Donosimo koračnicu ´Uspomena na Knin´ nastalu između 1937-1939. godine
Donosimo vam jedno glazbeno djelo koje je od iznimnog značaja za kulturnu baštinu našeg grada. Riječ je o kninskoj koračnici „Uspomena na Knin“ koju je skladao Josip Kuletin dok je živio u Kninu 30-ih godina 20. stoljeća.
Skladbu možete u izvedbi Gradske glazbe Sinj preuzeti na linku ispod
Skladbu i tekst poslao nam je Fra Jozo Župić iz Münchena, uz molbu da sve to objavimo. Njegov tekst donosimo u izvornom obliku, bez uređivanja i izmjena.
Piše: Fra Jozo Župić, München
Možemo pročitati u izvješću Turističke zajednice grada Knina, da su još u 19. stoljeću putopisci opisivali Knin čarobnim gradom koji ima takvu ljepotu koja se ne može opisati. To je grad koji je okružen s devet visokih i moćnih planina (Orlovicom, Vilicom, Plješevicom, Bukovcem, Badnjom, Dinarom, Kozjakom, Svilajom i Prominom) te prekrasnim jezerima koja su zbog svojih čudesnih boja nazvana Šarenima. U njegovoj kraljevskoj riznici nalazi se sedam rijeka, među kojima su Krka, Cetina i Zrmanja, koje se ubrajaju među najljepše rijeke Hrvatske i Europe.
Knin je bio od velike važnosti za sve Hrvate, zbog čega se često nazivao i Kraljevskim gradom, Ključem Hrvatske te Vratima Dalmacije.
U takvom ozračju i okruženju živio je i djelovao Josip Kuletin. U Kninu je nastala koračnica Uspomena na Knin.
Treba odmah kazati, da je naš Josip Kuletin svakom gradu u kojem je živio, želio ostaviti svoj dar, a to je u ovom slučaju koračnica.
Kninjani mogu biti ponosni da imaju svoju koračnicu kao što Sinjani imaju svoje Sinjske alkare od Josipa Kuletina. Nju ćemo nadamo se, uskoro imati na CD-u svih Kuletinovih koračnica, a taj CD kao što smo više puta pisali na portalu FERATE uvježbava Gradska glazba Sinj. Želimo Gradskoj glazbi Sinj da uspije i da slušajući koračnicu ´Uspomena na Knin´, još više zavolimo Knin i sjetimo se pobjedničke Oluje i Prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana okružena generalima hrvatske vojske na slavnoj tvrđavi Knin, koja se počela graditi u 9. stoljeću, za vrijeme nastajanja starohrvatske države. Pojedini su hrvatski kraljevi u Kninu imali povremenu prijestolnicu, dok je kralj Dmitar Zvonimir imao stalnu. Tvrđava je živući spomenik kulture s muzejom, izložbenim prostorima i restoranom.
Dr. Franjo Tuđman prvi hrvatski predsjednik izrekao je na tvrđavi Knin ove riječi:
“Oslobađanje Knina znači više negoli samo osvajanje hrvatskoga područja i hrvatskoga grada. Znači stvaranje uvjeta za stabilnost hrvatske države za stoljeća unaprijed.”
O koračnici ´Uspomena na Knin´ svoje mišljenje iznio je prof. Grgo Grubišić, dirigent Gradske glazbe Sinj, prigodom simpozija održanog u Sinju 17. lipnja 2021. godine.
Evo što je rekao:
“Oko koračnice ´Uspomena na Knin´ nije bilo dostupnih faktografskih podataka glede datiranja nastanka samoga djela tako da ne preostaje drugo nego pretpostaviti da se njezin nastanak vezuje za period od 1937.-1939. i Kuletinovo kratko službovanje kao kapelnika tamošnjeg vojnog orkestra ondašnje vojske Kraljevine Jugoslavije stacioniranog u Kninu.
Primjereno okolnostima u kojima je nastala, a koje podrazumijevaju ponajprije okvire autorova profesionalnog angažmana kao i samog lokaliteta koji gradu Kninu kroz njegovu povijest oduvijek i primarno udjeljuje vojne uloge i konotacije…koračnica počinje uvodom izrazito vojničkog karaktera, melodijom signalnog tipa povjerenoj timbru solo trube (i krilnice) kao najasocijativnijem raspoloživom izražajnom sredstvu kad su u pitanju glazbeni uradci s vojnim prizvukom.
Nakon toga, čisto uvodnog dijela, slijedi neznatno kraći segment u kojem se postupno pojavljuju i ostali instrumenti te grupe, čime varirana solo melodija s početka biva upotpunjena harmonijskim gradivom na svom putu prema punom zvučnom profilu partiture.
Takva strukturna koncepcija odaje činjenicu kako Kuletin nije bio skladatelj sklon šablonama nego umjetnik kojem nije bio problem usuglasiti formu i sadržaj, poštivati donekle ipak pretpostavljene okvire i pri tom donijeti svoje ideje kao istinske okosnice povoda pa i razloga za nastanak nekoga njegova djela.
Nakon čvrstoga uvodnog te prijelaznoga gradacijskog među dijela slijedi onaj mirniji i gipkiji, gotovo plesnog karaktera, s mekšim melodijskim linijama u kojima opet nailazimo na perpetuiranu sklonost melodiji kao konstanti koja autora prikazuje osobom rafiniranije osobnosti u odnosu na one iz vojnih okvira ili tome slično.
Nadalje, kao pripremu pred trio Kuletin nas vodi kroz jednu složenu glazbenu rečenicu kojom energično dominira element poznat kao “bass figura” povjeren primarno limenim instrumentima nižega intonacijskog spektra potpomognuto i ponekim drevnim, srodnim prvenstveno po zvučnosti i registru. Za to vrijeme ostatak orkestra posložen u harmonijskoj podlozi zajedno s udaraljkama pulsirajućom ritmikom održava tenziju ususret završnom finalu. Trio je tradicionalno pozicioniran u subdominantni tonalitet, čime startno dobiva na tenziji unatoč mekšoj dinamici i ponovo melodiji kao ideji vodilji spretno namijenjenoj mekanom karakteru tzv.”chalume-au-registra” linije klarineta uz eufoniume kao limenog instrumenta srednjeg spektra s prikladnim zvučnim karakterom za navedeni moment.
Ritmička podloga zauzima ravnopravniju ulogu nego u spominjanom dijelu nakon uvoda s početka skladbe, čime se sada dade naslutiti onaj završni dio u kojem sve komponente ravnopravno i suvereno sudjeluju u ostvarenju ukupne zvučne slike.
Melodija je u tom finalnom dijelu naglašenija kroz veći broj instrumenata i grupa, dok je ritmički dio razigraniji variranjem u okviru same harmonije, čime nas dovodi nadomak percepciji da svjedočimo idejno dualnom glazbenom izričaju, u kojem više ideja simultano i skladno funkcioniraju.”