Život i smrt u kasnoantičkoj Dalmaciji: Otvorena izložba na tvrđavi
Sinoć je na Kaštelu Belveder u Kninu, u prostorima Kninskog muzeja, otvorena izložba „ET POST MORTEM VITA. Život i smrt u kasnoantičkoj Dalmaciji“, ostvarena suradnjom Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika – Split, Kninskog muzeja i Hrvatskog arheološkog društva, uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Autori izložbe su kustosi Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika – Split, Nikolina Uroda, Branka Milošević Zakić i Ante Alajbeg.
Sama lokacija izložbe nosi simboličnu vrijednost, budući da su na njoj predstavljeni nalazi iz grobova iz 6. stoljeća s arheološkog lokaliteta Greblje, smještenog na sjeveroistočnoj padini brda Spas iznad Knina, podno zidina Kninske tvrđave. Slučajan pronalazak triju grobova prilikom izgradnje stambenog objekta 1964. godine, pokrenuo je istraživanje groblja autohtonog stanovništva i germanskih došljaka iz vremena Velike seobe naroda.
Istraženo je ukupno 218 grobova s 231 pokojnikom u kojima su zabilježeni nalazi dijelova nošnje (pojasne kopče, pređice, fibule, igle) i nakita (ogrlice, narukvice, naušnice). Na izložbi se sinoć moglo među mnoštvom zanimljivih nalaza vidjeti i pozlaćene pojasne kopče germanskog stila, jedinstvene na području Hrvatske.
„Naši preci, prastanovnici ovog područja, ovom izložbom večeras kao da su ponovno oživjeli. Kao što nam govori i sam naziv izložbe, nakon smrti opet imamo život.“, rekao je na početku službenog dijela otvaranja ravnatelj Kninskog muzeja Goran Mrnjavac.
Ravnatelj Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika Miroslav Katić zahvalio je domaćinima na suradnji i ustupanju prostora za izložbu, a posebnu je zahvalu uputio posjetiteljima koji su izložbeni prostor ispunili do posljednjeg mjesta, čime su, kako je istaknuo, nagradili trud autora izložbe i svih suradnika koji su je dugotrajno pripremali.
„Ekskluzivnost izložbe leži u činjenici da po prvi put javnosti predstavlja cjelovit materijal s arheološkog lokaliteta Knin–Greblje. Nalazi iz 28 grobova prikazani su kao grobne cjeline, a pridodan im je i materijal s drugih dalmatinskih lokaliteta koji pripada tzv. ostrogotskoj nošnji“, naglasila je Nikolina Uroda, muzejska savjetnica u MHAS-u, koja se obratila prisutnima u ime autorskog tima izložbe.
„Večeras imamo priliku vidjeti arheološke nalaze izuzetne vrijednosti. Zahvaljujem se u ime Ministarstva kulture i medija što je suradnjom Kninskog muzeja i Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika iz Splita, koji je utemeljen u Kninu te je oduvijek bio drugi stup kulture ovog grada, omogućeno da se pronađeni nalazi prikažu javnosti.“, istaknuo je Marko Sinobad iz Konzervatorskog odjela u Šibeniku, koji je u ime ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek otvorio izložbu.
Otvaranju su, uz brojne posjetitelje, prisustvovali i istaknuti hrvatski i inozemni stručnjaci iz područja arheologije koji ovoga tjedna borave u Kninu kao sudionici, uzvanici i predavači na godišnjem znanstvenom skupu Hrvatskog arheološkog društva „Između mora i kopna: arheološke perspektive dalmatinskog zaobalja“, organiziranom u povodu 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva.
Ova izložba nedvojbeno ukazuje na etičku i kulturnu šarolikost kasnoantičkog Knina i čitave Dalmacije, a sama činjenica da se uz pomoć ovih nalaza mogu pratiti značajne kulturne, društvene i etničke promjene neposredno prije nestajanja rimskog sustava u Dalmaciji, svrstava arheološki lokalitet Knin–Greblje među najznačajnija kasnoantička groblja u ovom dijelu Europe.
Izložbu možete pogledati do 15. veljače 2026. godine.
Fotografije: H. Gunjača/HRT, N. Tafra Bazina/MHAS