Ministar vanjskih poslova otvorio na tvrđavi izložbu „Hommage Virgiliju Nevjestiću“
Piše: Ivana Mikulić Sarić, Kninski muzej
Sinoć je u galeriji Kninskog muzeja u suradnji s obitelji Nevjestić i Kulturno-informativnim centrom u Tomislavgradu otvorena izložba „Hommage Virgiliju Nevjestiću“. Na izložbi koju je kao izaslanik predsjednika Vlade otvorio ministar vanjskih i europskih poslova Goran Grlić Radman predstavljen je mali dio impresivne ostavštine jednog od najvećih majstora grafičke umjetnosti 20. stoljeća.
Posjetiteljima se uvodim riječima obratio ravnatelj muzeja Zlatko Ćesić, a o životu i stvaralaštvu Virgilija Nevjestića govorila je kustosica Ivana Mikulić Sarić. Posjetiteljima su se obratili i kninski gradonačelnik Marko Jelić te predsjednik općinskog vijeća Tomislavgrada Luka Krstanović.
Barbara Alilović moderirala je program otvorenja izložbe koja će ostati otvorena do 21. listopada.
U galeriji Kninskog muzeja izloženo je 50-tak radova u vidu grafika, slika, keramike i rijetkih bibliofilskih izdanja poput ilustriranih zbirki pjesama Pabla Nerude, Dragutina Tadijanovića, A.B. Šimića i Tina Ujevića.
Virgilije Nevjestić bio je kroničar svojega unutarnjeg života. Upravo se na tome i temelji njegov izraz i sadržaj njegovih grafičkih listova. Oni su komponirani od većeg broja otisaka s manjih ploča, grafičkih minijatura i medaljona koje je započinjao na ulicama Pariza tako da se može reći da je cijeli Pariz bio njegov atelier. U tom gradu je započinjao svoje skice, a završavao ih do kraja u svom atelieru. Iako se okušao u nizu grafika impresivnih dimenzija on je ipak majstor male forme, grafičke minijature koja u njegovu opusu dobiva jedinstveno mjesto.
U stvaranju svojih djela uz svoju neograničenu maštu nalazi inspiraciju, npr. kod Hieronimusa Boscha ili Marca Chagalla, pa u hrvatskoj naivnoj umjestnosti te kod orijentalnih grafičara i kaligrafa. U njegovoj grafici prevladava narativna i nadrealna komponenta te umnažanje i gomilanje figura koje su izraz umjetnikovih duboko pohranjenih sjećanja na djetinjstvo i zavičaj.
U početku stvaranja autor je bio je fokusiran na crno-bijeli svijet bakroreza i suhe igle, zatim bakropisa i mezzotinte u boji, da bi se u kasnijim radovima okrenuo grafičkom kolorizmu odnosno akvatinti.
Tijekom 30 godina gravirao je više od deset tisuća ploča koje je otiskivao u vrlo malom broju primjeraka, a bio je i fanatični skupljač više stotina grafičkih alatki, unikatnih igala i dlijeta iz prošlih vremena.