Povijesno arheološko otkriće: Otkrivena katedrala kninskog biskupa na Kapitulu kod Knina

Arheolozi iz Splita i Zagreba otkrili su na lokalitetu Kapitul kod Knina ostatke katedrale kninskog biskupa iz 13. stoljeća nakon što se prvi put nakon čak jednog stoljeća pauze arheološki istraživao taj izuzetno vrijedan arheološki lokalitet.

Za katedralu se znalo da je postojala, no zbog višestoljetne devastacije, struka je smatrala da ostataka više nema, tako da se može reći kako se radi o ponovnom otkriću katedrale.

Kninski biskup inače je u srednjem vijeku, od 1040. do 1330. godine bio i hrvatski biskup što daje dodatni značaj otkriću katedrale.

Ovom povijesnom arheološkom istraživanju prethodili su radovi čišćenja lokaliteta od smeća i raslinja te dokumentiranja i uklanjanja talijanskih utvrđenih vojnih objekata iz Drugog svjetskog rata. Pripremni radovi trajali su dvije godine, a jedan od njihovih inicijatora bio je i kninski arheolog zaposlen u Konzervatorskom odjelu u Šibeniku, dr. Marko Sinobad koji kaže da je riječ o povijesnom otkriću.

– Ovaj pronalazak je zaista od povijesnog značaja. U arheološkoj sondi koja je otvorena u sjeverozapadnom dijelu lokaliteta, ispod temelja talijanske vojarne, otkrivena je temeljna stopa zvonika romaničke katedrale s početka 13. stoljeća. Preostali arhitektonski ostaci u narednim godinama će biti u potpunosti otkriveni i prezentirani. Smatramo da je valorizacija tog arheološkog lokaliteta obaveza arheološke i konzervatorske struke prvenstveno zbog njegovog značaja za hrvatsku arheologiju i povijest – govori nam dr. Sinobad

Lokalitet Kapitul, udaljen tek nekoliko kilometara od grada ima izuzetnu važnost.

– Arheološki lokalitet Kapitul kod Knina jedan je od najznačajnijih srednjovjekovnih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj s kontinuitetom naseljenosti od antičkog doba do ranog novog vijeka. Ondje je u 1. stoljeću rimska vojska izgradila postaju koja je kontrolirala prijelaz preko rijeke Krke, a nakon odlaska aktivne vojske mjesto je postalo veteransko naselje. U ranom srednjem vijeku, sredinom 9. stoljeća, na istom mjestu podignuta je crkva i vladarski benediktinski samostan sv. Bartolomeja, a početkom 13. stoljeća ondje je podignuta katedrala kninskog biskupa čiji su ostaci sada pronađeni. Taj sakralni kompleks, zbog osmanske opasnosti, utvrđen je bedemima početkom 16. stoljeća – kaže kninski arheolog.

Nakon toga uslijedio je niz devastacija koje su u velikoj mjeri poništile arheološki potencijal lokaliteta.

– Prva devastacija uzrokovana je konačnim osmanskim zauzimanjem Knina 1522. godine. Iako je tijekom osmanske uprave gradom, Kapitul bio potpuno zapušten i zanemaren, zidovi gotovo svih objekata bili su sačuvani kad je mletačka vojska osvojila grad 1688. godine. Tada je uslijedila nova velika devastacija lokaliteta. Mletačke vlasti iskoristili su kamenu građu s Kapitula za obnovu zidina gradske tvrđave i izgradnju novih zgrada u podgrađu. Tim aktivnostima poništen je i posljednji neposredni trag velebnih građevina Kapitula i spomen na njegov značaj u srednjovjekovnoj hrvatskoj povijesti. Loša sreća pratila je Kapitul i nakon toga. Izgradnjom pruge Siverić – Knin, 1885. godine, lokalitet je presječen na dva dijela, a dio građevina na trasi pruge potpuno uništen – veli dr. Sinobad.

Ipak, izgradnjom te pruge započela su i prva arheološka sitraživanja.

– Izgradnjom pruge krajem 19. stoljeća pokrenuta su prva istraživanja na Kapitulu koja je, kroz više desetljeća nakon toga, provodio fra Lujo Marun, a inicirala su i osnivanje Kninskog, a kasnije i hrvatskog starinarskog društva. Početkom Drugog svjetskog rata, talijanska vojska podigla je na ostacima kninske katedrale utvrđenu vojnu postaju i time zadala dodatnu štetu ovom arheološkom lokalitetu. Pojedini zidovi katedrale do tada su bili sačuvani i preko dva metra u vis. Nakon tih radova vidljivih tragova katedrale više nije bilo. Lokalitet je štetu pretrpio i izgradnjom dodatnog željezničkog kolosijeka nakon Drugog svjetskog rata. Pored svega toga zanemaren je i od arheološke struke jer se pretpostavljalo da je arheološki potencijal lokaliteta potpuno uništen. Ovogodišnja istraživanja dokazala su suprotno – referirao nam je dr. Marko Sinobad.

Arheološko iskopavanje na Kapitulu provode Ante Jurčević i dr.sc. Maja Petrinec iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika iz Splita, a u istraživanjima također sudjeluju dr. sc. Mirja Jarak, profesorica na Odjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu te više studenta arheologije. Sredstva za istraživanje osiguralo je Ministarstvo kulture.