NP Krka: 175 godina od dolaska prvog turističkog broda u Dalmaciju
Piše: Katia Župan, NP Krka
Danas, kada su Šibensko-kninska županija, grad Šibenik i Nacionalni park „Krka“ domaćini milijunima posjetitelja iz cijeloga svijeta, kada se ponosimo dvama UNESCO-ovim spomenicima, kada predstavljamo svijetu našu vrijednu prirodnu i kulturnopovijesnu baštinu, kada posjetitelje Parka vodimo uređenim stazama i rutama, valja se prisjetiti trenutka kada je sve to počelo. Jer sve ima svoj početak, pa tako i turizam. U Šibenik su prvi „furešti“ organizirano došli na feštu sv. Petra i Pavla 29. lipnja 1844. parobrodom Imperatore u vlasništvu tršćanskog parobrodarskog društva Austrijski Lloyd. Iz Šibenika su manjim parobrodom zaplovili do Skradinskog buka, a na povratku u Trst posjetili su Zadar.
Upravo smo tu plovidbu obilježili danas, 1. srpnja na brodu Jastog, koji je s mula „Krka“ krenuo prema Skradinskome buku, vozeći, umjesto turista, predstavnike Grada, Županije, Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, turističkih zajednica, hotelijera i turističkih agencija. Tamo ih su ih dočekali skradinski glazbari da bi potom organizirano, u pratnji vodiča, obišli Buk kako bi se, iako iskusni djelatnici u turizmu, u toj prigodi osjećali kao pravi turisti.
Prema podatcima koje je pronašao šibenski kroničar Darko Gulin, austrijska brodarska tvrtka Austrijski Lloyd 20. kolovoza 1838. počela je održavati redovitu putničku brodsku prugu Trst – Kotor. Godine 1844. tvrtka Lloyd počinje, pored redovitih brodskih pruga, organizirati i izletničke ture. U svibnju te godine priredila je izlet u Veneciju (na regatu gondola), Ankonu (posjet svetištu Loreto) i Pulu (obilazak Arene).
Dana 28. lipnja 1844. turisti su novim parobrodom Imperatore krenuli na izlet u Dalmaciju, tj. u Šibenik (na feštu sv. Petra i Pavla – 29. lipnja), odatle na Skradinski buk (manjim parobrodom), a na povratku u obilazak Zadra. Bio je to prvi brod u Dalmaciji na kojem su putnici bili isključivo turisti, modernim rječnikom: prvi kruzer. Lučki kapetan u Dubrovniku 10. kolovoza 1844. zabilježio je da su redovitom brodskom prugom u grad stigla 153 putnika, među kojima je bilo i onih koje je opisao kao „passagieri della gita di piacere“, tj. kao putnike koji putuju iz razonode. Zanimljivo je i da Hrvatska turistička zajednica 1844. smatra godinom u kojoj je počeo turizam u Hrvatskoj jer je te godine u Opatiji otvorena Vila Angiolina.
Sto sedamdeset pet godina nakon dolaska prvog kruzera u Šibenik, što je označilo početak turizma u Dalmaciji, Šibensko-kninska županija, Šibenik i Nacionalni park „Krka“ prepoznati su u svijetu kao destinacije u kojima se savršeno nadopunjavaju prirodna i kulturna baština nulte kategorije.
Kad smo već kod važnih brojki, na prostoru Šibensko-kninske županije nalazi se šest stotina arheoloških nalazišta, dvjesto trideset spomenika kulture, jedanaest srednjovjekovnih utvrda, dva nacionalna parka i dva lokaliteta na Popisu svjetske baštine UNESCO-a. Za grad koji je nedavno proslavio 950. rođendan, domaći će teško reći da je novootkriven, ali u očima svijeta on je upravo to – posjetiteljska destinacija koja, na temelju svojih četiriju tvrđava i jedinstvene stare gradske jezgre, s dvadeset četiri crkve i 2 851 stepenicom, gradi priču kulturnog turizma koja svake godine privlači sve više i više „putnika iz razonode“, kako je ih je onomad nazvao dubrovački kapetan.
Nastavimo li brojiti atrakcije koje nas okružuju, pred očima nam se odmah nižu i one na području Nacionalnog parka „Krka“: sedam sedrenih slapova, neprocjenjivi dar rijeke Krke krškome kraju, pet srednjovjekovnih utvrda, dva duhovna središta, jedan starorimski vojni logor, 47 km pješačkih staza i 470 km biciklističkih ruta, sve u okruženju jedinstvene prirode. To su temelji na kojima danas gradimo turističku priču o Šibeniku, Šibensko-kninskoj županiji, Skradinu, Skradinskome buku i drugim lokalitetima u NP „Krka“, koja je počela prije 175 godina.
175. obljetnicu od dolaska prvog turističkog broda u Dalmaciju organiziraju Turistička zajednica Šibensko-kninske županije, Turistička zajednica grada Šibenika, Turistička zajednica grada Zadra i Javna ustanova „Nacionalni park Krka“.

Iz Gardijske mehanizirane brigade dobili smo dopunu obavijesti o zabrani i ograničenju kretanja na vojnom poligonu Crvena zemlja za srpanj 2019. godine:
Jedva sat vremena nakon što je objavljen članak na Huknetu gradske komunalne službe prebrisale su grafit mržnje na autobusnoj stanici u Polači kod Knina.
Na Malonogometnom turniru Sveti Ante Knin prikupljeno je pet tisuća kuna za žuti kombi, izvijestili su iz Udruge Sveti Bartolomej.
Na autobusnoj stanici koja se nalazi u Polači kod Knina noćas je ispisan grafit ‘”Mi Hrvati ne pijemo vina nego krvi četnika iz Knina”, piše portal
Piše: Andro Kuzmanić, NK Dinara
U Kninu je u 17 sati izmjereno 37,4 stupnja Celzija. I, naravno, daleko je najtopliji grad u Hrvatskoj.
Grad Knin uvodi mjere ograničenja korištenja vode u naselju Kovačić i to u ulicama Joze Kljakovića, Hrvatskih vitezova, Raškajevoj, Kapitulu, Đerekovoj,
OŠ dr. Franje Tuđmana planira u idućoj školskoj godini uvesti izborni predmet – talijanski jezik za učenike 4., 5. i 6. razreda.
Zašto će se tučnjava pa i povlačenje hladnog i vatrenog oružja po pravilu dogoditi na cajkama, rjeđe na zabavnjacima, dok su takve stvari nezamislive na, recimo, koncertima nekog alternative pop rock izvođača?