U Nacionalnom parku „Krka“ spašena divlja mačka, strogo zaštićena europska vrsta

Divljoj mački u pomoć je priskočio čuvar prirode Parka te ju neozlijeđenu vratio u divljinu

Piše: Katia Župan, NP Krka

Divlju mačku (Felis silvestris), pramajku domaće mačke koja je od svojeg divljeg pretka nastala prije otprilike deset tisuća godina, iz sajle u koju se zaplela oslobodio je čuvar prirode NP „Krka“ Stipan Ivić uz pomoć domagistra franjevačkih novaka na Visovcu fra Stojana Damjanovića. Brza i stručna reakcija osigurala je da se ova jedinka strogo zaštićene europske vrste neozlijeđena vrati u svoje prirodno stanište.

Riječ je o snažnoj životinji okrugle glave, kratke njuške i ušiju, čije je tijelo prekriveno gustom dlakom sivo-smeđe boje s rijetkim, poprečnim tamnim prugama. Živi u šumama s proplancima te spada u noćne životinje, što znači da svoj plijen – ptice, glodavce i manje životinje, lovi pred večer ili pred zoru. Iako je divlja mačka poznati stanovnik NP „Krka“, prava je rijetkost sresti je u njezinom prirodnom okruženju. Budući da je ova strogo zaštićena europska vrsta od iznimne važnosti za očuvanje bioraznolikosti i održivosti eko sustava, za nju vrijedi lovostaj (zabrana lova) tijekom cijele godine.

„Fauna sisavaca Nacionalnog parka ‘Krka’ broji 45 vrsta, a naš temeljni cilj je zaštita vrsta, očuvanje staništa i minimaliziranje ljudskog utjecaja, kako ne bi došlo do promjene staništa, krivolova ili stradavanja na prometnicama, što su glavni razlozi njihove ugroženosti“, kazala je ravnateljica Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ Nella Slavica i dodala: „Zato je od iznimne važnosti nadzor poštivanja Pravilnika o zaštiti i očuvanju NP ‘Krka’, koji provode naši čuvari prirode. Oni jako dobro poznaju ovo područje i primjećuju i najmanja odstupanja, što rezultira ovakvim spašavanjima koja su od neprocjenjive važnosti za zaštitu životinjskih vrsta.“

Temeljem Pravilnika o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim vrstama, a sukladno Direktivi Vijeća Europskih zajednica broj 92/43 od 21. svibnja 1992., a koja govori o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore, divlja mačka proglašena je zaštićenom divljom vrstom.

Video spašavanja divlje mačke pogledajte OVDJE

Trinaesta ovogodišnja akcija dobrovoljnog darivanja krvi u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Knin uz suradnju s KBC-om Split – Odjelom za transfuziju krvi, održat će se u četvrtak, 15. listopada od 8 do 13 sati u prostorijama Crvenog križa u Ulici Filipa Grabovca broj 1.

“Akcija će biti organizirana tako da se poštuje najviši higijenski standard, siguran razmak između darivatelja te da ne bude previše osoba u jednom prostoru.

Nedostatak krvi i krvnih pripravaka o kojima ovise životi brojnih pacijenata nosi puno veći rizik smrtnosti od onog uzrokovanog korona virusom. Također, bolesnici čije je izlječenje, a ponekad i sam život ovisan o transfuzijskom liječenju, ne mogu čekati da epidemija prođe.

Zato molimo sve darivatelje krvi, kao i one koji to žele postati, da podrže ovu akciju i dođu u što većem broju.”, poručuju iz kninskog Crvenog križa.

I. Š.

Učenice kninske Srednje škole Lovre Montija uz mentorstvo profesora Zvonka Brečića pokrenule su inicijativu izrade Zidnih novina posvećenih starom gradu.

Prve takve Zidne novine bit će posvećene čuvenom „Zidiću“ i Staroj pijaci, a tamo će biti i postavljene.

Stoga učenice Petra, Simona, Anamarija, Patricija, Sonja i Vanesa skupa s mentorom pozivaju građane da se jave sa svojim fotografijama, pričama i sjećanjima na e-mail zvonko.brecic@gmail.com ili na telefon 095 383 4455 (kontakt osoba Zvonko Brečić; zvati između 17 i 19 sati).

Moto cijele akcije je „Ispričajte nam priču“, a cilj je istražiti i upoznati povijest ovog dijela grada kroz sjećanja naših starijih sugrađana te sve to predstaviti u formi Zidnih novina, ali i kroz objave na Internet stranici škole..

Zidne novine su dio programa Demokratizacija kulture sjećanja u organizaciji umjetničke organizacije Otvoreni likovni pogon Zagreb i partnera – Srednje škole Lovre Montija i Narodne knjižnice Knin. Financijski pokrovitelji su Grad Zagreb i Zaklada Kultura nova.

I. Š.

Ako se pitate zbog čega helikopteri jutros nadlijeću Knin – evo i odgovora.

Naime, Grad Knin jutros u suradnji sa MORH-om helikopterima prebaciva ukupno 70 tona zemlje na najviši plato Tvrđave – kod zastave, poznat kao Bandjera. S tom zemljom će se poravnati cijeli plato.

Zbog sigurnosnih protokola, dok akcija traje, nitko ne smije ulaziti na tvrđavu.

I. Š.

Nacionalni park „Krka“ dom je brojnih endemičnih i rijetkih životinjskih vrsta

U povodu 4. listopada, Svjetskog dana zaštite životinja predstavljamo vam Krkin stenoendem, strigu Eupolybothrus cavernicolus, koja ne živi nigdje drugdje na svijetu

Piše: Katia Župan, NP Krka

Kao što svaka zemlja treba poznavati svoju povijest i kulturu, isto tako valja poznavati i bioraznolikost. Bio je to i jedan od preduvjeta za ulazak u Europsku uniju. Danas znamo da je Hrvatska jedna od najbogatijih zemalja Europe po bioraznolikosti. Svaka spoznaja o organizmima, od najvećih i javnosti najpristupačnijih biljaka i životinja do najmanjih mikroorganizama iznimno je važna za našu zemlju. Prema procjenama znanstvenika, najmanje 10 000 vrsta izumire svake godine. Sadašnje doba smatra se šestim masovnim izumiranjem u povijesti planeta.

Zato je od neprocjenjive vrijednosti svaka pronađena nova vrsta, a pogotovo kada je riječ o stenoendemu, kao što je slučaj troglofilne špiljske velekamenjarke Eupolybothrus cavernicolus Komerički & Stoev, koja je 2013. otkrivena u Nacionalnom parku „Krka“. Špilja Miljacka II i Špilja iza mlina (Miljacka IV) jedini su zasad poznati lokaliteti za ovu vrstu. Strige pripadaju najvećim beskralježnjacima u špiljama. Troglofilne špiljska velekamenjarka Eupolybothrus cavernicolus je žućkastosmeđeg do kestenjastog obojenja, duga oko 30 mm, sa zadnjim nogama i ticalima dužim od 20 mm.

Ono što je jednako fascinantno kao i samo otkriće nove vrste je njen opis, za koji je prvi put u povijesti primijenjen „cybertype“ model. Riječ je o digitalnom 3D prikazu cijele životinje, povezanom s originalnim tipskim materijalom, kao virtualnom setu podataka o anatomiji i morfologiji koji omogućuje rekonstrukciju i interaktivnu manipulaciju tipskim materijalom. Rad međunarodnog tima biologa, u kojem je i Hrvatica Ana Komerički, članica Hrvatskog biospeleološkog društva, objavljen je u prvom izdanju međunarodnog online časopisa Biodiversity Data Journal i sadrži digitalni paket podataka, koji uključuje i potpuno sekvencioniranje molekule, DNK barkoding i video snimku živog primjerka ex situ. Ovaj inovativni pristup u taksonomiji iznimno je značajan s obzirom da je broj vrsta koje izumiru, nažalost, veći od broja novootkrivenih pa su taksonomi primorani ubrzati proces istraživanja bioraznolikosti.

Bilo da žive u vodi, u zraku, na zemlji ili pod njom, endemične, rijetke i ugrožene životinjske vrste svrstale su rijeku Krku među najvrjednije prirodne cjeline u Hrvatskoj i u Europi. Zato je zaštita vrsta, očuvanje staništa i minimaliziranje ljudskog utjecaja temeljni cilj Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ koji se, akcijskih planovima, kontinuirano provodi cijelu godinu. Svjetski dan zaštite životinja prilika je da još jednom naglasimo važnost životinja za opstojnost života na Zemlji. Proglašen je 1931. na konvenciji ekologa u Firenci da bi se istaknuo nepovoljan položaj ugroženih vrsta. Prema podacima svjetskih organizacija svaki dan izumre između 50 i 150 vrsta a glavni uzrok ugroženosti životinjskih vrsta je čovjek. Za obilježavanje Svjetskog dana životinja odabran je 4. listopada, dan sv. Franje Asiškoga, zaštitnika životinja.