Hrvatski sabor jednoglasno je 5. veljače donio Zakon o proglašavanju parka prirode Dinara.

U sastav Parka prirode su, što se tiče šireg kninskoga kraja, ušli Kijevo, selo Cetina s izvorom istoimene rijeke, Polača, cijeli tok rijeke Krčić od izvora do Topoljskog buka, Podinarje, vrh Dinara, Brezovac, Surdup i Strmica.

Cijelu kartu s granicama Parka prirode Dinara možete pogledati i preuzeti OVDJE.

Slika 1 – Dinara
Slika 2 – Rijeka Krčić
Slika 3 – Dinara
Slika 4 – Surdup, Crni potok

Tekst i foto: I. Š.

Radnici danas postavljaju pješački most na Orašnici koji vodi do nove pješačke staze uz Krku prema Krčiću.

Iako će most danas biti postavljen, neće se moći prelaziti preko njega dok se ne postavi ograda, a to će biti napravljeno tokom idućeg tjedna, kazao nam je predstavnik izvođača radova.

I. Š.

Iz OŠ Domovinske zahvalnosti su obavijestili da se produljuju predupisi u prvi razred.

Cjelovitu obavijest pročitajte OVDJE

I. Š.

Državni zavod za statistiku objavio je danas da je u 2020. godini u Hrvatskoj umrlo 56.667 ljudi. To je za 1.143 više nego 2015. godine koja je u zadnjih deset godina bila rekordna po smrtnosti.

Treba napomenuti da su objavljeni podaci o smrtnosti u 2020. godini – privremeni i da taj broj, kada podaci budu konačni, u pravilu bude znatno niži pa nije isključeno da 2015. godina ostane rekordna.

Podsjetimo, 2020. godine je od koronavirusa umrlo četiri tisuće ljudi.

I. Š.

U Hrvatskoj živi više od 500 podzemnih vrsta, od kojih su polovica endemi, a mnogi su i relikti, ostaci faune iz davnog geološkog razdoblja

Piše: Katia Župan, NP Krka

Biospeleologija je znanstvena grana koja proučava životinje u podzemlju, staništa u kojima žive i njihove međusobne odnose. Njezin naziv potječe od triju riječi grčkoga porijekla: bios, što znači život, speleos, što znači šupljina, i logos, što znači znanost. To je sintetska znanost koja u sebi sjedinjuje dvije osnovne znanstvene discipline: biologiju i speleologiju.

Biospeleolozi su znanstvenici i istraživači koji ulaze u špilje i jame, traže podzemne životinje, sakupljaju ih i fotografiraju, a u laboratoriju određuju koje su vrste pronašli i detaljno ih proučavaju. Kada se dogodi da pronađu nepoznatu vrstu, životinju detaljno opišu, dadu joj znanstveno ime i to objave u znanstvenom časopisu kako bi obavijest o tome nalazu bila dostupna svim ljudima.

U speleološkim objektima žive životinje koje su se djelomično ili u potpunosti prilagodile zahtjevnim uvjetima života koji vladaju u podzemlju, poput nedostatka svjetla, oskudice hrane i vrlo visoke vlažnosti zraka. Tamo žive ili u njega samo zalaze zbog različitih potreba kao što su sklanjanje od nepovoljnih uvjeta na površini, hibernacija ili razmnožavanje.

Sve do 1832. godine, kada je opisan tankovratić Leptodirus hochenwartii iz Postojnske špilje u Sloveniji, smatralo se da špiljska staništa nisu nastanjena. To otkriće potaknulo je istraživanja podzemnih staništa, ponajprije špiljskih. U svijetu je opisano više od 7 500 podzemnih svojti (vrsta i podvrsta), od čega oko 1 200 na području Dinarida. U Hrvatskoj je poznato više od 500 podzemnih svojti, skoro 7 % svjetskog broja vrsta. Više od 50 % svojti su endemi. Mnogi od njih su relikti, ostaci faune iz davnog geološkog razdoblja. Špiljskim staništima brojem vrsta dominiraju kornjaši, slijede rakovi, puževi, lažištipavci, pauci i dvojenoge. Na njih otpada gotovo 90 % poznatih špiljskih svojti.

Osim što u njoj obitavaju brojne vrste, u Hrvatskoj žive i neki jedinstveni predstavnici podzemne faune. Prva opsežna biospeleološka istraživanja šireg područja NP „Krka“ proveli su tijekom 1989. i 1998. godine djelatnici Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. Hrvatsko biospeleološko društvo u suradnji s Javnom ustanovom „Nacionalni park Krka” provelo je inventarizaciju špiljske faune 2005. i 2010. godine, a 2013. godine istraživanje rijetkih i novih špiljskih svojti. Na širem području Parka speleološka i biospeleološka istraživanja provode se kontinuirano, a provodi se i monitoring porodiljnih kolonija šišmiša i čovječje ribice.

Narodna knjižnica Knin objavila je danas novi broj serijske publikacije Godišnjak grada Knina. Riječ je o godišnjaku za 2020. godinu, a možete ga preuzeti u PDF formatu OVDJE.

Na 219 stranica godišnjak donosi pregled 2020. godine kroz 9 poglavlja: Rad gradske uprave, Društvo, Politika, Infrastruktura, Gospodarstvo i turizam, Kultura, Sport, Crna kronika i Koronavirus.

Glavni urednik je Ivica Šimić, a grafički Mićo Samardžija.

Godišnjak grada Knina u nakladi Narodne knjižnice Knin je serijska publikacija koja izlazi jednom godišnje kao mrežno izdanje na internet stranici Narodne knjižnice Knin i uvrštena je u međunarodni upisnik serijskih publikacija.

Knjižnica je do sada objavila godišnjake za 2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019. i 2020. godinu, a svi se mogu preuzeti na stranici knjižnice i na Hrvatskom arhivu
weba Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Jedini gradovi u Hrvatskoj koji imaju svoj godišnjak su Knin i Koprivnica.

Evo i linka za preuzeti sve dosad izdane godišnjake.

Godišnjak grada Knina

I. Š.

Iz Osnovne škole Domovinske zahvalnosti obavijestili su da u ponedjeljak, 25. siječnja započinju prijave djece dorasle za upis u prvi razred za školsku godinu 2021./2022.

Obavljat će se prijave za djecu koja navršavaju šest godina do 1. travnja ove godine kao i za djecu kojoj je prošle školske godine odgođen upis u osnovnu školu ili iz drugih razloga nisu upisani, a školski su obveznici.

Prijave će se zbog trenutačne epidemiološke situacije obavljati elektroničkim putem na e-mail zeljko.tomljenovic@skole.hr i to od ponedjeljka 25. siječnja do petka 29. siječnja.

Roditelji su dužni dostaviti obrazac za prijavu djeteta za upis u prvi razred (nalazi se na Internet stranici škole), presliku domovnice i rodnog lista djeteta te liječničku dokumentaciju o stanju djeteta ukoliko dijete ima zdravstvenih ili teškoća u razvoju.

Za dodatna pitanja možete kontaktirati ured stručne službe na broj telefona
022 664 864 i to ponedjeljkom i srijedom od 16 do 18 sati te utorkom, četvrtkom i petkom od 11 do 13 sati.

I. Š.

U ponedjeljak, 25. siječnja ove godine u Osnovnoj školi dr. Franje Tuđmana započinju predupisi djece dorasle za upis u prvi razred za školsku godinu 2021./2022. Upisi će se obavljati od 9 do 10:30 sati u holu škole.

U prvi razred obveznog osnovnog obrazovanja upisuju se djeca koja do 1. travnja ove godine navršavaju šest godina života kao i djeca kojoj je prošle godine odgođen upis u osnovnu školu ili iz drugih razloga nisu upisana u osnovnu školu, a školski su obveznici.

Iznimno, na zahtjev roditelja, u prvi razred mogu se upisati i djeca koja će od 1. travnja do kraja tekuće godine navršiti šest godina života.

Sve detaljnije informacije roditelji mogu dobiti u stručnoj službi škole na brojeve telefona 660-545 ili 664-662.

Uz prijavu, roditelj ili staratelj obvezno prilaže preslik rodnog lista i domovnice, JMBG, OIB te liječničku dokumentaciju o stanju djeteta (ukoliko dijete ima zdravstvenih ili teškoća u razvoju).

Iz škole mole roditelje da se pridržavaju epidemioloških mjera i vremena predupisa. Na predupise nije potrebno dovesti dijete.

I. Š.