NP Krka: Kako je sve počelo; Oblici sedre
Piše: Katia Župan, NP Krka
Skradinski buk na rijeci Krki najduža je sedrena barijera u Europi
Uvjeti poput brzine strujanja vode, nagiba i građe riječnog korita nisu ni na jednom slapu isti pa otud i raznolikost slapova, čak i pojedinih njegovih dijelova
Najčešći oblici sedre u krškim tekućicama jesu podvodni pokrivači, pragovi i barijere, koje nalazimo na dnu krških brzica, zastori i konzole, koji nastaju na mjestima gdje se voda slijeva niz okomitu stijenu na koju se posredstvom zajednice taloži sedra, te brade, žljebovi i cijevi, koje nalazimo na mjestima gdje se veće količine vode obrušavaju tvoreći slapove.
Rijeka Krka ima iznimno povoljne fizikalno-kemijske uvjete i hidrološko stanje za taloženje sedre. Zato je duž njezina toka nastalo sedam očaravajućih slapova. Međutim, iako su na istoj rijeci, sedrene se pregrade i slapovi razlikuju jer se sedra na nekim mjestima taloži polaganije, a na nekima brže. Uz to je i taloženje sedre započelo u različito doba. Uvjeti poput brzine strujanja vode, nagiba i građe riječnog korita nisu ni na jednom slapu isti pa otud i raznolikost slapova, čak i pojedinih njegovih dijelova.
Razvoj sedrenih pregrada odvija se tako da se najprije oblikuju sedreni pragovi, i to na blagim izbočinama u rijeci, ispod njezine površine. Ti pragovi rastu okomito pa usporavaju otjecanje i stvaranje slapišta, koje se usporava uzvodno, a ubrzava nizvodno. Tako su nastali razni oblici: pragovi, zastori, pokrivači, brade, potkapine, podbraci, potpećine, čunjevi, cjevčice, bunari, pećine, spilje i dr.
Sedrene tvorevine razvijaju se postupno, od najjednostavnijih (pragova, sedrenih barijerica) do složenih, s čitavim nizom oblika (barijera sa spiljama, poluspiljama, sedrenim zavjesama, konzolama itd.). Izgled sedre koja se izdiže na slapovima nije kompaktan. Ispod slapova nastaju šupljine, čitav novi mikroprostor koji se ne može vidjeti.
Prema strukturi i veličini sedrenih barijera znamo da su se najveće količine sedre taložile pri kraju riječnoga toka, gdje je brzina strujanja vode manja. Skradinski buk na rijeci Krki najduža je sedrena barijera u Europi.