Održan Simpozij Kralj Zvonimir: Je li Zvonimirov kraljevski dvor bio na brdu Spas?

U Kninu je jučer i danas održan Simpozij Kralj Zvonimir na kojem je 19 znanstvenika imalo ukupno 18 izlaganja. Sve sudionike pozdravili su i zaželjeli dobar rad gradonačelnik Marijo Ćaćić i župan Marko Jelić.

U ovom izvještaju izdvojit ćemo tek nekoliko zanimljivosti iz izlaganja, a oni koje tema zanima više, cijeli simpozij mogu pogledati na You Tube kanalu Narodne knjižnice – Knin (OVDJE) i to u visokoj kvaliteti.

Dr. sc. Marko Sinobad iznio je, na temelju dosadašnjih arheoloških istraživanja, pretpostavku da je Zvonimirov kraljevski dvor bio na sjevernom dijelu brda Spas, a ne na prostoru današnje tvrđave.

Izv. dr. sc. Ivan Majnarić dekonstruirao je mit o Zvonimirovoj kletvi o 900 godina gubitka državnosti, navodeći nerelevantnost izvora koji govore o kletvi i nepouzdanost kolektivnog sjećanja.

Od prof. dr. sc. Jadranke Neralić koja je istraživala Vatikanske tajne arhive saznali smo da se u kodeksima Zvonimira spominje još 1079. godine, tri godine nakon krunjenja, kada Papa Grgur VII. opominje njemačkog viteza Wezelina da ne napada kralja Zvonimira.

Od prof. dr. sc. Mirjane Matijević Sokol smo imali priliku čuti da se u najranijim papinskim dokumentima Zvonimira naziva kraljem u Dalmaciji što govori o istovjetnosti pojmova Hrvatska i Dalmacija u to vrijeme.

Od prof. dr. sc. Zrinke Nikolić Jakus smo čuli tezu da je brak Zvonimira i Mađarice Jelene možda tek kasnija historiografska konstrukcija, od izv. prof. dr. sc. Ivana Basića doznali smo o mogućnosti vojne intervencije Henrika IV. na zapadne granice Zvonimirovog hrvatskog kraljevstva, a od prof. dr. sc. Hrvoja Gračanina i pretpostavku da je možda Zvonimir, a ne Krešimir IV. bio zatočenik Normana.

Izv. prof. dr. sc. Ivan Josipović je naveo kako su u Zvonimirovo doba egzistirale Zadarsko-kninska klesarska radionica čiji je produkt ciborij pronađen u Biskupiji te kninska romanička klesarska radionica iz koje je “izišla” i crkva sv. Stjepana Ugarskog koja se nalazila kod Loredanovih vrata, a iz koje najvjerojatnije potječe ulomak pronađen nedavno u Kninu.

Dr. sc. Maja Petrinec spomenula je misteriozne bizantske zlatne novčiće. Naime, od cijele Europe, ove novčiće su arheolozi našli samo na području koje je zauzimala Kneževina, odnosno Kraljevina Hrvatska.

Na simpoziju smo čuli, možemo reći, sažeta izlaganja, no puno konkretnije i opširnije teze moći ćemo čitati u Zborniku (recenziranih) radova sa simpozija čija priprema kreće odmah, a cilj je organizatora i nakladnika, Narodne knjižnice – Knin da se ova vrijedna knjiga objavi 2023. godine.

U okviru simpozija na tvrđavi je održan i koncert Sare Renar, a sudinici su i obišli tvrđavu u pratnji vodiča. Na početku drugoga dana skupa sudionicima su se obratili Kralj Zvonimir i Kraljica Jelena Lijepa.

Visoki pokrovitelj ovoga simpozija od nacionalnog značaja bio je Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.

Organizatori znanstvenog skupa bili su Narodna knjižnica – Knin i Grad Knin, a suorganizatori Šibensko-kninska županija, Veleučilište Marka Marulića, Kninski muzej, Turistička zajednica grada Knina, Pučko otvoreno učilište Knin i udruga Atribut.

Vrijedni sudionici i sudionice skupa izrazili su zadovoljstvo organizacijom i domaćinstvom u hrvatskom kraljevskom gradu Kninu.

I. Š.

Foto: Vladimir Jelić