Povijest obilježavanja 5. kolovoza: Tek od 2004. godine obilježavanje Oluje dobiva na važnosti
Dobro ste pročitali naslov. Do 2004. godine obilježavanje Oluje u Kninu, ali i u Hrvatskoj bio je drugorazredan i marginaliziran događaj kojega je državni vrh izbjegavao.
A od 2004. godine Dan pobjede i domovinske zahvalnosti postaje najvažniji državni blagdan u Hrvatskoj, nešto kao što je Dan nezavisnosti u SAD-u.
Zašto se te 2004. godine dogodila prekretnica – na povjesničarima je da istraže i objasne, no vjerojatno je bio u pitanju strah dotadašnjih vlasti zbog odnosa haaškog tužiteljstva prema Oluji.
Na ovaj mali istraživački članak potaknuli su me neki mediji koji krivo izvještavaju kako se središnja svečanost obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja – uz dolazak državnog vrha – u Kninu obilježava od 1996. godine. No, nije tako. Ni blizu.
Ajmo vidjeti kako se u Hrvatskoj i u Kninu proslavljao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti od 1996. do 2004. godine. (Izvor: arhiva Slobodne Dalmacije i Večernjeg lista).
5. kolovoza 1996. godine
Središnje obilježavanje Dana domovinske zahvalnosti bilo je u Zagrebu gdje je na Oltar domovine na Medvedgradu vijenac položio predsjednik Vlade Zlatko Mateša.
U Kninu je svirala limena glazba iz Imotskog, održana je i sveta misa koju je predvodio vojni vikar Juraj Jezerinac, a grad je dobio na poklon zvono koje je Hrvatskoj darovao papa Ivan Pavao II. Nitko od političara toga dana nije bio u Kninu.
5. kolovoza 1997. godine
Središnje obilježavanje Dana domovinske zahvalnosti bilo je na Mirogoju gdje je vijence položilo izaslanstvo MORH-a predvođeno pročelnikom Političke uprave MORH-a general bojnikom Ivanom Toljom.
U Kninu nije bilo nikakvog obilježavanja niti svečanosti. Održano je samo natjecanje vojnika „Prvi do Knina, prvi do slobode“. Nitko od političara toga dana nije bio u Kninu.
5. kolovoza 1998. godine
Središnje obilježavanje Dana domovinske zahvalnosti bilo je u Zagrebu gdje su na Oltar domovine na Medvedgradu vijence položili predstojnik Ureda Predsjednika RH Hrvoje Šarinić, predsjednik Sabora Vlatko Pavletić i potpredsjednik Vlade Milan Ramljak.
U Kninu je bio ministar branitelja Juraj Njavro koji je svečano otkrio mali spomenik na trgu (kip vojnika s uzdignuta dva prsta) koji je kasnije maknut s trga.
5. kolovoza 1999. godine
Središnje obilježavanje Dana domovinske zahvalnosti bilo je u Zagrebu gdje su na Oltar domovine na Medvedgradu vijence položili predstojnik Ureda Predsjednika RH Ivica Kostović, predsjednik Sabora Vlatko Pavletić i ispred Vlade, ministar unutarnjih poslova Ivan Penić.
U Kninu je kod središnjeg križa na gradskom groblju vijence položio potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks.
5. kolovoza 2000. godine
Središnje obilježavanje Dana domovinske zahvalnosti bilo je u Zagrebu gdje su na Mirogoju vijence položili savjetnik Predsjednika RH Stjepana Mesića Željko Bagić, predsjednik Vlade Ivica Račan i potpredsjednik Sabora Vlatko Pavletić.
U Kninu je ove godine po prvi put na tvrđavi održano podizanje zastave. Na tvrđavi su bili potpredsjednik Vlade Goran Granić i potpredsjednik Sabora Ivić Pašalić.
5. kolovoza 2001. godine
Od ove, 2001. godine blagdan nosi novi naziv. Zapravo, dosadašnjem nazivu je dodano „Dan pobjede“. („Dan hrvatskih branitelja“ dodaje se nazivu blagdana tek od 2008. godine).
Ove godine je prvi put, ali samo privremeno za tu godinu, središnje obilježavanje održano u Kninu. No ne i uz nazočnost cijeloga državnog vrha. Vijence su kod središnjeg križa na kninskom gradskom groblju položili predsjednik Vlade Ivica Račan i vicepremijer Goran Granić. Predsjednika RH i predsjednika Sabora nije bilo. Zatim je održano podizanje zastave na tvrđavi te sveta misa u crkvi Gospe velikog hrvatskog krsnog zavjeta (stari prostor crkve).
U Zagrebu su na Mirogoju vijence položili potpredsjednik Sabora Vlatko Pavletić i ministar financija Mato Crikvenac.
5. kolovoza 2002. godine
Središnje obilježavanje je opet u Zagrebu gdje su na Mirogoju vijence položili predsjednik Sabora Zlatko Tomčić i potpredsjednik Vlade Ante Simonić.
Ove godine u Kninu nema nikoga od tri čelna čovjeka u državi. U Knin dolaze potpredsjednik Vlade Goran Granić, ministrica obrane Željka Antunović i potpredsjednik Sabora Baltazar Jalšovec.
5. kolovoza 2003. godine
Središnje obilježavanje je u Zagrebu gdje na Mirogoju vijence polažu potpredsjednici Sabora Vlatko Pavletić i Baltazar Jalšovec, potpredsjednik Vlade Ante Simonić te ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić.
Ni ove godine u Kninu nema nikoga od tri čelna čovjeka u državi. U Kninu su vijence na gradskom groblju položili potpredsjednik Vlade Goran Granić i ministrica obrane Željka Antunović.
Po funkcijama političara koji su i u Kninu i u Zagrebu taj dan, vidljivo je da Dan pobjede i domovinske zahvalnosti još uvijek nema značaj u Hrvatskoj.
5. kolovoza 2004. godine
Ove godine po prvi put u Knin dolaze sva tri ključna čovjeka u državi: Predsjednik RH (Stjepan Mesić), predsjednik Sabora (Vladimir Šeks) i predsjednik Vlade RH (Ivo Sanader).
Od ove godine središnja svečanost obilježavanja Oluje trajno prelazi u Knin i od ove godine Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti postaje, može se tako reći, najvažniji hrvatski svjetovni blagdan.