NP Krka: Edukativni film o sedri
Piše: Katia Župan, NP Krka
Nakon što je prvi kratki edukativni film o vodi predstavio svu raskoš, vrijednost i posebnost svakoga od sedam veličanstvenih slapova na rijeci Krki, idući film otkriva kako oni nastaju.
Iako se čovjeku doimaju kao vodene skulpture nenadmašne ljepote, slapovi na rijeci Krki zapravo su živi „organizmi“ koji rastu, razvijaju se i stare, uslijed dinamičnog procesa međusobnog djelovanja fizikalno-kemijskih čimbenika i živih organizama u vodi. Njihova je graditeljica sedra, tufa, travertin, bigar ili vapneni mačak, kako nazivamo kalcijev karbonat (vapnenac) koji se u tekućicama taloži iz vode na različite vrste podloga. Temeljni je fenomen u Nacionalnom parku „Krka“ i zato je predstavljamo u ovom edukativnom filmu. Kao i prethodni, i ovaj film je napravljen vizualno atraktivno, s kratkim informacijama koje se izmjenjuju paralelno s očaravajućim kadrovima rijeke Krke, a namijenjen je formalnoj ili neformalnoj edukaciji ili naprosto uživanju u čudesnom umijeću prirode.
Sedra je česta pojava u površinskim tokovima dinarskog krša, ali rijetko gradi slapove poput onih na Krki. Dugo stoljeća koristila se kao građevinski materijal u graditeljstvu uz Krku. I crkvica svetog Nikole na Skradinskom buku kompletno je izgrađena od sedre. Danas znamo da cjelokupna opstojnost bazena rijeke Krke i njezinog živog svijeta počiva na razvoju sedrenih barijera pa je očuvanje procesa taloženja sedre temeljni cilj JU „NP Krka“.
Proces nastajanja sedre, osedravanje, stalan je i dinamičan proces međusobnog djelovanja fizikalno-kemijskih čimbenika i živih organizama u vodi. Sedra se može taložiti samo u vodama u kojima ima dovoljno otopljenog kalcijevog hidrogenkarbonata. Da bi se kemijski procesi mogli nesmetano odvijati važna je temperatura vode i brzina njenog strujanja, odgovarajuća pH-vrijednost te koncentracija otopljenog kisika i sadržaj organskih tvari. Sedrene barijere jedan su od temeljnih fenomena krških rijeka, a biljke, osobito mahovine, služe kao podloga na koju se izlučuje kalcit iz vode. Iako je taj proces u osnovi fizikalno-kemijski, taloženje sedre je uvelike potpomognuto cijanobakterijama, algama kremenjašicama i ostalim skupinama alga koje izlučuju galertaste mukopolisaharide tvoreći biofilmove. Kristali se lijepe na te sluzave tvari te postaju jezgre za daljnju kristalizaciju.
Najmlađe sedrene tvorevine su pragovi. Oni nastaju ispod površine vode, a razlikujemo još i barijere, sedrene zastore, čunjeve i mnoge druge oblike. Taloženje sedre na rijeci Krki započelo je krajem posljednjeg ledenog doba kada se brzina strujanja vode smanjila. Veći dio sedre na krčkim slapovima mlađi je od 10 000 godina. No, na pojedinim dijelovima toka može se naći i „fosilna sedra“ stara oko 125 000 godina. Po strukturi i veličini sedrenih barijera možemo vidjeti da su se najveće količine sedre taložile pri kraju riječnog toka, gdje je i brzina strujanja vode bila manja. Upravo je Skradinski buk najveća sedrena barijera na rijeci Krki.
Uvjeti za rast sedre najpovoljniji su u današnje vrijeme pa te procese možemo pratiti duž cijelog toka – na rijeci Krki stalno nastaju nove sedrene naslage koje će izgrađivati buduće slapove. Na kraju, treba naglasiti da je sedra vrlo osjetljiva na onečišćenje vode i povećanu koncentraciju organskih tvari. Stoga je naša primarna funkcija očuvanje sedrenih slapova kao osjetljivog prirodnog sustava i čistoće vode i njenog okoliša.
Novi edukativni film o sedri možete pogledati ispod