NP Krka: Kako je sve počelo; Makrovegetacija
Piše: Katia Župan, NP Krka
Proces nastajanja sedre osobitost je krških rijeka, a biljke, osobito mahovine, služe kao podloga na koju se izlučuje kalcit iz vode.
Iako je taj proces u osnovi fizikalno-kemijski, taloženje sedre uvelike je potpomognuto cijanobakterijama, algama kremenjašicama i ostalim skupinama algi, o kojima smo već pisali. Mahovine pak, zbog mnogobrojnih razgranjenih stabalaca obraslih sitnim listićima, imaju veliku površinu s brojnim mikroprostorima koji su idealna podloga za proces osedravanja a kasnije, kad čitava stabalca budu prekrivena sedrom, služe kao „armatura“ koja uvelike olakšava trodimenzionalni rast sedre. Potom se na sedru naseljavaju vaskularne biljke (one koje imaju list, stabljiku i korijen), formirajući specifične biljne zajednice sedrenih barijera.
Brojni istraživači 20. stoljeća veliku ulogu u procesu osedravanja i formiranja sedrenih tvorevina pripisuju mahovinama i algama. Vegetacija na sedrenim barijerama najuočljiviji je i biomasom najveći dio živoga svijeta na njima. Posljednja sustavna istraživanja koja obuhvaćaju ukupnu makrofitsku vegetaciju (mahovine, vaskularno bilje i alge parožine) obavljena su još sredinom 50-ih godina 20. st. Sustavna istraživanja flore, vegetacije i ekologije mahovina na sedrenim barijerama prvi je proveo Zlatko Pavletić, obavivši detaljna terenska istraživanja na flori mahovina, no pažnju je obratio i na vegetaciju i ekološke odnose. Više od pola stoljeća nakon toga, istraživanje koje je 2018. provelo Hrvatsko udruženje slatkovodnih ekologa dalo je prvi cjeloviti uvid u floru i vegetaciju sedrenih barijera na Krki, i to na svih sedam slapova.
Rezultati istraživanja Hrvatskog udruženja slatkovodnih ekologa pokazali su da su flora i vegetacija sedrenih barijera rijeke Krke dobro strukturirane i bogate vrstama, što upućuje na njihovu prirodnost i očuvanost. U usporedbi s rezultatima Pavletićevih istraživanja, uočljivo je da su slapovi danas znatno više zasjenjeni drvenastom vegetacijom i da se površina otvorenih slapišta smanjila.
Upravo zaraštanje barijera makrovegetacijom predstavlja problem: vegetacija mijenja smjerove toka, što dovodi do zaustavljanja procesa osedravanja i do potpunog prestanka toka na pojedinim dijelovima. Na opstanak i razvoj sedrenih barijera negativno utječe i prorastanje korijenja makrovegetacije jer narušava stabilnost same barijere i sprječava protok vode uslijed zatvaranja kanala. Negativan utjecaj makrovegetacije naročito dolazi do izražaja kada se pojave invazivne vrste, poput pajasena. S ciljem dugoročnog i održivog upravljanja sedrenim barijerama na Skradinskom buku, Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ 2017. godine počela je provoditi interdisciplinarni znanstveni projekt „Upravljanje i održavanje makrovegetacije na Skradinskom buku – izrada multikriterijskog modela održivog upravljanja“.