Piše: Katia Župan, NP Krka

Pretposljednji dokumentarni film iz ciklusa Divlji svijet Nacionalnog parka „Krka“ vodi nas nebu pod oblake da upoznamo ptice

229 ptičjih vrsta Nacionalni park „Krka“ uvrštava među najbogatija ornitološka područja Hrvatske

Na području Nacionalnog parka „Krka“ postoji čitav niz različitih staništa i mikrostaništa na kojima možemo pronaći 229 ptičjih vrsta. Brojnost ptica ovo područje uvrštava među najbogatija ornitološka područja Hrvatske i važna odmorišta za ptice preletnice i zimovalice. Tršćaci, rogozišta i vodena vegetacija staništa su i gnjezdilišta ptica selica, zimovalica i gnjezdarica, a stijene i litice kanjona važne su za ptice grabljivice.

Ptice su ljudima oduvijek bile izvor hrane, omiljeni kućni ljubimci, religijski simboli i nadahnuće umjetnicima. To je važna skupina životinja, čija prisutnost ukazuje na bogatstvo i očuvanost ekosustava. Ove vladarice neba i visina privlačile su pozornost čovjeka upravo načinom kretanja, odnosno letenjem, vječnim simbolom slobode, pa otuda potječe narodna izreka „slobodan kao ptica“. Let im omogućuju prednji udovi metamorfozirani u krila i šuplje pneumatične kosti koje smanjuju težinu tijela. Tijelo ovih toplokrvnih kralješnjaka prekriveno je perjem koje ima funkciju zaštite i održavanja temperature tijela koja kod ptica iznosi 38 – 42 ̊C. Većina ptica može se podičiti i svadbenim ruhom, drugačijim obojenjem perja za vrijeme parenja.

Još jedna karakteristika ptica svakako je rožnati bezubi kljun prilagođen načinu prehrane. Konusan kljun imaju ptice koje se hrane sjemenkama, dug i ravan ptice koje se hrane školjkašima, kukast imaju ptice grabljivice kako bi lakše komadale plijen.

Jednako važna i možda najpoznatija odlika je i glasanje odnosno pjev, koji je karakterističan za svaku pojedinu vrstu. Različit je u vrijeme gniježđenja, obilježavanja prostora i obrane teritorija. Na većinu ljudi djeluje smirujuće te zaokružuje poseban doživljaj dok vrijeme provode u prirodi, van života u kojem su okruženi gradskom i prometnom bukom, betonom i asfaltom.

Ptice su danas, više nego ikad, ugrožene gubitkom staništa, hrane, onečišćenjem, lovom i krivolovom, gradnjom vjetroelektrana i dalekovoda i intenzivnom poljoprivredom. Sam Nacionalni park „Krka“ na državnoj je razini važno područje za opstanak i stabilnost populacija čak petnaest ugroženih vrsta ptica, među kojima i surog te prugastog orla, rijetkih preletnica, koje se ne gnijezde u Nacionalnom parku „Krka“, ali je on potencijalno mjesto gdje bi se mogle naseliti mlade ptice, sve dok se u blizini nalaze aktivni parovi. Za očuvanje ptičjih zajednica i ugroženih vrsta grabljivica važan je model zonacije predložen u Planu upravljanja NP „Krka“, prema kojem su u zonu najstrože zaštite uvršteni kanjonski dijelovi toka rijeke Krke, među kojima i kanjon Među gredama.

Raširimo krila i pridružimo im se pod oblacima:

Piše: Katia Župan, NP Krka

Posebna posjetiteljska ponuda kao rezultat suradnje JU Priroda Šibensko-kninske županije i JU „Nacionalni park Krka“. Posjetitelji NP „Krka“ ostvarivat će popust za posjet Tvrđavi sv. Nikole.

Svi posjetitelji koji na prodajnom mjestu Info centar Tvrđave sv. Nikole pokažu ulaznicu za Nacionalni park „Krka“, ne stariju od sedam dana, ostvarit će popust od 10 % na osnovnu cijenu individualne ulaznice za posjet Tvrđavi sv. Nikole.

Na taj način, posjetitelji će imati priliku povoljnije uživati u jednom od najljepših hrvatskih nacionalnih parkova i spomeniku baštine pod zaštitom UNESCO-a te se dulje zadržati u našem kraju. Istovremeno, u tijeku su i zajedničke aktivnosti prezentacije i promocije. U ispostavi JU „Nacionalni park Krka“ u Skradinu postavljena je izložba fotografija Tvrđave sv. Nikole te informacije o mogućnostima posjećivanja. Zajednička kampanja provodit će se i na internetskim stranicama i društvenim mrežama.

„Nacionalni park ‘Krka’ i JU Priroda dvije su srodne ustanove čije su glavne zadaće očuvanje, zaštita, interpretacija i održivo korištenje zaštićene prirodne i kulturne baštine. Promocijom UNESCO spomenika na području Nacionalnog parka povezujemo dva susjedna zaštićena područja i neke od najznačajnijih prirodnih i kulturnih vrijednosti našeg kraja. Ovom suradnjom predstavljamo se kao jedna cjelina, prirodna i kulturnopovijesna, ali i društvena i gospodarska, što nam je za ovu posjetiteljsku sezonu posebno važno“, kazala je ravnateljica JU „Nacionalni park Krka“ Nella Slavica i naglasila kako je ova suradnja dio kontinuiranih aktivnosti Nacionalnog parka „Krka“ na razvoju čitavog područja i poticanja gospodarskih aktivnosti brojnih subjekata koji žive i rade na obalama Krke.

Ravnateljica JU Priroda Šibensko-kninske županije, Anita Babačić Ajduk, istaknula je da je ovo značajan iskorak u suradnji dviju ustanova: „Dosad smo uspješno surađivali na istraživačkim projektima, a sad se suradnja širi i na promociju i posjećivanje. Naše dvije ustanove blisko su povezane i teritorijem koje pokrivaju. JU Priroda upravlja područjem izvora i ušća rijeke Krke, sjeverno i južno od Nacionalnog parka. To uključuje rijeku Krčić, izvor Krke, riječni tok oko Knina te cijeli tok i ušće od Skradina do Kanala sv. Ante i Tvrđave sv. Nikole. Biljni i životinjski svijet ne poznaje administrativne granice te je naša suradnja nužna u svakom segmentu. Administrativne granice ne poznaju ni posjetitelji, pa su ovakve zajedničke akcije i te kako korisne. Na taj način povećava se vidljivost lokaliteta, ali i osigurava kontrolirani, održivi sustav posjećivanja.“

Više informacija o načinu ostvarenja popusta i mogućnostima posjećivanja Tvrđave sv. Nikole u Kanalu sv. Ante i Nacionalnog parka „Krka“ možete pronaći na mrežnim stranicama https://www.kanal-svetog-ante.com/hr i http://www.np-krka.hr/.

Foto: np-krka.hr

Predsjedništvo SDSS-a donijelo je danas odluku da Borisa Miloševića predloži za potpredsjednika Vlade RH zaduženog za društvene djelatnosti i ljudska te manjinska prava dok će njegova zamjenica u Hrvatskom saboru biti Kninjanka Anja Šimpraga, inače šibensko-kninska dožupanica, izvijestio je portal Novosti.

Tako će Knin ipak imati zastupnika u hrvatskom parlamentu.

Anja Šimpraga (djevojačko Rašković) rođena je 23. srpnja 1987. godine u Kninu. Završila je Agronomski fakultet u Zagrebu i stekla zvanje magistre agronomije.

Izvor: portalnovosti.com; sdss.hr

Foto: sibensko-kninska-zupanija.hr

Ljudi će poludjeti od korone

“Ljudi će poludjeti od korone”, rekao je jučer hrvatski predsjednik Zoran Milanović. I definitivno jednom rečenicom detektirao najveći problem ove epidemije – medije.

Doista, više će štete ljudskom zdravlju i kvaliteti života, od samoga virusa (koji po novim istraživanjima nije ni blizu toliko opasan kako se prikazuje) – učiniti medijska histerija.

A histerija koju rade mediji kako bi zaradili na klikovima – doista je prevršila svaku mjeru. Prosječnom konzumentu hrvatskih portala dnevno se servira na stotine članaka o koronavirusu. Bjesomučno se prebrojavaju zaraženi u državi, županijama, gradovima. Novih 140 u Hrvatskoj, novih 10 u županiji, nova 2 slučaja u gradu – brojke neobuzdano iz sata u sat, iz dana u dan – vrište s naslovnica portala tjerajući iracionalni strah u kosti građanima. Strah koji će vremenom, kako je i rekao predsjednik Milanović, doista izazvati mentalne poremećaje i bolesti kod konzumenata medijskih sadržaja.

A mediji su odavno izgubili etiku i odgovornost za napisano. Zarada je na prvom mjestu, a ako vijesti o koronavirusu nose klikove i zaradu, bez ikakvog takta i osjećaja za mjeru – takve će se vijesti distribuirati u neograničenoj i teško probavljivoj količini.

Zamislite, na primjer, da mediji svakodnevno izvještavaju o novooboljelima i umrlima od raka. Uz popratne tekstove i strašne slike o raku kao bolesti. Biste li nakon nekoliko mjeseci bili normalni nakon toga? Teško, jer tjeranje straha u kosti, iz dana u dan, iz sata u sat, mora imati posljedice za mentalno zdravlje.

Srećom, takve se vijesti o raku ne objavljuju. Ali objavljuju se o virusu koji doista nije toliko opasan kako se želi prikazati.

Kolika je stvarna opasnost koronavirusa?

Citirat ću ovdje kolegu Gojka Drljaču iz Jutarnjeg lista (jedan od rijetkih odgovornih članaka na ovu temu, objavljen prošlog mjeseca) koji je vrlo studiozno i analitički prenio najnovija istraživanja o COVID-u:

“Međutim, pogledajte vrlo dobar pregled različitih istraživanja koji je pripremio Swiss Policy Research, jer bitna je šira slika. U grupi istraživanja koja su utvrđivala stopu smrtnosti zaraženih (IFR – infection fatality rate) uz pomoć testiranja na antitijela, najgori ishodi kreću se od globalnih 0,10 posto do relativno visokih 0,40 posto u pojedinim epicentrima zaraze. U drugoj grupi istraživanja koja su bazirana na PCR studijama utvrđena je smrtnost od 0,00 posto (donatori krvi) do 0,30 posto (zdravstveni radnici u Italiji). Zanimljivo je da su procjene IFR-a najviše kod epidemioloških modela. Valja znati kako epidemiološki modeli, od kojih su neki izazvali paniku, zapravo nisu procjene proizašle iz istraživanja (poput onih baziranih na testiranjima antitijela i PCR-u), nego iz teoretskih studija epidemiologa.

Istraživanja o smrtnosti temeljena na testiranjima antitijela i PCR testiranjima govore kako najgori ishodi ipak nisu toliko strašni kao što se mislilo dok smo užasnuto pratili snimke kamiona koji odvoze žrtve koronavirusa iz Bergama. S obzirom na to da brojni fearmongeri (širitelji straha) i dalje kroz društvene mreže i medije inzistiraju na tome da je Covid-19 grozniji nego što je bio, treba objasniti zašto je iracionalno plašenje javnosti krivi put, a ne nikakva humanost par excellence. Ponovimo, gomila se sve više dokaza kako smrtnost od pandemije Covida-19 definitivno nije viša od ozbiljnije sezonske gripe, a zbog gripe ne idemo u lockdown.”, piše Gojko Drljača u Jutarnjem listu.

Zašto je koronavirus gorući problem u svijetu, kao da se radi o srednjovjekovnoj bubonskoj kugi? Postoji li iza svega nekakva agenda?

Smatram da nema nikakvog plana, nikakve skrivene agende s ciljem porobljavanja ljudi, kako tvrde teoretičari zavjere. Teorije o mikročipiranju, 5G mreži i slične budalaštine jednako su sulude i nepotrebne kao i svakodnevno prebrojavanje oboljelih i stvaranje slike o koroni kao kataklizmičkoj bolesti opasnoj po čovječanstvo.

Netko će reći – no, dobro, ako nema agende, zašto se toliki prostor daje koronavirusu, kao da je riječ o bubonskoj kugi koja je usmrtila trećinu stanovništva Europe u 14. stoljeću? Zašto političari i epidemiolozi prikazuju to kao veliki problem? Zašto se radio lockdown? Zdrav razum nam govori da tu nešto ne štima…

Opet se vraćamo na početak teksta – kriva je medijska histerija. Utjecaj medija je strahovit, veći nego ikada prije. Mediji su ti koji od prognoze vremena koja najavljuje kišu ili buru – naprave tešku dramu. Jer to nosi klikove i zaradu. Kada se koronavirus pojavio, bio je to za medije zlatni rudnik. Gruda se tada zakotrljala i lavinu više nitko nije mogao zaustaviti. Lavinu medijske histerije na kojoj su zajahali i političari i institucije i epidemiolozi (kojima se očito sviđa pet minuta slave i daju sve od sebe da produlje taj trenutak).

Kako se zaštititi od korone?

Na kraju, kako se zaštititi od korone?

Čini se da postoji samo jedan učinkoviti način. Blokirajte (ili unlike-ajte) sve medije koje imate na svom facebooku. Barem do rujna. Nećete propustiti bogzna kako bitne vijesti od životnog značaja – a dobit ćete pouzdanu zaštitu od korone, odnosno pouzdanu zaštitu vašeg mentalnog zdravlja.

I. Š.