Već smo proteklih godina u više navrata pisali o otkriću katedrale kninskoga biskupa iz 13. stoljeća na Kapitulu, kod ušća Kosovčice u Krku.
Arheološki radovi kontinuirano se provode od 2012. godine do danas, a kampanja za ovu godinu upravo je završila. Dokle se stiglo, možete pogledati na fotografijama u gornjoj galeriji.
Katedrala posvećena sv. Bartolomeju, Blaženoj Djevici Mariji i sv. Petru
– Od 2013. godine kada je pronađen zvonik do danas ustanovljeno je da su se sačuvali i sjeverni i pročelni zid katedrale te prostorija uz njih. Također, nakon ovogodišnje kampanje utvrđeno je da su se i bedemi oko katedrale dosta visoko sačuvali. U sljedećim kampanjama cijlj nam je istražiti cijeli lokalitet te ga konzervirati i prezentirati kako to dolikuje jednoj katedrali – izvijestio nas je voditelj istraživanja dr. sc. Ante Jurčević, viši kustos u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, zahvalivši se kolegama, ali i radnicima koji su sudjelovali u istraživanju. Otkrio nam je i komu je katedrala bila posvećena.
– Katedrala kninskog biskupa bila je posvećena sv. Bartolomeju, Blaženoj Djevici Mariji i sv. Petru – otkrio nam nam voditelj isttraživanja.
Do 2012. godine katedrala bila deponij
Nakon Drugog svjetskog rata pa sve do 2012. godine prevladavalo je mišljenje da je lokalitet u potpunosti uništen te se prostor unutar i oko vojarne koristio kao deponij za smeće.
– Obilaskom lokaliteta, kolegica dr. sc. Maja Petrinec i ja smo ustanovili da su se ispod vojarne ipak sačuvali zidovi katedrale. Iste godine, neovisno o nama, do istih zaključaka došao je i dr. sc. Marko Sinobad, djelatnik Ministarstva kulture. Od 2012. godine do 2017. godine vrše se revizijska arheološka istraživanja te je u tome razdoblju dokumentirana i uklonjena vojarna kao i velike količine građevinskog, industrijskog i ostalog otpada koji se tijekom godina nakupio na lokalitetu – referirao je Jurčević.
Osim voditelja istraživanja Ante Jurčevića u kampanji su sudjelovali njegova zamjenica dr. sc. Maja Petrinec, magistar arheologije Miloš Biserko, dr. sc. Goran Bilogrivić te Maja Marković, dokumentaristica u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika. Arheološki nadzor obavio je dr. sc. Marko Sinobad iz Konzervatorskog odjela u Šibeniku.
O hrvatskom i kninskom biskupu
U Kninu je u vrijeme hrvatskog kraljevstva stolovao hrvatski biskup čija se jurisdikcija protezala od Jadrana do Drave, odnosno nad cijelim hrvatskim kraljevstvom. Prvi hrvatski biskup je bio Marko (oko 1050.).
Prestankom postojanja hrvatskog kraljevstva, Knin gubi hrvatskog biskupa, ali dobiva kninskoga.
Kninska biskupija osnovana na crkvenom saboru u Splitu 1185. godine. Teritorij koji je obuhvaćala prostirao se na području tadašnje Kninske, Cetinske i Psetske županije.
Na slici: Granice kninske biskupije
– Posljednji biskup za kojeg znamo da je boravio u kninskoj katedrali zvao se Nikola i negdje oko 1490. godine napustio je Knin. Nakon oslobođenja Knina od Turaka 1688. godine, Biskupija nije obnovljena, a kninska katedrala bila je u cijelosti sačuvana do 1746. godine kada je kao takvu opisuje tadašnji kninski župnik fra Gašpar Vinjalić. Razgradnja zidova na Kapitulu započela je 1775. godine za potrebe izgradnje nove crkve, franjevačkog samostana i kninske tvrđave – kazao nam je voditelj istraživanja na Kapitulu dr. sc. Ante Jurčević.
Devastacija katedrale događa se i izgradnjom pruge u 19 stoljeću, a najveću štetu trpi u Drugom svjetskom ratu kada je cijeli komples sravnjen s zemljom, a iznad njega sagrađena talijanska vojarna.
Arheološki nalazi na Kapitulu: od rimskih legionara do Držislava
Na Kapitulu su do sada pronađeni brojni arjeološki nalazi. Oni prvi, zahvaljujući Fra Luji Marunu koji je nadzirao građevinske radove na izgradnji pruge Knin-Siverić 1885. godine.
– Tada je utvrđeno da su na Kapitulu najstariji nalazi pripadali manjoj rimskoj vojnoj utvrdi iz sredine I. stoljeća iz koje se kontrolirao prelazak preko Krke. Zatim je iznad nje, u IX. stoljeću sagrađen benediktinski samostan te katedrala kninskog biskupa u XIII. stoljeću. Najznačajniji nalazi iz tih razdoblja su nadgrobni spomenici rimskih legionara na kojima je navedeno da su pripadali XI. legiji koja je bila stacionirana u Burnumu te ulomci predromaničkog crkvenog namještaja od IX. do XI. stoljeća od kojeg se posebno ističu dvije ploče koje su ukrašavale propovjedaonicu s imenima Svetoslava i Držislava iz X. stoljeća – rekao nam je Jurčević.
I. Š.
Foto: Zoran Alajbeg
