Warning: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at /home/hrhuknet/public_html/wp-content/themes/vienna/header.php:2) in /home/hrhuknet/public_html/wp-content/themes/vienna/inc/functions/scripts.php on line 66
 

Crtice iz povijesti: Knin – grad koji je zaboravio da je imao zaštitnika pa ga je zamijenio novim


Gotovo svaki grad u Europi ima svoga “nebeskog zaštitnika” i to je dio europskog kulturnog naslijeđa.

No teško da postoji grad koji je imao jednog zaštitnika pa je taj isti zbog drastičnih izmjena stanovništva jednostavno – zaboravljen, da bi ga na kraju zamijenio drugi zaštitnik.

E, to se, naravno, dogodilo u slučaju Knina.

Sveti Bartolomej u srednjovjekovnom kraljevskom Kninu

Naime, zaštitnik grada Knina u srednjem vijeku bio je Sveti Bartolomej, jedan od dvanaest Isusovih apostola.

Na Kapitulu kod Knina je za vrijeme hrvatskih kraljeva, točnije u 11. stoljeću bio benediktinski samostan sv. Bartolomeja koji je osim vjerskog predstavljao obrazovno i kulturno središte ne samo Knina nego i tadašnjeg kraljevstva. Koliko je taj samostan bio bitan govori podatak da je njegov poglavar Marko postao prvim hrvatskim biskupom.

Po Svetom Barolomeju je kasnije nazvana i kadedrala napravljena 1203. godine i to upravo na temeljima spomenutog samostana istoga naziva.

Knin i Kapitul – kao Gradec i Kaptol

Tada, u srednjem vijeku, odnos Kapitula i Knina bio je kao odnos zagrebačkog Gradeca i Kaptola pri čemu je bila riječ o zasebnim i odvojenim gradovima koji su imali svoje bedeme, svoje kuće za stanovanje kmetova i ostale posade te svoju gospodarsku osnovu.

No, sv. Bartolomej nije bio samo zaštitnik Kapitula, nego i Knina o čemu postoje sačuvani srednjovjekovni dokumenti.

Srednjovjekovni sajam Svetog Bartolomeja nedugo nakon “Crne smrti”

Tako, već u 14. stoljeću imamo zapis o sv. Bartolomeju kao zaštitniku grada Knina te o sajmu koji je nosio naziv po ovom svecu. Zapis je nastao samo 18 godina nakon velike epidemije kuge – “Crne smrti”, koja je od 1347. do 1351. godine pokosila trećinu europskog stanovništva.

Naime, sajam u samome gradu, odnosno u “kninskoj varoši” prvi se put spominje 24. kolovoza 1369. godine, na Dan sv. Bartolomeja, prvog nebeskog zaštitnika grada Knina.

Na tom sajmu sklapali su se trgovački, ali i privatno pravni poslovi. Tako su u Knin dolazili trgovci iz primorskih gradova i razmjenjivali robu s trgovcima s dinarskih prostora i susjedne Bosne.

Evo što piše u splitskom srednjovjekovnom dokumentu koji se i danas čuva u tom gradu:

„Trgovačko društvo s kapitalom od 555 libara i 10 solda sklapa se u Splitu 1369. godine sa zadaćom da se roba odveze na Feštu Svetog Bartolomeja u Knin“, stoji u dokumentu.

Ipak, Sveti Bartolomej će biti zaboravljen, a na mjestu zaštitnika Knina zamijenit će ga Sveti Ante.

Evo i zašto.

Nevjerojatne promjene stanovništva kreću već u 15. stoljeću

U Kninu naime od 15. do 19. stoljeća dolazi do nekoliko drastičnih smjena stanovništva nakon kojih više nitko nije znao tko je zaštitnik grada.

Najprije je 1469. godine, zbog straha od Turaka, zabilježena najveća do tada seoba kninskog stanovništva. Stanovništvo se seli na otoke, u dalmatinske gradove i u sjevernu Hrvatsku.

Etničko čišćenje nad kršćanskim stanovništvom

Osvajanjem Knina od strane Turaka 1522. godine događa se svojevrsno etničko čišćenje. „Stolne su i župne crkve bile popaljene, župe i sela razmetnuta, samostani raskopani i svećenstvo se razbjeglo i rasulo.”, piše u kronikama.

Za vrijeme turske vladavine gradom, od 1522. do 1688. godine u Kninu je živjelo čak 94,49 posto muslimana.

Etničko čišćenje nad muslimanskim stanovništvom

A onda se sve ovo ponovilo, samo su uloge zamijenjene, kako to i inače biva na ovim prostorima. Nakon što su Mlečani uz pomoć domaćeg stanovništva oslobodili Knin od Turaka 1688. godine, događa se novo etničko čišćenje. Džamije su popaljene, muslimansko civilno stanovništvo bježi iz grada, a ono malobrojno koje je zatečeno u Kninu –  pokršteno je.

Nova velika promjena stanovništva početkom 19. stoljeća

Od kraja 17. stoljeća i cijelo 18. stoljeće stanovništvo Knina uglavnom čine mletački vojnici i propali plemići koji obavljaju političke i birokratske poslove. Padom Venecije 1797. godine, većina njih napušta grad, a potpuno novo stanovništvo naseljava grad početkom 19. stoljeća.

U takvim suludim izmjenama stanovništva koje su pogađale naš grad, naravno da se nije znalo da grad već ima svog zaštitnika, pa je odabran novi – i to Sveti Ante, budući da su po tom svecu u 18. stoljeću nazvani samostan i crkva u gradu.

Stočni sajam kao podsjetnik na prvoga zaštitnika grada

Zaboravili su Kninjani tko je bio prvi zaštitnik, ali jedna stvar je ostala – datum sajma.

Naime, kninski sajam se nastavio održavati, najprije na dan sv. Bartolomeja, 24. kolovoza, a nakon toga svakih mjesec dana – odnosno svakoga 24-og u mjesecu.

Radi praktičnosti, kasnije je to pomaknuto na 25. dan u mjesecu.

Zanimljiva je informacija da se kninski stočni sajam održavao 25-og mjesecu sve do 1991. godine i upravo je taj stočni sajam bio zadnji podsjetnik na prvoga kninskog nebeskog zaštitnika.

Ivica Šimić

Izbornik