U gradu se pojavila informacija da se u kninskoj bolnici nalazi osoba oboljela od koronavrusa.

Riječ je o dezinformaciji, potvrdili su nam iz bolnice.

U kninskoj bolnici se naime nalazi osoba koja je inzistirala na pregledu i za koju je infektolog utvrdio da nema koronavirus.

Nakon što je prethodno provela propisane mjere predostrožnosti, bolnica sada normalno nastavlja s radom.

“Slijedom informacija koje su se pojavile u javnosti, obavještavamo vas da je širom epidemiloškom anamnezom te uvidom u kliničku sliku kod pacijenta isključena moguća zaraza koronavirusom te bolnica nesmetano nastavlja sa radom.”, javili su iz bolnice priopćenjem kojega potpisuje zamjenik ravnateljice Mario Smoje.

I. Š.

Foto: Arhiva

Četvrta ovogodišnja akcija dobrovoljnog darivanja krvi u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Knin uz suradnju s KBC-om Split – Odjelom za transfuziju krvi, održat će se u petak, 13. ožujka od 8 do 13 sati u prostorijama Crvenog križa u Ulici Filipa Grabovca broj 1.

I. Š.

Foto: Šibenik IN

Ipak nema zabrane javnog okupljanja u županiji nego je riječ o preporuci, piše portal Šibenik IN.

Odluka Stožera civilne zaštite Šibensko-kninske županije – u kojoj zasad nije zabilježen nijedan slučaj koronavirusa – o otkazivanju javnih, kulturnih i sportskih okupljanja stigla je na mailove pojedinih redakcija danas oko 16 sati, točno u vrijeme kada su Rhapsody of Fire započinjali svoju tonsku probu u Azimutu. U priopćenju ne stoji od kada vrijedi zabrana, na koga se konkretno odnosi, je li javno okupljanje i odlazak u kafić ili školu, niti do kada bi sve to trebalo biti na snazi, piše Šibenik IN.

Vlasnike kluba i promotore koncerta nitko nije obavijestio ni o čemu niti je itko došao u inspekciju da provjeri udovoljava li klub propisanim higijensko-zdravstvenim uvjetima, pa je stoga nastala konfuzna situacija treba li koncert otkazati ili ne, piše ovaj šibenski portal.

Predsjednik Stožera Nikola Blažević prvo je u dodatnom objašnjenju rekao da je riječ o zabrani, a potom je, u drugom razgovoru s redakcijom ovog portala, istaknuo da se radi o preporuci. Isto je rekao i promotorima koncerta.

Cijeli članak pročitajte OVDJE

Izvor: Šibenik IN

Stožer civilne zaštite Šibensko-kninske županije donio je danas odluku da organizatori svih javnih, kulturnih i sportskih okupljanja na području naše županije otkažu navedena događanja u zatvorenim prostorima i na otvorenom i to do opoziva ove odluke, stoji u priopćenju za medije kojeg potpisuje načelnik županijskog Stožera civilne zaštite i dožupan Nikola Blažević.

Priopćenje je Stožer poslao HRT Radio Kninu, no ne i ostalim kninskim lokalnim medijima – Huknetu i Feral News-u.

Ovim putem apeliramo da se radi interesa javnosti, ali i sigurnosti ljudi ovakve važne obavijesti za zajednicu šalju svim lokalnim medijima, što na kraju nalaže i zakon.

Priopćenje Stožera u PDF-u možete preuzeti OVDJE

I. Š.

Piše: Katia Župan, NP Krka

U Nacionalnom parku Krka danas su predstavljena prva dva katamarana na električni pogon izrađena u kraljevičkom brodogradilištu koji će početkom travnja zaploviti rijekom Krkom i doprinijeti očuvanju njezine bioraznolikosti.

Njihova je nabava dio šireg projekta Nepoznata Krka: skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke, sufinanciranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj, kojim je pokrenut niz infrastrukturnih unaprjeđenja unutar Parka, s ciljem aktiviranja neiskorištenog turističkog i gospodarskog potencijala područja sjevernog dijela Nacionalnog parka „Krka“, kvalitetnijeg prostornog i vremenskog rasporeda posjetitelja te ukupnog društvenog, gospodarskog i ekološkog boljitka.

Novi elektrobrodovi NP „Krka“ izravno utječu na dugoročno očuvanje prirode

Katamarani na električni pogon, vrijedni 5.807.000,00 kuna, izgrađeni u brodogradilištu Dalmont d.o.o. u Kraljevici, prevozit će ukupno sto putnika i četiri člana posade, a osiguran je i smještaj za četiri osobe u invalidskim kolicima

Visovac i Miljevci dva su nova katamarana na električni pogon u Nacionalnom parku „Krka“. Oni će prve putnike dočekati već početkom travnja. Projekt nabave elektrobrodova, koji je danas predstavljen na Roškom slapu, dio je šireg projekta Nepoznata Krka: skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke, usmjerenog i na održivi razvoj i očuvanje ekosustava rijeke Krke.
„Brodovi na električni pogon najprihvatljivije su ekološko rješenje, posebice kada su u pitanju zaštićena područja. Sve naše aktivnosti u Javnoj ustanovi ‘Nacionalni park Krka’ usmjerene su upravo na implementaciju kvalitetnih rješenja koja dugoročno utječu na očuvanje i zaštitu bioraznolikosti rijeke Krke te nam je drago što smo uspješno realizirali i ovaj vrijedan projekt, s potpisom hrvatskih brodograditelja“, istaknula je ravnateljica Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ Nella Slavica te dodala: „Elektrobrodovi su izgrađeni prema najnovijim i najvišim ekološkim i tehnološkim standardima, čime je još jednom potvrđeno višestoljetno umijeće hrvatske brodogradnje.“

Na ostvarenu suradnju posebno je ponosan i Ivan Ivić, direktor i vlasnik kraljevičkog brodogradilišta. „Elektrobrodovi Visovac i Miljevci ne samo da su prvi takve vrste koji će zaploviti rijekom Krkom i Visovačkim jezerom, već su i prvi katamarani na električni pogon proizvedeni u našem brodogradilištu. Proizvodnja ekološki prihvatljivih brodova obogatila je višestoljetno iskustvo brodogradilišta te smo posebno ponosni na činjenicu da će hrvatski elektrobrodovi ploviti upravo hrvatskim nacionalnim parkom te pomoći u očuvanju njegovih nadaleko poznatih bogatstava i ljepota“, naglasio je Ivić.

Katamarani na električni pogon, dugi četrnaest metara, prve će izletnike početi prevoziti već u travnju, kada se i otvaraju svi sadržaji u Parku. Svaki od brodova ukupnog je kapaciteta pedeset putnika i dva člana posade, a na palubi osiguran je i prostor za smještaj dviju osoba u invalidskim kolicima. Brodovi su izgrađeni od aluminija visoke kvalitete i čvrstoće, što je imperativ kada su u pitanju kakvoća vode rijeke Krke i ekološki čimbenici koji moraju biti zadovoljeni da bi se živi svijet razvijao neometan čovjekovom prisutnošću.

„Drago nam je što su odsad upravo naši elektrobrodovi dio prometne infrastrukture Nacionalnog parka ‘Krka’. Vjerujem da će posjetiteljima Parka pružiti poseban doživljaj prilikom obilaska ljepota kojima smo ovdje okruženi. Važno je naglasiti da se naši brodovi ističu po visokorazvijenim akumulatorskim baterijama i elektromotorima, koji osiguravaju dovoljnu energiju za osam sati plovidbe“, kazao je Robert Miletić, voditelj tehničke službe brodogradilišta Dalmont d. o. o., koji je vodio gradnju dvaju brodova za Nacionalni park „Krka“.

Novi brodovi na krovnoj konstrukciji imaju solarnu elektranu, koja će u ljetnim mjesecima osigurati dodatnu autonomiju od deset sati. S prosječno 2 647 sunčanih sati godišnje u Šibeniku i 2 377 u Kninu, područje Nacionalnog parka „Krka“ jedno je od najsunčanijih područja u Hrvatskoj pa je insolacija, kao ekološki prihvatljiv i značajan izvor obnovljive energije, idealno rješenje u službi dugoročnog održivog razvoja.

Nabava elektrobrodova dio je šireg projekta pod nazivom Nepoznata Krka: skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke (KK 06.1.2.01.0003), sufinanciranog u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., čiji je završetak planiran za 27. svibnja 2020. Iz Europskog fonda za regionalni razvoj za to su odobrena bespovratna sredstva u iznosu od 78.620.719,12 kuna, dok je ukupna vrijednost projekta 80.057.649,15 kuna. Vrijednost projekta je prepoznala i Turistička zajednica Šibensko-kninske županije, koja se priključila kao projektni partner.

Projekt obuhvaća niz infrastrukturnih intervencija unutar Nacionalnog parka „Krka“, osmišljavanje i uvođenje novih prezentacijskih i interpretacijskih sadržaja, uređenje pješačkih staza, elektrifikaciju brodskog prometa i unaprjeđenje sustava upravljanja sadržajima i posjećivanjem. Opći cilj projekta je, izgradnjom infrastrukture i kapaciteta ključnih dionika i razvojem novih edukativnih turističkih proizvoda i usluga, aktivirati neiskorišteni turistički i gospodarski potencijal područja sjevernog dijela Nacionalnog parka „Krka“ i postići kvalitetniji prostorni i vremenski raspored posjetitelja, što doprinosi ukupnom društvenom, gospodarskom i ekološkom boljitku.

I. Š.

Zajednica Hrvata BiH Šibensko-kninske županije organizira od 11. do 16. ožujka ove godine 8. Tjedan zajedništva Hrvata Bosne i Hercegovine.

Program će se održati u Kninu i Vodicama, humanitarnog je karaktera, a namijenjen je za pomoć župi sv. Dominika-Goražde te za izgradnju crkve Drinskih mučenica.

U Kninu će se kulturno zabavni program u izvedbi HKD-a Napredak održati 16. ožujka u 19 sati u prostorima HKD-a na Sinobadovoj glavici

„Ovo su dani kada se jačaju veze i zajedništvo našeg naroda iz kojeg se rađaju nove suradnje i projekti, a ponajviše obogaćujemo i ohrabrujemo jedni druge da se lakše ide kroz svakodnevnicu i sve prepreke modernog života“, ističu organizatori.

Pozivnicu možete preuzeti OVDJE.

I. Š.

Piše: Katia Župan, NP Krka

Sami fizikalno-kemijski procesi ne mogu stvarati sedrene naslage na rijeci, niti barijere. Za to su potrebni i živi organizmi koji imaju sposobnost zadržavanja istaloženog kalcijeva karbonata i stvaranja sedrenih naslaga. Na mjestima rasprskavanja i prozračivanja vode takvi organizmi nalaze povoljne uvjete za naseljavanje, tj. za život im odgovaraju vlažna kalcifilna staništa. Najčešće su to kalcifilne mahovine (briofiti), koje imaju značajnu ulogu u zadržavanju sedre pa ih nazivamo mahovine sedrotvorci.

U svim biološkim i ekološkim raspravama o živom svijetu krških voda govori se o sedrotvornim zajednicama i sedrotvorcima. Živi svijet dna rijeke naziva se bentosom. U ekološkom pogledu, sedrotvorne zajednice zasnovane su na trima sastavnim kategorijama: primarnim proizvođačima (biljkama), potrošačima (životinjama) i razlagačima (bakterijama, gljivicama i životinjama koje se hrane odumrlom organskom tvari).

Sedrotvorne mahovine nastanjuju u velikim masama skoro sve dijelove slapova, ali se uglavnom zadržavaju u vodi, uz samu vodu ili na vlažnim staništima, pa ih nema samo na mjestima na kojima voda miruje. Na slapovima rijeke Krke pronađena je ukupno 41 vrsta mahovine, od kojih su 33 vrste porofitne, a ostale aporofitne, tj. one koje ne sudjeluju u stvaranju sedre.

Prema biljnim ili životinjskim organizmima koji sudjeluju u gradnji vapnenačkih naslaga, razlikujemo više oblika sedre: kratoneurumsku, briumsku i didimodonsku, koje su dobile ime po sedrotvornim mahovinama (Cratoneurum commutatum, Brium vebtricosum i Didimodon tophaceus), te hironomidnu, gastropodnu i trihoptersku, koje su dobile ime po sedrotvornim životinjskim skupinama trzaljaca (Chironomida), puževa (Gastropoda) i tulara (Trichoptera).

Vodene mahovine najbrojnije su na mjestima rasprskavanja vode pa je tu i taloženje kalcijeva karbonata najveće. Istaloženi kalcijev karbonat hvata se, uz pomoć algi, na busenove mahovina i oblaže ih. Tako nastaje sedra u najrazličitijim oblicima. Rastom mahovina povećava se taložna površina pa zajedno s mahovinom raste i sedra. Osim sedrotvornih mahovina, u procesu zadržavanja kristalića kalcita važnu ulogu imaju i razne alge i cijanobakterije. One žive na izdancima mahovina i luče sluz na koju se lijepe kristalići kalcita. Oko tih kristalića stalno se nakupljaju novi te tako počinju stvarati sedrene nakupine. S vremenom iz nakupina nastaju barijere koje izgrađuje vapnenac prepun ostataka mikroskopskih algi i okamenjenih vodenih mahovina.

U sedrotvornim zajednicama primarni su proizvođači mahovine, nitaste alge i obraštajne alge na biljkama i čvrstim podlogama. Nitaste alge s mahovinama vrlo često čine mozaičnu strukturu vegetacijskog pokrova sedrotvornih biotopa. Vegetaciju obraštajnih alga na busenovima mahovina, nitastim algama i kamenitim podlogama čine alge kremenjašice.