„Nije mi žao što sam večeras došao“, kazao je sinoć jedan posjetitelj u knjižnici.

Ova rečenica se često može čuti nakon što, nakon dugog nakanjivanja, ipak odlučimo otići na neko kulturno događanje.

U svijetu u kojem nam je vrijeme proračunato i u kojem nam se ne da izlaziti iz zone komfora – kulturna događanja nam se često čine kao nešto suvišno što će nam oduzeti vrijeme.

„Tko će sad na tvrđavu na kazališnu predstavu (izložbu), tko će sad u knjižnicu na predstavljanje knjige, tko će sad na periferiju grada na koncert, tko će sad po hladnoći na Advent…“, ove riječi vjerojatno izgovaramo kada se premišljamo hoćemo li ići na neko kulturno događanje. A u Kninu su, srećom, iz godine u godinu kulturna događanja češća i raznovrsnija, pa i ove dvojbe nisu rijetke.

A kada se ipak nakanimo i odemo, onda slijedi ta rečenica koju je sinoć izgovorio posjetitelj knjižnice: „Nije mi žao što sam večeras došao“.

Naravno da nije. Kulturna događanja i umjetnost kao takva nas oplemenjuju i ispunjavaju, daju nam novo iskustvo duha, potiču na kreativno razmišljanje i život nam čine smislenijim.

A sat (ili više) vremena nismo bezveze izgubili. Nisu ni oni koji su sinoć bili u knjižnici.

Putopisac i hodač Nikola Horvat Tesla smjestio je sinoć u knjižnici posjetitelje u dron i provozao ih nestvarno lijepim planinskim krajolikom Colorada.

Kroz predavanje, a potom i kroz kratki film ispričao je priču o Coloradu, ali je pokušao naći i odgovor na pitanje zbog čega on i ostali „hikeri“ pješače po divljini, što ih nagoni na to…

Pješačenje u prirodi ostavlja nam vremena i svojim okruženjem nas potiče da upoznamo sebe, da transcediramo, ali nam omogućuje i da upoznamo divne ljude koji su iz istog razloga kročili sa svojim ruksakom u divljinu, objasnio nam je Horvat.

Riječju i slikom prenio je i dojmove sa svog „prehodavanja“, od boravka u saloonu u kojem je Doc Holliday imao posljednje razračunavanje oružjem do doživljaja u divljini poput susreta sa divljim losom ili sa svjetlećim očima u mraku.

Uskoro planira opet na pješačenje Coloradom koje će ukoričiti, a knjižnici je obećao poslati knjige….

I. Š.

Po završetku projekta “Virtualni Čarobni svijet” 35 djece i mladih završilo je program „Lujo Marun – čarobni vizionar“.

Program je podrazumijevao sklop radionica za djecu i mlade iz četiriju kulturno-umjetničkih područja – kulturna materijalna i nematerijalna baština, književnost i dramsko stvaralaštvo, digitalne vještine u fotografiji i filmu te likovna kultura i likovno stvaralaštvo te iz područja razvoja digitalnih znanja i vještina i poticanja na primjenu korištenjem različitih internetskih alata.

Stručni tim osmislio je program radionica kojima je poveznica lik i djelo fra Luje Maruna, začetnika nacionalne arheologije i čovjeka kojem možemo zahvaliti očuvanje Kninske tvrđave u današnjem obliku.

Jedan od rezultata jednogodišnjih radionica je snimanje filma “Kako je fra Lujo spasio tvrđavu” koje se odvijalo u petak 25. 2. 2022. na Kninskoj tvrđavi. Tema filma je povijesni trenutak u kojem je kninska tvrđava planirana za prodaju kamenolomu, ali biva spašena jer je Lujo Marun sakupljao novac i uspio je otkupiti za 4.000 forinti kako bi ona i danas stajala ponosito na svom mjestu kao jedna od najvećih fortifikacija u Europi.

Tekst i scenarij djeca i mladi su kreirali sa stručnjacima, a potrebna znanja za snimanje filma su iskazali na setu. Od režisera, snimatelja, klapera, skriptera pa sve do statista i glavnih uloga u petak je svaki sudionik imao svoju ulogu kojom je omogućio stvaranje filma.

Zaključno, snimanje filma nakon završenih kulturno-umjetničkih područja brojnih izleta i šetnji otkrili su djeci kulturno i povijesno bogatstvo kraja i grada u kojem žive. Time se razvija osjećaj važnosti očuvanja kulturne baštine i gradi neraskidiva veza između njih i kraja iz kojeg dolaze. Vjerujemo da će ove generacije biti dodana vrijednost svom gradu i šire sa svim svojim znanjima i vještinama stečenim navedenim programom.

Nikola Horvat- Tesla, putopisac, avanturist, nagrađivani dokumentarist i motivacijski govornik po prvi puta predstavit će se kninskoj publici u ponedjeljak u prostoru Narodne knjižnice Knin s početkom u 19 sati.

Predavanje Colorado Trail – 800 km po najljepšoj američkoj stazi podrazumijeva 50 minuta uzbudljive priče popraćene fotografijama, te 25 minuta filma.

Nikola je hodao 35 dana divljinom Colorada te snimao film posve sam. Osim samih detalja s ove avanture predavanje će biti prožeto i sitnicama o izazovu snimanja filma na kojem je glavni protagonist režiser, snimatelj, pilot drona i autor naracije. Film “Why do I hike” osvojio je nekoliko nagrada na domaćim i stranim festivalima.

U četvrtak u 19 sati u knjižnici gostuje popularna spisateljica Natalija Princi koja će Kninjanima predstaviti dvije svoje uspješnice, knjige Osmi grijeh – posluh i Arduba – dokaz iz tišine.

Natalija Princi u knjizi Osmi grijeh – posluh provokativno i strastveno brani originalnu i smjelu pretpostavku o posluhu kao grijehu na koji pristajemo odričući se vlastite slobode mišljenja.

U neobičnoj knjizi Arduba – dokaz iz tišine narator je drugi rimski car Tiberije, prokleta duša koja je zbog svojih zločinstava nad Delmatima osuđena na neumiranje. Radi njegovog neočekivanog svjedočanstva mi saznajemo gdje se zapravo nalaze mitski gradovi Arduba, Splonun, Raetinium i Andetrij, a u cijeloj priči mjesto je našao i Knin.

Natalija Princi tri je puta gostovala u kultnoj emisiji Krešimira Mišaka “Na rubu znanosti”. Školovana je u Italiji, a živi i radi u Splitu.

Od 330 bendova i izvođača zastupljenih u Enciklopediji hrvatskog milenijskog rocka, njih 90 su svirali u A3, od onih popularnih kao što su Silente, Detour i Nina Kraljić do manje poznatih, ali zato ne i lošijih kao što su Chui, Svemirko i Sara Renar.

Ovaj podatak potvrđuje da je A3 u svojih 18 godina postojanja postao svojevrsno kulturno dobro i kulturni punkt gdje se osim zabave može dobiti i direktno neformalno obrazovanje o suvremenoj glazbi.

No, taj podatak potvrđuje i da je Knin grad svelikim G koji s kulturnom ponudom, u ovom slučaju s ponudom koncerata umjetnički najrelevantnijih hrvatskih glazbenih imena, ne zaostaje za velikim urbanim centrima.