Krenulo volontiranje u NP Krka
Tekst i foto: NP Krka
Četvero hrvatskih volontera započelo je s jednomjesečnim volontiranjem u NP „Krka“ na Dan stabla, 16. srpnja. Ovi zaljubljenici u prirodu stigli su iz Ivanić Grada, Slavonskog broda, Zagreba i Osijeka u Nacionalni park „Krka“ kako bi s nama i s posjetiteljima podijelili svoje znanje o prirodi i veliki entuzijazam, pogotovo što se dvoje volontera u Park vraća po drugi put. U NP „Krka“ volonteri će obavljati dužnost brodskog domaćina na izletu Skradinski buk – Visovac – Roški slap i istraživača mišljenja na najposjećenijem lokalitetu, Skradinskom buku, od 16. srpnja do 14. kolovoza.
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je kroz projekt integracije u EU Natura 2000 (NIP) osmislilo i pokrenulo program volontiranja u 11 parkova prirode i 8 nacionalnih parkova pod nazivom „Razvoj volonterskih programa u hrvatskim nacionalnim parkovima i parkovima prirode“. Osmišljeno je ukupno 28 volonterskih programa u 2018. a aktivnosti u koje se volonteri mogu uključiti obuhvaćaju prikupljanje podataka o biološkoj raznolikosti, anketiranje i informiranje posjetitelja, pomoć u održavanju staza i sl. Volonterskim programima omogućuje se sustavno uključivanje zainteresiranih pojedinaca i grupa u aktivnosti koje ustanove provode u zaštićenim područjima. Svi programi su usklađeni s planovima upravljanja parkova i osmišljeni tako da doprinose zaštiti.
Volonterima želimo dobrodošlicu i ugodan boravak u NP „Krka“!
Današnjem je čovjeku potreban povratak prirodi. Grčka poslovica kaže: “Zemlja će procvjetati kad stari ljudi počnu saditi drveće znajući da se u njegovu hladu nikada neće odmarati“. Na Dan stabla, 16. srpnja, ta nas poslovica još jednom podsjeća da smo ovaj svijet samo posudili od svojih potomaka, a ono što posudiš moraš i vratiti očuvano.
Nije poznato tko je posadio murvu na Skradinskom buku, koja generacijama stoji na desnoj obali rijeke, ispod ostataka mlinice Budim, ali ona je simbol svilene prošlosti i slatke sadašnjosti ovog kraja.
Za murvu ili dud Vergilije je rekao da je najpametnija biljka koja zadnja procvjeta, čekajući toplo vrijeme. Njeni plodovi su ljekoviti i ukusni, a njeno lišće hrana za dudov prelac (Bombyx mory), leptira koji se još naziva i svilenom bubom jer je njegova čahura zaslužna za svilena vlakna. Iz Kine i Japana dudov prelac doputovao je Putem svile i do naših krajeva. Kako nam kazuje don Krsto Stošić, upravo u Skradinu, u prvoj polovini 19. stoljeća, bilo je najveće gojenje svilene bube u Dalmaciji. Kao takva, murva je dio naše tradicije, ali i prepoznatljiva slika našeg krajobraza. Drveće je uvijek bilo snažno povezano s čovjekom i manifestacija samoga života. Tako je i stari dud na Skradinskom buku danas hlad novim generacijama.