Održana konferencija o kninskom velikanu Hrvoju Požaru
Organizacijom na najvišoj mogućoj razini u kojoj niti jednog trenutka ništa nije zapinjalo i u kojoj sudionicima ni u jednom momentu nije bilo dosadno, završena su dvodnevna događanja u povodu 100. obljetnice rođenja kninskog velikana Hrvoja Požara.
Drugoga dana obilježavanja na programu je bila Konferencija o životu i radu akademika i njegovom značaju za Republiku Hrvatsku.
Najveći Kninjani iz stare gradske jezgre
Najveći Kninjani došli su iz stare gradske jezgre, oko crkve sv. Ante, otkrio je zanimljivost u uvodnoj riječi gradonačelnik Nikola Blažević, aludirajući najprije na trojicu akademika Hrvoja Požara, Slavka Krvavicu i Igora Anića te na humanista Nikicu Slavića.
Vezano uz tu zanimljivost gradonačelnik je najavio obnovu stare gradske jezgre kroz EU projekt s ciljem da se tu rađaju i odrastaju novi inžinjeri, akademici i humanisti.
Penjanje na divovska ramena predaka
Pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Srećko Tomas u uvodnom je pozdravu povukao paralelu s poznatom izjavom Isaaca Newtona koji je na pitanje zašto je uvijek ispred svih odgovorio: “Uspio sam se popeti na divovska ramena svojih predaka”.
– Ova konferencija je nadogradnja Požarovih stuba ka penjanju na ta divovska ramena – kazao je pomoćnik ministra Srećko Tomas, a osim njega i gradonačelnika uvodne pozdrave imali su i šibensko-kninski župan Goran Pauk, ravnatelj Energetskog instututa Goran Granić, predsjednik Uprave Hrvatskog operatera prijenosnog sustava, Miroslav Mesić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Perica Jukić i zamjenica zagrebačkog gradonačelnika, Vesna Kusin.
Na konferenciji je bilo osam izlaganja i to o Hrvoju Požaru kao Kninjaninu, nastavniku, znanstveniku, prorektoru, enciklopedistu, rukovoditelju u HEP-u, glavnom tajniku HAZU-a i Zagrepčaninu.
Hrvoje Požar kao dječak se igrao na stubama koje sada nose njegovo ime
O Hrvoju Požaru kao Kninjaninu izlaganje je imala osoba koja je, kao i akademik, odrasla u staroj gradskoj jezgri, u blizini crkve svetoga Ante. Riječ je o saborskoj zastupnici Josipi Rimac koja je iznijela zanimljivosti o starome Kninu na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, o poznatim kninskim skautima, kao i o obitelji Hrvoja Požara.
Tako smo doznali da je njegov otac bio jedan od onih koji su predvođeni Lujom Marunom otkupili i spasili kninsku tvrđavu od rušenja. Doznali smo i to da se Hrvoje Požar kao učenik izdvajao svojim znanjem i humanošću te da se, kada nije bio u školi, igrao na mjestu gdje su sada stube koje nose njegovo ime.
– Ono što vuče svijet nisu lokomotive, nego ideje, a to smo vidjeli kroz život Hrvoja Požara – podvukla je u svom izlaganju saborska zastupnica Josipa Rimac.
Bez Požara ne bi bilo ni FER-a kakav je danas niti SRCE-a.
Prodekan za nastavu zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstava Marko Delimar govorio je o Hrvoju Požaru kao nastavniku i dekanu na ETF-u, današnjem FER-u. Bez kninskog akademika, ovakvog FER-a ne bi ni bilo, razabralo se iz njegovog izlaganja.
– Kada je osnovan Elektrotehnički fakultet, nije bilo literature pa je prve skripte koje su kasnije postali udžbenici napravio upravo Hrvoje Požar. Na kraju je udžbenicima bilo pokriveno 80 posto nastave. Uveo je i reformu nastave pa se od 1959. godine moralo studirati godinu za godinom čime se izbjeglo vječno studiranje, a zagrebački ETF je zbog toga stao uz bok najboljih tehničkih fakulteta u Europi. Također, zaslužan je za snažni temeljni dio studija koji se bazirao na matematici i fizici – ispričao je prodekan FER-a Delimar te istakao veliku ulogu Požara i u stvaranju Sveučilišnog računskog centra – SRCE-a.
Jedna od najvrijednijih Požarovih osobina – znatiželja
Ravnatelj Enetrgetskog instituta Hrvoje Požar i akademikov učenik Goran Granić izlagao je o Požaru kao znanstveniku iznijevši podatak o čak 330 znanstvenih i stručnih radova na 30 tisuća stranica čiji je autor ovaj znameniti Kninjanin.
Kao jednu od njegovih najvrijednijih osobina naveo je znatiželju.
– Velika njegova osobina bila je znatiželja, a samo znatiželjni ljudi mogu ići naprijed. Bilo je opasno doći s nekim prijedlogom profesoru Požaru jer bi sve prihvatio. Uz sve to, mlade studente prihvaćao je ravnima sebi – kazao je Goran Granić o svom profesoru.
Požar kao prorektor hrabro stao u obranu studenata 1971.
Prorektor zagrebačkog Sveučilišta Miljenko Šimpraga govorio je o Hrvoju Požaru kao prorektoru Sveučilišta u Zagrebu od 1970. do 1972. godine. I on je podsjetio kako je Požar utemeljio SRCE 1971., ali i kako je na sudu hrabro stao u obranu studenata koji su sudjelovali u Hrvatskom proljeću.
Najdugovječniji urednik Tehničke enciklopedije
O Hrvoju Požaru kao enciklopedistu izlagao je Zdenko Jecić iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.
Upoznao je nazočne kako je kninski akademik radio na tri enciklopedije, Enciklopediji Jugoslavije, Enciklopediji Leksikografskog zavoda te Tehničkoj enciklopediji.
– Bio je najdugovječniji glavni urednik najveće hrvatske enciklopedije – Tehničke enciklopedije koju je uređivao od 1976. do svoje smrti 1991. godine – podsjetio je Jecić.
Rukovoditelj hidroelektrana i dispečerske službe
Predsjednik Uprave HEP-a Perica Jukić pričao je o doprinosu akademika Požara u razvoju te tvrtke. Doznali smo tako da je već 1946. gdine obavljao poslove rukovoditelja hidroelektrana na Cetini i Krki te da je nedugo potom vodio prvu dispečersku službu za područje Dalmacije.
Budin iz HAZU-a: U Kninu osnovati Zavod HAZU-a
O Požaru kao članu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti upoznao nas je Leo Budin iz HAZU-a naglasivši da je Kninjanin Požar od 1978. do svoje smrti 1991. godine bio glavni tajnik HAZU-a te je s te funkcije organizirao život u akademiji i koordinirao akademijinu izdavačku djelatnost. I Budin je istaknuo Požarove zasluge za SRCE.
– Da se Požar nije sa svojom sustavnošću uključio, ništa od SRCE-a ne bi bilo – ustvrdio je Budin te iznio zanimljivu ideju.
– Bilo bi pametno razmisliti o tome je li Knin , s obzirom na svoja četiri akademika, mjesto u kojem bi se mogao osnovati Zavod HAZU-a.
Iz Knina u Zagreb ponio čvrstinu, moralnost i radišnost
O Požaru kao Zagrepčaninu govorila je zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Vesna Kusin posebno istaknuvši njegovu ulogu u razvoju Fakulteta elektrotehnike i računarstva.
– Zahvaljujući njemu FER je svrstan uz bok najboljih europskih tehničkih fakulteta. Pronosio je Hrvoje Požar ime Zagreba svijetom, a Zagreb mu se još 1966. godine odužio Nagradom Grada Zagreba. Iz Knina je u Zagreb ponio čvrstinu, moralnost i radišnost – kazala je zagrebačka dogradonačelnica.
Inicijativa da Hrvoje Požar dobije nagradu Grada Knina za životno djelo
Na kraju konferencije kninski gradonačelnik Nikola Blažević iznio je inicijativu da Hrvoje Požar dobije Nagradu Grada Knina za životno djelo.
Konferencija je završila podjelom zahvalnica svima koji su doprinijeli organizaciji dvodnevnog susreta, a obilježavanje 100. obljetnice rođenja Hrvoja Požara završeno je posjetom sudionika Crkvi Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta te potom ručkom i druženjem na tvrđavi.
Autorska prava su vlasništvo portala Huknet