Arheolozi iz Splita i Zagreba otkrili su na lokalitetu Kapitul kod Knina ostatke katedrale kninskog biskupa iz 13. stoljeća nakon što se prvi put nakon čak jednog stoljeća pauze arheološki istraživao taj izuzetno vrijedan arheološki lokalitet.

Za katedralu se znalo da je postojala, no zbog višestoljetne devastacije, struka je smatrala da ostataka više nema, tako da se može reći kako se radi o ponovnom otkriću katedrale.

Kninski biskup inače je u srednjem vijeku, od 1040. do 1330. godine bio i hrvatski biskup što daje dodatni značaj otkriću katedrale.

Ovom povijesnom arheološkom istraživanju prethodili su radovi čišćenja lokaliteta od smeća i raslinja te dokumentiranja i uklanjanja talijanskih utvrđenih vojnih objekata iz Drugog svjetskog rata. Pripremni radovi trajali su dvije godine, a jedan od njihovih inicijatora bio je i kninski arheolog zaposlen u Konzervatorskom odjelu u Šibeniku, dr. Marko Sinobad koji kaže da je riječ o povijesnom otkriću.

– Ovaj pronalazak je zaista od povijesnog značaja. U arheološkoj sondi koja je otvorena u sjeverozapadnom dijelu lokaliteta, ispod temelja talijanske vojarne, otkrivena je temeljna stopa zvonika romaničke katedrale s početka 13. stoljeća. Preostali arhitektonski ostaci u narednim godinama će biti u potpunosti otkriveni i prezentirani. Smatramo da je valorizacija tog arheološkog lokaliteta obaveza arheološke i konzervatorske struke prvenstveno zbog njegovog značaja za hrvatsku arheologiju i povijest – govori nam dr. Sinobad

Lokalitet Kapitul, udaljen tek nekoliko kilometara od grada ima izuzetnu važnost.

– Arheološki lokalitet Kapitul kod Knina jedan je od najznačajnijih srednjovjekovnih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj s kontinuitetom naseljenosti od antičkog doba do ranog novog vijeka. Ondje je u 1. stoljeću rimska vojska izgradila postaju koja je kontrolirala prijelaz preko rijeke Krke, a nakon odlaska aktivne vojske mjesto je postalo veteransko naselje. U ranom srednjem vijeku, sredinom 9. stoljeća, na istom mjestu podignuta je crkva i vladarski benediktinski samostan sv. Bartolomeja, a početkom 13. stoljeća ondje je podignuta katedrala kninskog biskupa čiji su ostaci sada pronađeni. Taj sakralni kompleks, zbog osmanske opasnosti, utvrđen je bedemima početkom 16. stoljeća – kaže kninski arheolog.

Nakon toga uslijedio je niz devastacija koje su u velikoj mjeri poništile arheološki potencijal lokaliteta.

– Prva devastacija uzrokovana je konačnim osmanskim zauzimanjem Knina 1522. godine. Iako je tijekom osmanske uprave gradom, Kapitul bio potpuno zapušten i zanemaren, zidovi gotovo svih objekata bili su sačuvani kad je mletačka vojska osvojila grad 1688. godine. Tada je uslijedila nova velika devastacija lokaliteta. Mletačke vlasti iskoristili su kamenu građu s Kapitula za obnovu zidina gradske tvrđave i izgradnju novih zgrada u podgrađu. Tim aktivnostima poništen je i posljednji neposredni trag velebnih građevina Kapitula i spomen na njegov značaj u srednjovjekovnoj hrvatskoj povijesti. Loša sreća pratila je Kapitul i nakon toga. Izgradnjom pruge Siverić – Knin, 1885. godine, lokalitet je presječen na dva dijela, a dio građevina na trasi pruge potpuno uništen – veli dr. Sinobad.

Ipak, izgradnjom te pruge započela su i prva arheološka sitraživanja.

– Izgradnjom pruge krajem 19. stoljeća pokrenuta su prva istraživanja na Kapitulu koja je, kroz više desetljeća nakon toga, provodio fra Lujo Marun, a inicirala su i osnivanje Kninskog, a kasnije i hrvatskog starinarskog društva. Početkom Drugog svjetskog rata, talijanska vojska podigla je na ostacima kninske katedrale utvrđenu vojnu postaju i time zadala dodatnu štetu ovom arheološkom lokalitetu. Pojedini zidovi katedrale do tada su bili sačuvani i preko dva metra u vis. Nakon tih radova vidljivih tragova katedrale više nije bilo. Lokalitet je štetu pretrpio i izgradnjom dodatnog željezničkog kolosijeka nakon Drugog svjetskog rata. Pored svega toga zanemaren je i od arheološke struke jer se pretpostavljalo da je arheološki potencijal lokaliteta potpuno uništen. Ovogodišnja istraživanja dokazala su suprotno – referirao nam je dr. Marko Sinobad.

Arheološko iskopavanje na Kapitulu provode Ante Jurčević i dr.sc. Maja Petrinec iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika iz Splita, a u istraživanjima također sudjeluju dr. sc. Mirja Jarak, profesorica na Odjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu te više studenta arheologije. Sredstva za istraživanje osiguralo je Ministarstvo kulture.

Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku podnijelo je Vijeću za mladež Općinskog suda u Šibeniku prijedlog za izricanje sankcija sedmorici maloljetnika iz Kistanja koji su 17. ožujka ove godine u Kistanjama napali osam polaznika Bogoslovne škole iz Manastira Krka.

DORH je sudu predložio pojačanu brigu i nadzor, uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi za trojicu od sedam maloljetnika. Za preostalu četvoricu predlaže samo pojačanu brigu i nadzor.

Kako je predložio DORH, maloljetnici iz Kistanja trebaju se ispričati bogoslovima, a zabranjen im je i pristup Manastiru Krka, kao i širem području manastira na udaljenosti od najmanje jednog kilometra. Dobili su i zabranu približavanja i uspostavljanja izravne i neizravne veze sa oštećenima na udaljenosti od najmanje sto metara.

Nije jasno kako su u DORH-u naumili da se maloljetnici ispričaju s udaljenosti od sto metara.

Hrvatska Vlada postavila je dr. Antonelu Karačić za sanacijsku upraviteljicu kninske bolnice.

Vlada je donijela odluku o postavljanju sanacijskih upravitelja u nekoliko zdravstvenih ustanova, a prema toj odluci, u zdravstvenim ustanovama u kojima se provodi sanacija sukladno odlukama o sanacijama zdravstvenih ustanova, razriješeni su dosadašnji te imenovani novi predsjednici i članovi sanacijskih vijeća te sanacijski upravitelji, s tim da je predsjednik sanacijskog vijeća predstavnik Ministarstva zdravlja, a članovi predstavnici Ministarstva financija i pojedine zdravstvene ustanove.

Tako su u kninskoj Općoj bolnici Hrvatskog ponosa razriješeni dosadašnja predsjednica Upravnog vijeća Josipa Rimac te članovi Tomislav Vrdoljak i Nikola Kalat.

Martina Bogut nova je predsjednica Upravnoga vijeća, a Damir Cimer i Mili Komljenović  su novi članovi vijeća.

Uspoređujući stanje sa istim mjesecom prošle godine, registrirana nezaposlenost krajem lipnja ove godine je povećana u svim ispostavama HZZ-a u Šibensko-kninskoj županiji i to u Vodicama 14,4 %, Šibeniku 10,1 %, Kninu 2,4 % te Drnišu 0,7 %.

Krajem lipnja 2013. godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Područnom uredu u Šibeniku registrirano je 6.912 nezaposlenih osoba, od čega u Ispostavi Drniš 617 osoba, Ispostavi Vodice 737 osoba, Ispostavi Knin 2.266 osoba te Ispostavi Šibenik 3.292 osobe.

Zbog sezonskih poslova registrirana nezaposlenost u lipnju u odnosu na svibanj ove godine je smanjena u cijeloj županiji i to za  a 12,5 % ili 991 osobu.

Ministar obrane Ante Kotromanović posjetio je ozlijeđenog pirotehničara Davora Perkovića u Općoj bolnici Hrvatskog ponosa u Kninu te pri tom rekao kako je vjerojatno eksplodirala kasetna bomba, ali i da se uzroci nesreće još istražuju.

Uz ministra Kotromanovića ozlijeđenog pirotehničara posjetili su i kninska gradonačelnica Josipa Rimac i general bojnik Mate Ostović.

Ministar je u bolnici razgovarao s ozlijeđenim pirotehničarom, pohvalio je tim bolnice u Kninu i kazao kako je ministarstvo cijelo vrijeme od nesreće s njima bilo u kontaktu.

– Uzroci nesreće još se istražuju, a vjerojatno je eksplodirala kasetna bomba. To područje je puno eksplozivnih naprava i vrlo je bitno da se raščisti te se radovi pirotehničara na području vojarne u Pađenima nastavljaju – kazao je ministar.

Zaostale mine su veliki problem kninskoga područja, kazala je prigodom posjeta kninska gradonačelnica.

– Na kninskom području veliki problem su zaostale mine, ali i eksplozivna sredstva zaostala još iz Drugog svjetskog rata – upozorila je kninska gradonačelnica Josipa Rimac te navela primjer vojarne u Golubiću.

Podsjetimo, u eksploziji koja se dogodila u srijedu u vojarni u Pađenima došlo je prilikom čišćenja i sanacije terena. Pri tom je od ozljeda preminuo pirotehničar Marko Odžak, a lakše su ozlijeđeni pirotehničari Davor Perković, koji je zadržan u bolnici, te Dalibor Batinić koji je pušten kući.

Oko 15 sati stigla je dojava o velikom požaru u Žagroviću kod Knina. Gori borova šuma i nisko raslinje.

– Požar je u zaseoku Zelembabe u Žagroviću nastao nakon prolaska vlaka i to na tri mjesta. Gori borova šuma uz prugu te suha trava i nisko raslinje – kazao nam je zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Knin, Mladen Jelić.

Uz 17 vatrogasaca iz kninske Javne vatrogasne postrojbe i DVD-a Knin koji gase požar na vrlo nepristupačnom terenu, s vatrom se bore i dva kanadera.

Napomena: Fotografija nije u vezi s navedenim događajem

Skupnik Hrvatske vojske Marko Odžak iz Pribuda kod Muća preminuo je u kninskoj bolnici u srijedu nešto iza 15 sati nakon teških ozljeda zadobivenih u eksploziji granate u nekadašnjem vojno skladišnom kompleksu u Pađenima koja se dogodila u srijedu oko 10.40 sati.

Ekspolozija se dogodila prilikom traganja i razminiranja zaostalih minsko-eksplozivnih tvari na mjestu nekadašnje vojarne koja je u rujnu 2011. godine nakon što ju je zahvatio požar uništena brojnim eksplozijama.

– Teško ozlijeđeni pirotehničar preminuo je nešto iza 15 sati – potvrdio nam je  ravnatelj kninske Opće bolnice Hrvatskog ponosa dr. Oliver Ojdanić.

U kninskoj bolnici obavljen je operativni zahvat nad unesrećenim vojnikom kako bi se sanirale ozljede trbuha i ekstremiteta i kako bi se spasio život unesrećenom, no na žalost, podlegao je ozljedama.

Jedan od lakše ozlijeđenih nadnarednik Dalibor Batinić je pušten na kućnu njegu, a drugi ozlijeđeni, vojnik Davor Perković.se nalazi u kninskoj bolnici, no novinarima nije bio omogućen pristup ozlijeđenome.

– Jedan ozlijeđeni pirotehničar nije ni došao do nas nego je odmah iz hitne pomoći pušten na kućnu njegu, a drugi lakše ozlijeđeni je zbrinut na odjelu kirurgije  Riječ je o površinskim ozljedama, više ogrebotinama po ekstremitetima – kazao nam je ravnatelj kninske bolnice.

Obadvojica ozlijeđenih su, neslužbeno doznajemo, iz Karlovca.

Neslužbeno doznajemo kako su pirotehničari stradali u dodiru s takozvanim zvončićima kao osnovnim djelovima kasetne bombe JNA porijekla.

U kompleks vojarne u Pađenima nije omogućen pristup novinarima, a u nekoliko kilometara udaljenom selu kazali su nam da nisu čuli eksploziju.

– Cijelo sam jutro bio oko kuće i nisam čuo nikakvu eksploziju. Očito da eksplozija nije bila jaka jer bi je inače sigurno čuo – kazao nam je jedan mještanin Pađena.

U povodu nesreće priopćenjem se oglasilo i Ministarstvo obrane republike Hrvatske.

“Pripadnik OS RH skupnik Marko Odžak koji je danas, 10. srpnja 2013. godine teško ozlijeđen tijekom sanacije prostora Vojnog skladišnog kompleksa Pađene, unatoč naporima koje su uložili liječnici Opće bolnice Knin, preminuo je u 15 sati i 15 minuta. Skupnik Marko Odžak rođen je 19. travnja 1970. godine u Pribudama kod Muća. Bio je sudionik Domovinskog rata od 1991. godine, a radio je na poslovima pirotehničara od 1996. godine. Ministar obrane Ante Kotromanović uputio je obitelji stradalog pirotehničara izraze najdublje sućuti”, izvijestio je MORH.“, stoji u priopćenju Ministarstva obrane.

Danas bi kninsku bolnicu trebali posjetiti predstavnici Oružanih snaga Republike Hrvatske predvođeni zapovjednikom Zapovjedništva za potporu, brigadnim generalom Matom Ostovićem.

Na istom mjestu, u vojarni u Pađenima, prije dvije godine također je došlo do jake eksplozije. Tada nije bilo žrtava, a eksplodirala je municija koja se više nije namjeravala koristiti.

Naime, 12. rujna 2011. godine u blizini vojarne izbio je požar što je uzrokovalo eksploziju 1.800 tona ubojnih borbenih sredstava i to mahom neperspektivnog topovskog i minobacačkog streljiva te nešto, kako je rečeno, perspektivnog streljiva. Najveće oružje uništeno u eksplozijama u požaru prije dvije godine bile su aviobombe teže i od 250 kilograma.

Oružje je, kako su tada istaknuli u MORH-u, bilo propisno uskladišteno i zaštićeno, zbog čega nisu ozlijeđeni ni mještani niti vojnici. Tada je iz Pađena bilo evakuirano 160 mještana nekoliko sela u krugu od pet kilometara od vojnog skladišta.

Foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL