Kategorija: Društvo

Piše: Udruga Zvonimir

Temeljem Sporazuma o međuresornoj suradnji koji su potpisali Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Ministarstvo hrvatskih branitelja, Policijska postaja (PP) Knin je inicirala formiranje tima za sprečavanje nasilja i drugih ugrožavajućih ponašanja na području svoga djelovanja – Grad Knin, općine Biskupija, Ervenik, Kistanje, Kijevo i Civljane.

Konstitutivni sastanak Tima PP Knin se održao 15.06.2020. u Policijskoj postaji Knin, a prisustvovali su mu predstavnici: Policijske postaje Knin, Srednje strukovne škole Kralja Zvonimira Knin, Srednje škole Lovre Montija, Osnovne škole Domovinske zahvalnosti, Osnovne škole dr. Franje Tuđmana Knin, Dječjeg vrtića Cvrčak Knin, Doma zdravlja Knin, Zavoda za hitnu medicinu Šibensko – kninske županije / Ispostave Knin, Centra za socijalnu skrb Knin, Probacijskog ureda Zadar i udruge ZvoniMir Knin.

Predmet i svrha međuresorne suradnje, odnosno nužnost sustavne suradnje organizirane na ovaj način, je razmjena saznanja o rizičnim i opasnim okolnostima ili stanjima koja mogu dovesti do ugrožavanja života i sigurnosti građana, posebno rizičnim situacijama prijetnji, nasilja u obitelji, kaznenopravne zaštite djece i ranjivih skupina.

Tim PP-a Knin rukovodit će se načelom žurnosti i prevencije potencijalnih opasnosti po život i sigurnost građana, prepoznavanjem rizičnih čimbenika za razvoj nasilničkog ponašanja i ranom intervencijom. Ujedno je uloga sudionika tima predlaganje strategije i načina međuresornog rješavanja uočenih problema.

Tim PP-a Knin je prvi takav osnovan u Šibensko – kninskoj županiji, a ZvoniMir je, među sudionicima, jedina udruga članica koja kroz svoj mandat ima organiziran stručni tim za pružanje podrške i osnaživanje žrtava nasilja.

Piše: TZ grada Knina

U nedjelju, 21. lipnja održat će se zanimljiva i besplatna turističko-fotografska tura „Šetnja oko Knina“ u organizaciji Turističke zajednice grada Knina i Fotokluba Knin, a povodom Dana grada Knina. U ovoj cjelodnevnoj turi, sudionici će imati priliku obići zanimljive lokacije u okolici Knina; Šarena jezera, Stare Popoviće u Biskupiji, Manojlovačke slapove i kanjon rijeke Zrmanje kod Mokrog polja. Sudjelovanje je besplatno, a broj sudionika je ograničen.

Tura je zamišljena kao jednodnevni izlet za sve koji žele uživati u prirodnim i kulturnim ljepotama koje okružuju Knin, ali i kao prostor za fotografe i fotografe-amatere za „hvatanje“ kadrova koji ostavljaju bez daha. Turu će voditi turistička vodičica i profesionalni fotograf Mićo Samardžija, koji je zadužen za savjete oko fotografiranja. Sponzori ture su NP Krka, koji su osigurali besplatan ulazak grupe, i turistička agencija Igana, koja je osigurala besplatan autobus kaom poklon građanima i gostima povodom Dana grada Knina.

O lokacijama

Šarena jezera se nalaze u sjeveroistočnom dijelu Kosovog polja na mjestu gdje Kosovčica i Krka tvore trokut koji se zove Burum. Šarenim jezerima nazivaju se tri jezera i dva veća vrela, a kilometar sjevernije smještena su još dva burumska jezera slične veličine. Jezera su duboka čak oko 30 metara i bogata su ribom (nastanjena su šaranom, amurom, klenom, linjakom i bjelicom). Ime su dobila po „promjeni boja“ sukladno sa izlaskom i zalaskom sunca.

Stari Popovići u Biskupiji su svojevrsno arhitektonsko čudo. Ovo selo je kao u bajci doslovno zamrznuto u vremenu. Kuće, staje i ulice obrasle bršljanom i kupinama sačuvane su u izvornom obliku do posljednjeg detalja. Sve izgleda kao da su se njegovi žitelji tek povukli na popodnevni počinak, a ne kao da je tu život stao prije više od pola stoljeća! U napuštenim kućama osebujne ruralne arhitekture građenim na više katova još ima i namještaja i osobnih predmeta njegovih

Samo nekoliko stotina metara od arheološkog lokaliteta Burnum, na cesti Knin – Kistanje nalazi se Manojlovački slapovi, treći, najviši, po mnogima i najljepši, slap rijeke Krke. Slap se sastoji od niza sedrenih barijera, ukupne visine 59,6 m. Najveća barijera visoka je 32,2 m. Kanjon oko slapa obrastao je bogatim submediteranskim raslinjem a uz tok rijeke nalaze se mala polja i pašnjaci.

Na samom kraju ture – šećer na kraju – rijeka Zrmanja. Ova krška „zmija„ duljinom od gotovo sedamdeset kilometara brazdi vapnenačkim stijenama kroz čak šest kanjona. Prepuna kontrasta i iskonske ljepote s obiljem flore i faune, na svojem putu do Jadranskog mora Zrmanja će vas očarati kao malo koja rijeka.

Prijava je obavezna na e-mail adresu fotoklubknin@gmail. Prijave traju do 19. lipnja ili do ispunjena mjesta.

Polazak je u 10:00 sati s parkinga kod crkve Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta u Kninu, a povratak u Knin je planiran oko 16:00 sati.

Više informacija OVDJE

Piše: Katia Župan, NP Krka

Rimski Colosseum najveća je građevina na svijetu izgrađena od sedre

Od proglašenja Nacionalnog parka „Krka“ sedra je, kao temeljni fenomen, strogo zaštićena i zabranjeno je njeno iskorištavanje

Stoljećima prije proglašenja Nacionalnog parka „Krka“, sedra se koristila kao građevinski materijal u krajevima uz Krku. I crkvica svetog Nikole na Skradinskom buku kompletno je izgrađena od sedre. Fosilna sedra može se i danas vidjeti u Šibeniku, uz stubište podno spomenika kralju Petru Krešimiru IV., u Perivoju Roberta Visianija. Isto tako, u Šibeniku se nalazi i živući „komad“ sedre. U fontani ispred crkve Gospe van Grada nekada je donesen dio sedre s Krke koja je, na osunčanoj i vlažnoj lokaciji, nastavila svoj rast pa je danas obrasla mahovinom i nekoliko je puta veća nego što je bila u vrijeme kad je postavljena. To je rijedak i vrijedan primjer mnogih načina suživota ovdašnjih ljudi i rijeke Krke, koji ipak pripada prošlosti. Od proglašenja Nacionalnog parka „Krka“ sedra je, kao temeljni fenomen, strogo zaštićena i zabranjeno je njeno iskorištavanje.

Sedra je jako dobar građevinski materijal i u uvjetima kada nije bilo nikakve zaštite koristila se u gradnji. Zbog vlažnosti se lako obrađivala, a gubitkom vlage dobivala na tvrdoći, kao posljedica izlučivanja kalcijevog karbonata iz kalcijeva bikarbonata sadržanog u vlazi. Ima specifičan šupljikavo spužvast izgled te je obično svijetlosmeđe, žućkaste boje. Još su stari Rimljani koristili sedru za gradnju hramova, vodovoda, spomenika, kupelji i amfiteatara. Rimski Colosseum najveća je građevina na svijetu izgrađena od sedre. Sedra se još uvijek upotrebljava kao građevinski materijal u uređenju interijera gdje se rabi u obliku kamenih ploča, za popločavanje terasa i vrtnih staza, ali ne ona s Krke.

Nekada se s Krke u građevinske svrhe uzimao i pijesak. Primjer za to su Bara sv. Jere i otoci Veliki busen i Mali busen uzvodno od Skradinskog mosta. U naravi Bara sv. Jere je pješčani nanos, a danas je puno manji nego što je bio prije pedesetak godina. Otok se smanjio zbog ranijeg uzimanja pijeska za gradnju kuća. Veliki busen bio je jedan od boljih i izdašnijih „rudnika“ pa je zbog intenzivne eksploatacije danas manji od Malog busena.

Piše: TZ grada Knina

Ovaj vikend, od 20. do 21. lipnja, na kninsku Marunušu, tik uz predivnu rijeku Krku i podno velebne kninske tvrđave, stiže zabava za cijelu obitelj u nezaboravnoj sportskoj igraonici na otvorenom. Sportsko-zabavni park na preko 1000 m2 sa najsuvremenijim napuhanacima koji još nisu viđeni na našim prostorima. Veliki nogometni pikado, interaktivni napuhanci, bejzbol, streljana i još mnogo zanimljivih i privlačnih napuhanaca. Dođite i uživajte sa svojim najmlađima u nezaboravnoj obiteljskoj zabavi!

Sve veća užurbanost i nedostatak vremena rezultirali su sve većim socijalnim udaljavanjem, kako nas odraslih, tako i mlađih naraštaja. PagoLand je posebno kreiran obrazovno-zabavno-rekreativan program; koncept koji za cilj osim zabave ima i cilj zbližavanja djece i roditelja, potiče na kreativan boravak izvan zatvorenog prostora, čini odmak od tehnološke zabave, odnosno smanjuje vrijeme provedeno na elektronskim igricama, tabletima, mobitelima…

Primarni naglasak stavlja se na djecu, s čijom aktivacijom se nastoje aktivirati i roditelje, koji od statičnog promatranja svoje djece prilikom igranja, postaju i sami sudionici igre unutar PagoLand igraonice. Rezultat ovog koncepta jest kvalitetnija komunikacija, stvaranje toplog obiteljskog ozračja, dobrih odnosa, odnosno obiteljske kohezije u trenutku zajedničkog druženja i igre.

Ulaz je slobodan, ali ograničen i kontroliran. U slučaju popunjenosti kapaciteta parka, potrebno je pričekati izlazak korisnika. Rotacija je zamišljena svakih 30 minuta. Radno vrijeme parka je od 10:00 do 20:00 sati, uz pauzu od 14:00 do 15:00 sati.

Pagoland igraonica na otvorenom za djecu i odrasle je mjesto gdje godine, fizička spremnost i različitosti nisu važni. Idealan tip aktivnosti za cijele obitelji i sve druge željne zabave i natjecanja.

NAPOMENA ZA PARKING:
S obzirom na manji, ograničen broj parkirnih mjesta, potičemo sve da, ako je moguće, dođu pješke do Marunuše uz Krku ili da parkiraju kod Dinarinog igrališta, na adresi, Fra Filipa Grabovca 5.

Više info: https://www.pagoland.hr
Video: https://www.youtube.com/watch?v=XJxqMeDZeKA
Facebook događanje: shorturl.at/bloqE

Foto: Arhiva Hukneta

Jučer je u Bosanskom Grahovu u selu Korita održan okrugli stol na temu „Zaštita planine Dinare“ u organizaciji planinarsko ekološke udruge „Veliki Bat“. Okrugli stol je održan u prostorijama Kulturno- obrazovnom centru u izgradnji, u kojem se okupio značajan broj predstavnika nevladinih organizacija s područja HBŽ, predstavnika općinskih i županijskih institucija, javnih poduzeća i građana.

Uvodničari na okruglom stolu bili su predstavnici PED-a Veliki Bat Miodrag Galiot predsjednik udruge, koji je predstavio rad udruge, članstvo i značaj zalaganja ove udruge na području općine Bosansko Grahovo i cijele HBŽ-e. Drugi uvodničar bio je Anđelko Brnić koji je dao uvodno izlaganje o trenutnom stanju i problemima požara na području planine Dinara, koji sa područja BiH prelaze u Republiku Hrvatsku i stvaraju ogromne štete kako u šumskom bogatstvu tako i u biljnom, životinjskom i hidrološkom.

Jedan od uvodničara gost iz RH bio je dr.sc.Marko Jelić, gradonačelnik Grada Knina, koji je izložio primjer zaštite planine Dinara područja koje pripada RH. Istaknuo je da je neminovnost zaštite planine Dinare sa obje strane granica, tj. u RH I BiH, jer je Dinara jedna planina i da će pružiti svu svoju stručnu, političku i financijsku podršku da se započne sa procesom zaštite planine Dinare i sa BiH strane. Pojasnio je kojim su procesom u RH išli u proteklim godinama da bi došli pred proglašenjem Dinare parkom prirode.

Moderatorica okruglog stola bila je Danka Zelić iz udruženja građanki Grahovo.
Diskusija na ovu temu bila je otvorena i stručna, te su svi sudionici dali podršku za organiziranjem ovakvih rasprava n okruglom stolu te pružili podršku za naredne aktivnosti.
Zaključak ovog okruglog stola je nakon kvalitetne diskusije postao i više nego jasan a to je pokrenuti inicijativu za proglašenje Dinare parkom prirode na području Hercegbosanske Županije.

Izvor: Veliki Bat Unista-Bosansko Grahovo

Danas je Dan grada i blagdan sv. Ante, zaštitnika Knina.

Ovaj svetac ima posebno mjesto u životu stanovnika Knina i okolice i od davnih vremena ga štuju, ne samo katolici nego i Kninjani drugih vjeroispovijesti što ovom blagdanu daje posebnost.

Obilježavanje Dana grada i blagdana sv. Ante započelo je jutros budnicom i polaganjem vijenaca ispred Spomenika hrvatske pobjede Oluja 95, a nastavljeno je procesijom ulicama grada.

U ovom trenutku u Gospinoj crkvi služi se Sveta misa koju predvodi biskup šibenski mons. Tomislav Rogić.

I. Š.

Piše: Katia Župan, NP Krka

Ritmičan zvuk bata ponovno odzvanja etno-selom na Skradinskom buku

Etno-selo na Skradinskom buku prvorazredna je turistička atrakcija gdje posjetitelji mogu svjedočiti oživljenim starim zanatima mlinara, kovača i tkalje i uživati u glazbi obnovljene stupe

Rijeka Krka živući je dokaz korištenja prirodnih vrijednosti za potrebe lokalnog stanovništva, a tome svjedoče brojni mlinovi koji su postojali u antičko doba i još postoje uzduž njenog toka. Mlinovi na rijeci Krki tipološki pripadaju sustavu predindustrijskih postrojenja. U životu stanovništva cijele Dalmacije, u srednjem vijeku i šire, imali su izniman značaj i donosili velike prihode.

Gotovo svaka vodenica imala je koš i stupu, stroj za omekšavanje sukna izrađen isključivo od hrastovine koja jamči potrebnu tvrdoću materijala i trajnost stroja. U stupi se dogotovljavalo domaće sukno i pokrivači a obično je bila smještena u sedrenoj pećini. Jaki mlaz vode udarao je u palce grede i pokretao dva snažna drvena bata. Oni su lupali po suknu i na taj ga način smekšavali. Sukno se na stupanje i valjanje donosilo iz šire okolice, a te su poslove obavljali mlinari. Stupanje i valjanje napušteno je 1970-ih godina. U obnovljenim stupama na Skradinskom buku i Roškom slapu danas ponovno odzvanjaju ritmični udarci bata.

Na području rijeke Krke sve do šezdesetih godina prošlog stoljeća gotovo svaka obitelj izrađivala je sukno koje se dobivalo od ovčje vune. Tek istkano sukno imalo je grubu teksturu tkanja, bez dobrih termičkih i taktilnih svojstava, te se donosilo u stupu i koš kako bi se omekšalo i postalo kompaktnije za izradu tekstilnih predmeta kao što su prekrivači, posteljina, vreće, torbe i odjeća. Deblje sukno za posteljinu se stupalo a finije, za izradu odjeće i biljaca, se valjalo u košu pod mlazom rijeke. Obrada se provodila u stupama udaranjem drvenim batovima, kroz valjanje i zbijanje sukna, a cijeli proces trajao je oko tridesetak sati.

Iako u 21. stoljeću stupa predstavlja tek dio očuvanog kulturnog identiteta u zvucima bata koji se razliježe etno-selom na Skradinskom buku i u vodenicama na Roškom slapu uživaju milijuni posjetitelja iz cijeloga svijeta.

U utorak će se u 18 sati u Galeriji Kninskog muzeja održati predstavljanje knjige i izložba slika “Simbolika crteža” autorice Silve Radić.

Silva Radić rođena je 4. studenog 1975. u Makarskoj. Na Akademiji likovnih umjetnosti Široki Brijeg Sveučilišta u Mostaru diplomirala je 2002. na slikarskom odjelu.

Tijekom studija stručno se usavršavala na Ecole Nationale Superieure d’Arts u Lorientu, u Francuskoj. Poslijediplomski studij Ars sacra završila je 2005. na ALU Široki Brijeg kod mentora prof. Ante Kajinića i pročelnika studija prof. Vasilija Josipa Jordana čime je stekla zvanje magistrice umjetnosti Ars sacra.

Sljedeće godine izabrana je u zvanje asistentice. Godine 2012. na ALU Sveučilišta u Mostaru obranila je doktorsku disertaciju Simbolika crteža i njezina uloga u suvremenom sakralnom slikarstvu pod mentorstvom prof. Antuna Borisa Švaljeka, čime je ispunila uvjete za stjecanje naslova doktorice umjetnosti (dr. art.), polje likovnih umjetnosti, grana slikarstvo.

Od 2017. je u zvanju izvanredne profesorice na diplomskom i poslijediplomskom studiju, a iste je godine imenovana za prodekanicu za umjetnički rad.

Izlagala je na više od stotinu samostalnih i skupnih izložaba. Autorica je nekoliko javnih radova u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Objavila je nekoliko stručnih članaka u časopisima za umjetnost, kulturu i znanost. Članica je ULUBiH-a, ULU-a En Face i HULU-a Split. Godine 2017. objavila je monografsku publikaciju Simbolika crteža u izdanju ALU Široki Brijeg.

I. Š.

Osma ovogodišnja akcija dobrovoljnog darivanja krvi u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Knin uz suradnju s KBC-om Split – Odjelom za transfuziju krvi, održat će se u petak, 12. lipnja od 8 do 13 sati u prostorijama Crvenog križa u Ulici Filipa Grabovca broj 1.

“Akcija će biti organizirana tako da se poštuje najviši higijenski standard, siguran razmak između darivatelja te da ne bude previše osoba u jednom prostoru. Zato molimo sve darivatelje krvi, kao i one koji to žele postati, da podrže ovu akciju i dođu u što većem broju.”, poručuju iz kninskog Crvenog križa.

I. Š.

Grad Knin je dobio Odluku o financiranju još jednog projekta iz Intervencijskog plana Grada Knina. Projekt „Uređenje sportsko-rekreacijske zone Marunuša i izgradnja javne rasvjete duž staze uz Krku“ sufinancira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a njegova ukupna vrijednost 6,7 milijuna kuna od čega Europska unija sufinancira 85 posto tog iznosa, izvijestio je Grad Knin.

Cilj projekta je poboljšanje javnih usluga i sadržaja za bolju kvalitetu života građana i povećana atraktivnost grada za posjetitelje i stanovnike. Projektom se potiče razvoj sportsko-rekreacijskih sadržaja na rijeci Krki, u zoni koja se direktno naslanja na staru gradsku jezgru i tvrđavu te spaja s područjem Nacionalnog parka Krka. Namjera je svih zahvata na rijeci Krki da se od ovog dijela napravi zona rekreacije i opuštanja koja će biti okupljalište građana i turista te pružati sve mogućnosti za aktivan odmor.

Kroz ovaj projekt dodatno će se obogatiti postojeći teren Marunuše novim sadržajima: uredit će se pješačke površine (staze, travnjaci) za rekreaciju i boravak u prirodi, izgradit će se pozornica s gledalištem za odvijanje kulturno-zabavnih događaja, renovirat će se postojeći ruševni objekt za dodatne sadržaje (ugostiteljski objekt, suvenirnica), postojeće vježbalište će se proširiti i upotpuniti sadržajima za osobe s invaliditetom te će se zelene površine oplemeniti drvećem i grmljem. Ova faza uređenja Marunuše obuhvatit će razvoj infrastrukture i sadržaja za aktivni boravak u prirodi većeg broja korisnika na kojem će se moći organizirati veća događanja, kako sportsko rekreacijskog obilježja, tako i društvenog karaktera. Uz javnu rasvjetu cjelokupne zone Marunuše, izgradit će se i javna rasvjeta duž staze uz Krku prema „Sastavcima“ u dužini od oko 1 km.

Projekt se provodi u partnerstvu s Javnom ustanovom Lokalnom razvojnom agencijom Matica u razdoblju od 1. ožujka 2020. do 31. listopada 2021. godine, izvijestili su iz Grada.

I. Š.

Piše: Katia Župan, NP Krka

Špilje i jame fenomen su krša

Uz tok rijeke Krke stotinjak je špilja i jama, od kojih se 65 nalazi na području Nacionalnog parka „Krka”

Jedan od fenomena krša su i špilje i jame. To su podzemne šupljine nastale u vapnenastim sedimentima zahvaljujući pukotinama koje su tijekom vremena proširene korozijskim i erozijskim djelovanjem. Uz tok rijeke Krke stotinjak je špilja i jama, od kojih se 65 nalazi na području Nacionalnog parka „Krka”. Najduže špilje nalaze se na izvorištu Miljacke. Špilje i jame su nakon svog nastanka postale skloništa i prebivališta mnogih životinjskih vrsta.

Prošupljenost je jedno od glavnih obilježja stijena krških prostora. Proces okršavanja zaslužan je i za ukrase u špiljama. U posebnim uvjetima moguć je u obrnutom smjeru: ponovno se izlučuje kalcijev karbonat, odnosno stijena se ne troši, već raste. Tako nastaju stalaktiti i stalagmiti, ali i sedra, temeljni fenomen Nacionalnog parka „Krka“.

Sedrena špilja iza mlina nalazi se u sedrenoj barijeri Bilušića buka, na nadmorskoj visini od 198 m. Nastala je u fosilnoj (staroj) sedri. Razvedena je. Najduža je špilja u sedri u Hrvatskoj, duga 124 m. Ima četiri ulaza, od kojih je jedan zatvoren niskim vratima a jedan se nalazi u mlinu. Širina kanala većinom ne prelazi 2 m. Krase je raznoliki sedreni ukrasi neobičnih oblika, osedreni zidovi, stalaktiti, sedreni stupovi i zasigano korijenje stabala. U špilji se miješaju klasične špiljske i sedrene sige pa je povoljna za proučavanje njihova nastanka. Temperatura zraka je 9,3 °C a relativna vlažnost zraka 100 % (3. svibnja 2010.)

U hidrogeološkom pogledu špilja je neaktivna izuzmemo li manje nakapnice i procijedne vode po bokovima jame za obilnih oborina. Špiljom protječe voda skrenuta iz toka Krke kanalom u sedri isklesanim ljudskom rukom. Koristila se za pokretanje mlinskog kamena vodenice smještene ispod krune sedrene barijere. Kanalima i tunelima iskopanim u sedri voda se iz mlina odvodi do, danas zapuštenih, vrtova ograđenih suhozidom i polja na terasastim zaravnima sedrenih barijera.

Piše: TZ grada Knina

Zbog svih okolnosti, ove godine je izostao službeni poziv Grada Knina za sva događanja u lipnju u sklopu Dana grada Knin i blagdana sv. Ante. Ovim putem, a s ciljem okupljanja ponude na jednom mjestu za sve naše sugrađane i goste, Grad Knin i Turistička zajednica grada Knina pozivaju sve koji tijekom mjeseca lipnja organiziraju događanja da se prijave. Također, ovim putem pozivamo sve zainteresirane izlagače da se prijave za izlaganje 13. lipnja 2020. godine , u sklopu obilježavanja Dana Grada Knina i blagdana Sv. Ante.

JAVNI POZIV ZA PRIJAVU DOGAĐANJA

Mjesec lipanj mjesec je našeg grada, stoga, ukoliko želite prijaviti događanja koja organizirate i tako ih dodatno promovirati, slobodno nam se obratite na jedanod sljedećih načina:
e-mailom na info@tz-knin.hr
porukom na Facebook stranici Knin Tourist Board
pozivom na broj 022 664 822
osobnim dolaskom u ured Turističke zajednice grada Knina (Tuđmanova 24)
Rok za prijave događanja je utorak, 9. lipnja 2020, uključujući i taj dan.

JAVNI POZIV ZA IZLAGANJE

Sve detalje oko mjesta, vremena i načina izlaganja imat ćemo u tjednu od 8. do 12. lipnja. Zainteresirani će izlagati proizvode na štandovima od jednog ili dva metra kvadratna, ovisno o potrebama. Štandovi se ustupaju bez naplate od strane organizatora. Sudjelovati mogu isključivo izlagači koji imaju registriranu kućnu radinost, OPG, obrt, tvrtku ili su članovi udruge koja u svom Statutu ima registriranu prodajnu djelatnost. Ponuda izlagača treba sadržavati raznovrsne tradicijske suvenire, gastro delicije i sl. Turistička zajednica grada Knina ima pravo nadzora. U slučaju nepoštivanja obveza ima pravo zatražiti od izlagača da otkloni pogrešku. Potrebno je ispuniti prijavnicu koja se nalazi na sljedećoj poveznici

Ispunjenu prijavnicu je potom potrebno dostaviti e-mailom na adresu: info@tz-knin.hr ili osobno u ured Turističke zajednice grada Knina (gdje je možete i ispuniti) na adresi: Tuđmana 24, najkasnije do 10. lipnja 2020. godine. Prijavnice bez potpisa i pečata neće se razmatrati.

Za dodatne informacije, stojimo na raspolaganju u uredu Turističke zajednice grada Knina ili na broj telefona: 022/664-822 svakim radnim danom od 07.00h do 15.00h.

Od danas pogledajte prvi u ciklusu dokumentaraca Divlji svijet Nacionalnog parka „Krka“

U povodu Svjetskog dana zaštite okoliša 5. lipnja, JU „NP Krka“ predstavila je prvi u ciklusu dokumentarnih filmova pod nazivom Divlji svijet Nacionalnog parka „Krka“ u kojemu su glavni protagonisti kukci, sitna bića koja imaju izniman utjecaj na čitav ekosustav i bez kojih bi život kakav danas poznajemo na Zemlji bio nemoguć

Piše: Katia Župan, NP Krka

Nacionalni park „Krka“ stanište je endemičnih, rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta te se rijeka Krka svrstava među najvrjednije prirodne cjeline u Hrvatskoj i u Europi. Budući da je tema ovogodišnjeg Svjetskog dana zaštite okoliša očuvanje bioraznolikosti, JU „NP Krka“ predstavila je prvi u ciklusu dokumentarnih filmova Divlji svijet Nacionalnog parka „Krka“ koji donosi priču o kukcima kao indikatorima zdravog okoliša i velike bioraznolikosti. Na području Parka između ostalih možemo vidjeti medonosnu pčelu, vilinske konjice ili vretenca, vodenu kopnicu, hrastove strizibube, leptire – lastin rep i prugasto jedarce, cvrčke te bogomoljku.

„Kukci su vrstama najbrojnija životinjska skupina te, istovremeno, najslabije istražena. S obzirom na to da je zaštita vrsta, očuvanje staništa i minimiziranje ljudskog utjecaja temeljni cilj JU ‘NP Krka’, ciklusom dokumentarnih filmova željeli smo javnost dodatno educirati i omogućiti uvid u kompleksni svijet ovih malih bića koja su sve više ugrožena. U NP ‘Krka’ bilježimo veliki broj različitih vrsta kukaca pa tako, primjerice, ovdje borave čak 43 vrste vretenaca, gotovo polovica zabilježenih vrsta u Hrvatskoj. Ti vrhunski letači i aktivni grabežljivci živopisnih boja bioindikatori su stanja okoliša pa ondje gdje lete vretenca, možete biti sigurni da je priroda zdrava i očuvana“, izjavila je ravnateljica JU „NP Krka“ Nella Slavica.

Kukci, ribe, gmazovi i vodozemci, ptice i sisavci u seriji kratkih dokumentaraca predstavljaju se gledateljima u svom prirodnom okolišu NP „Krka“, približeni okom kamere i „uhvaćeni“ u svojoj svakodnevici. Pogledajte prvi u nizu edukativno – dokumentarnog serijala u režiji Mégane Chêne i Floriana Launettea te produkciji Dinaric Hub Production, Divlji svijet Nacionalnog parka „Krka“.