

U formi intervjua Gligora i Aščić su pretresli motive romana pa smo saznali da nema dokaza da život ima smisla, ali da ljudima ne treba uzimati vjeru da – smisao postoji.

Otkrio je Aščić i smisao pisanja knjige – a to su utjeha i katarza. I smisao čitanja je utjeha, dodao je.

Postavili su Aščić i Gligora i pitanja bez odgovora – je li duh jači od biologije, a moral od koristoljublja i je li spolni nagon pokretač svega.

Doznali smo i da je rat prekretnica, točka koja razdvaja život i poslije koje ništa neće biti isto, da je rat najgora ljudska ekspresija.

I nakon predstavljanja romana, u drugom dijelu večerašnjeg susreta opet je tema bila rat, kako onaj u Ukrajini u kojem, preporučio je Aščić, ne smijemo sudjelovati tako i mogući ponovni rat u Bosni kojega elite kao da pomalo guraju.

Pouka – ostavite se rata i knjigu u ruke. Aščićevu po mogućnosti!

Ministarstvo kulture i medija uvrstilo je Zbornik Kralj Zvonimir na Popis knjiga za otkup koje će knjižnice u Hrvatskoj moći nabaviti uz financijsku potporu ministarstva.

Kao nakladnik Zbornika, Narodna knjižnica – Knin prijavila se na Poziv Ministarstva nakladnicima za predlaganje knjiga za otkup. Nakon provedenog postupka ocjenjivanja Zbornik kralj Zvonimir završio je na Popisu B. S tog popisa sve knjižnice u Hrvatskoj moći će odabrati knjige koje će nabaviti – uz financijsku potporu ministarstva.

Na javni poziv Ministarstva nakladnici su prijavili 638 naslova knjiga. Od tog broja je na Popis A Ministarstvo izabralo 51 naslov, a na Popis B ukupno 290 naslova. Sve knjige koje su završile na popisu A knjižnice u Hrvatskoj imat će obavezu nabaviti, a s popisa B moći će birati naslove po slobodnom izboru.

Za nabavu naslova i s Popisa A i s Popisa B svim knjižnicama će novac osigurati Ministarstvo.

Kod ocjenjivanja su se bodovali  estetska ili stručna vrijednost teksta (35 bodova), kvaliteta tehničke izvedbe (25 bodova), umjetnička ili znanstvena vrijednost djela (25 bodova) te primjerenost djela za knjižnice (15 bodova).

Dakle, maksimalan broj bodova bio je 100. Oni naslovi koji su imali između 90 i 100 bodova uvršteni su na Popis A, a naslovi koji su prikupili između 75 i 90 bodova uvršteni su na Popis B. Svi oni naslovi koji su prikupili manje od 75 bodova (a takvih je čak 297), ostali su „kratkih rukava“.

Zbornik Kralj Zvonimir izdali su Narodna knjižnica – Knin i Sveučilište u Zagrebu, urednici su Ivica Šimić i Tomislav Galović, grafički urednik je Mićo Samardžija, a knjigu je tiskala zadarska tiskara Donat.

Dobre dvije minute trajao je pljesak Tariku Filipoviću nakon izvedene monodrame „Seks i glad“ u Staroj knjižnici.

„K…c i p…a nisu grube riči, grube riči su rat i glad“, napisao je jednom Miljenko Smoje, a ova Tarikova monodrama je na tom tragu.

Pokušao je Tarik, ne koristeći pritom vulgarne termine kao Smoje, detabuizirati pojam spolnog odnosa i prikazati ga kao nešto svakodnevno i apsolutno normalno, poželjno i pozitivno.

Monodrama je ovo u kojoj su se vrhunski glumac Tarik Filipović i vrhunski redatelj Mario Kovač jako dobro pripremili i naoružali zanimljivim znanstvenim podacima o seksu, od kojih su neki trivije i fun-factovi, a drugi – poučna i potrebna (a za neke i utješna) znanja koja će biti od koristi.

A kad se ta detabuizacija i edukacija izvede na jako duhovit način i kada to napravi majstor glume, profesionalac par excellence – Tarik Filipović, onda publici ostaje samo da uživa, smije se i ne prestaje pljeskati nakon završetka.

Predstavu je organizirala Narodna knjižnica – Knin.

Izvrsni su večeras bili Duo Croatico u Staroj knjižnici. Donijeli su nam plejadu različitih zvukova i žanrova u formi klasične glazbe.

Čuli smo hrvatsku tradicionalnu glazbu i to istarsku, neretvansku, međimursku i zagrebačko-zagorsku odsviranu s harmonikom, klarinetom i saksofonom, ali i s izvornim instrumentima iz tih krajeva poput sopila, sluškinje i trojnica. Sve to u aranžmanu klasične glazbe koja je često klizila prema avangardi, ali onoj slušljivoj i sofisticiranoj avangardi.

Nakon etno momenata ovaj odlični duo prešao je na baroknu glazbu da bi vrhunac koncerta bio tango uz djela Astora Piazzolle. Naravno, publika ih je pozvala na bis.

Martina Jembrišak je virtuozno odsvirala harmoniku, a na pojedinim pjesmama uzela je u ruke i onu malu fensi tango harmoniku zvanu bandoneon. Njen kolega Valentin Šeremet suvereno je vladao klarinetom, saksofonom i tradicionalnim hrvatskim instrumentima.

Prošle godine na koncertu Zagrebačkog kvarteta, također u organizaciji knjižnice – uvjerili smo se da Knin ima publiku za klasičnu glazbu. Ovaj put je to još jasnije jer Duo Croatico, koliko god da je dobar – nije ime za koje je šira publika čula.

Čak ni kiša nije spriječila da se prostor Stare knjižnice fino popuni na koncertu klasične glazbe.

Kao što se u zadnjih 15-ak dana popunio i na kazališnoj predstavi (Teatar Gavran) i kino projekciji (H8). Kao što su ljudi u lijepom broju došli i na šansonu (Srđan Depolo) i kabaret (Cabaret a la Carte).

Kao što će idućeg petka biti dupkom puno na monodrami Tarika Filipovića.

Ovo “u gradu” je bitan dio naslova jer uživanje u šansoni i kabareu moguće je samo u sredini koja još uvijek gaji urbanu kulturu. Ne urbanu kulturu kao snobizam ili pokroviteljsko podcjenjivanje drugih i drugačijih ukusa i preferencija nego kao jedno bitno obilježje grada kao takvog.

Drago mi je da je na ovom kulturnom događaju bila i grupa od dvadesetak mladih stranaca, volontera Ekološke udruge Krka koji će ponijeti dojam o Kninu kao – gradu, a ne palanci.

Uvod u nastup sjajnog kabareta imao je šansonjer Srđan Depolo koji je krešendo svog nastupa imao u prepjevu vječne pjesme Gilberta Bécauda – Nathalie – gdje je publika udarala ritam pljeskom i učinila da nastup ostane u lijepom sjećanju i njemu i publici.

Nakon njega – Cabaret a la Carte prikazao nam je svu ljepotu kabareta, od umješnosti benda preko senzibilnosti i okretnosti plesačica do vrhunske frontmenice Karoline Šuše koja nam je svojim pjevanjem, energijom i duhovitošću donijela atmosferu i emociju Pariza u Knin.

Bila je ovo lijepa i ispunjena večer svima koji su pohodili ovaj kulturni događaj u organizaciji Narodne knjižnice – Knin i udruge Atribut koji zasigurno neće na ovome stati.

Istinski doživljaj filmske umjetnosti večeras su pronašli svi oni (a nije ih bilo malo) koji su došli na prvu kino projekciju u Staru knjižnicu.

Drugačije je kad film gledamo kući na malom ekranu televizora ili monitora – sami ili uz još par bliskih ljudi, a drugačije je to na velikom platnu uz prisustvo i energiju drugih ljudi – koji su tu došli jer vole film.

Da ne govorim kako nam je u današnje vrijeme jako nastradao fokus pa film kući pogledamo iz tri-četiri puta u isto toliko dana i uz desetke pogleda na nesretni pametni telefon. A tu se onda gubi puno od čari filma.

Večeras smo u malom, intimnom kino prostoru Stare knjižnice na velikom platnu pogledali doista veliki film, po izboru kritičara i po ocjenama na IMDB-u – najbolji hrvatski film svih vremena – “H8”.

Napetost, pametni dijalozi, poticajne priče i slike, vrhunski glumci u svojim mladim danima, prekrasna glazba, sve to nam je donio film H8, a s obzirom da su restaurirani i zvuk i slika – dojam je bio još ljepši.

Zadovoljni posjetitelji nahranjeni civilizacijskim čudom zvanim kultura još jednom su napustili prostor Stare knjižnice u dobrom raspoloženju.

Kino projekciju organizirala je Narodna knjižnica – Knin u suradnji s Hrvatskom kinotekom Hrvatskog državnog arhiva.