Autor: admin

Iz Gardijske mehanizirane brigade dobili smo obavijest o zabrani i ograničenju kretanja na vojnom poligonu Crvena zemlja za ožujak 2019. godine. Obavijest prenosimo u cijelosti:

“Poštovani

obavještavamo Vas da će pripadnici Gardijske mehanizirane brigade na vojnom poligonu „Crvena zemlja“ – Knin u području koje je omeđeno vrhovima: Orljaj tt 494 – Borova glava tt 1082 – Visibaba tt 1125 – Badanj tt 1281 – Jarebičnjak tt 1190 – Vršina tt 1004 i Lanjevac tt 624, tijekom mjeseca OŽUJAK 2019. godine, provoditi određene aktivnosti bojevih gađanja topničkim, protuoklopnim i naoružanjem kalibra do 12.7 mm te uvježbavanja. Molimo Vas da putem medija, a u cilju zaštite i sigurnosti građanstva obavijestite stanovništvo grada Knina i okolnih sela.

1. Zabrana kretanja provoditi će se isključivo kod bojevih gađanja dana:

– od 11. do 14. ožujka 2019 u vremenu od 08.00 sati do 16.00 sati

2. Ograničenje kretanja (koje podrazumijeva zaustavljanje i propuštanje prolaznika od strane osiguranja) u ranije navedenom području ovog dopisa, provoditi će se tijekom odvijanja vježbovnih vojnih aktivnosti ili kretanja vojnika po poligonu, gađanja protuoklopnim sredstvima i naoružanjem kalibra do 12.7 mm, pri čemu postoji mogućnost nailaska na grupe vojnika, vozila, prepreke i dr., u periodu:

– u dane 01., od 04. do 10., 15., od 24., do 29., ožujka 2019 svakodnevno osim vikendima u vremenu od 08:00 do 16:00 sati,

– u dane 18., 19., 20., 21. ožujka 2019 svakodnevno osim vikendima u vremenu od 09:00 do 16:00 sati.

U slučaju nejasnoća, osoba za kontakt ispred Gardijske mehanizirane brigade je časnik za CIMIC satnik Ivan Aljinović tel. 022/ 617 635”,

I. Š.

Društvo sportske rekreacije Sport za sve iz Golubića organizira u tom mjestu u subotu, 2. ožujka maškare.

Polazak maškarane povorke je ispred mjesne crkve u 12 sati, a zabava uz glazbu uživo i grupu Kratki spoj započinje u 19 sati u sportskoj dvorani.

I. Š.

Olujna bura koja je na udare dosezala i 100 kilometara na sat iščupala je čemprese na Gradskom groblju uslijed čega je oštećeno nekoliko grobnica.

Na teren su, kako bi uklonili drveća, izašli kninski vatrogasci.

Od bure je nastradala i nadstrešnica na Autobusnom kolodvoru.

Fotografije nam je poslao čitatelj Hukneta Dalibor Jelavić.

I. Š.

Pub kviz knjižnice koji je trebao biti održan večeras, odgođen je.

Razlog je taj što gimnazijalci nisu mogli doći budući da su išli u Split na predstavu.

Kviz je odgođen za dva tjedna (petak, 8. 3.)

Ovo je prvi put u ove tri sezone da je zakazani kviz morao biti odgođen.

I. Š.

Piše: Katia Župan, NP Krka

Snaga vode pretvorena u koristan rad

Pogled na cijeli Roški slap najljepši je s dvaju brjegova. Po onome s lijeve obale spušta se staza Niz ploču, dok po brini s desne obale rijeke vodi staza od Laškovice preko Žižića. Putnik gleda zelenilo i visoke jablane, a čuje ugodnu pjesmu žive vode. To se, na kraju sedrene barijere, Roški slap s petnaest metara visine, u širokoj lepezi, duboko ruši u Visovačko jezero. Upravo se taj prizor vidi s ove staze.

Odavde je i najbolji pogled na hidroelektranu Roški slap. Čovjek je oduvijek nastanjivao obale rijeke i pronalazio načine da snagu vode pretvori u koristan rad. Upravo na Roškom slapu nalazimo brojne tragove takvog suživota. HE Roški slap izgrađena je 1909./1910. godine na temelju vodoprivrednih koncesija koje su dobili ugljenokopa društva Monte Promina iz Siverića i Dalmatia iz Velušića. Dalekovodom dugim 28 km strujom su se opskrbljivali rudarski pogoni u Siveriću. Na taj je dalekovod 1915. godine bio priključen i grad Drniš. Do 1918. godine HE Roški slap bila je među deset najvećih elektrana u Hrvatskoj. Po završetku Domovinskog rata, 1996. godine, generatori su zamijenjeni novima, a proces proizvodnje i distribucije električne energije u cijelosti je automatiziran.

Vraćajući se dalje u prošlost, u predindustrijsko doba, srednji vijek ili još u antičko vrijeme, pronalazimo svjedočanstva tradicijskog načina privređivanja. Mlinovi na vodeni pogon – vodenice bile su, uz ručni žrvanj, najrasprostranjenija vrsta mlina zbog mnoštva rijeka, potoka, kanala koji pokreću pogonske kotače s lopaticama. Danas su, kao vrijedni etnografski spomenici, dijelom obnovljene kao prezentacijski i ugostiteljski objekti. Na Roškome je slapu do šezdesetih godina 20. stoljeća radilo šest vodenica. U prvoj uz vodu, tzv. „fratarskoj mlinici“, odnosno vodenici visovačkog samostana, rekonstruirana su sva četiri mlinska pogona i stupa a dio zgrade u kojoj su bili prostori za mlinare i pomoćne prostorije, prenamijenjen je za ugostiteljstvo i suvenirnicu. Obnovljena i je i ruševna vodenica miljevačke obitelji Šostera, tik do „fratarske“, vjerodostojno rekonstruirana da svjedoči radu i životu mlinara.

Kad je čovjek počeo kupovati brašno za kruh, mlinar je ugasio dva mlinska kamena koja su, stoljećima tjerana vodom, mljela ječam, pšenicu i kukuruz. Sad se, silazeći od Laškovice, opet čuje smo voda. Daleko od tehnologije na koju se moderan čovjek toliko oslanja, kontemplirajući u šetnji prirodom što nam budućnost nosi, javlja se strahopoštovanje prema snazi vode i starim umijećima. Ne očuvamo li prirodno bogatstvo koje imamo, morat ćemo opet ispočetka učiti kako dotjerati vodu na svoj mlin.

Sutra (u petak) će se u Dvorani Studentskog doma fra Luje Maruna s početkom u 19 sati održati Pub kviz Narodne knjižnice Knin.

Ovo je treća sezona Pub kviza knjižnice, a sutra je na rasporedu peti ovosezonski kviz na kojem se natječu ekipe kninskih srednjoškolaca i osnovnoškolaca.

Komunalno poduzeće obavještava potrošače vode na području grada Knina koji se opskrbljuju vodom iz niske zone, da će biti bez vode danas do 14 sati.

Do prestanka u isporuci vode došlo je zbog radova na vodovodnoj mreži.

Bez vode su ostali potrošači u sljedećim ulicama: Vrančićeva, Mohorovčićeva, Boškovićeva, Kašićeva, Lornjina, Krambergerova, Montijeva, dio Getaldićeve, Vitezovićeva, Ružićkina, Gospina ulica i ulica 72. bojne VP.

I. Š.