Intervju s povodom – Milan Zoričić: Kič nas vodi u kulturnu kaljužu
S cijenjenim kninskim arhitektom i slikarom Milanom Zoričićem napravili smo ovaj intervju s povodom. A povod je tečaj „Uvod u dizajn“ kojega organiziraju Pučko otvoreno učilište Knin, Grad Knin te udruge Porta i Atribut, a kojega je Milan idejno i sadržajno osmislio i kojega će voditi.
Kad je nastala ideja za ovakvim tečajem? Koje vaše osobne reference jamče kvalitetnu edukaciju polaznika?
Tečaj planiram već skoro godinu dana. Razlozi su brojni, a uvjeren sam da će na kraju uroditi plodom.
Što se mojih referenci tiče, po struci sam arhitekt i slikar s ne tako malim iskustvom. Iza sebe imam podosta izvedenih objekata i dizajnerskih rješenja kao i izložbi po cijelom svijetu, ali i ostvarenih suradnji s eminentnim dizajnerskim studijima poput Studija Sottsass – jednog od ponajboljih na svijetu.
Imam i višegodišnje iskustvo na edukaciji mladih kroz likovno-oblikovne radionice u Bresci u Italiji, zemlji u kojoj sam živio i stvarao skoro dvadeset godina i zemlji koja je odredila svjetsku scenu kreativnosti u svakom pogledu. Ne slučajno – moj moto je: „Kad učiš, uči od najboljih“.
Koliko je bitna kultura za društvo, a koliko dizajn za kulturu?
Prihvaćali mi to ili ne, kultura je najbolji odraz općeg stanja jednog naroda i jedne sredine. Sukladno tome, ne treba se čuditi trendu masovnog iseljavanja. U razvoju kulture dizajn je presudan. I to ne samo u razvoju kulture nego i gospodarstva. Italija, zemlja u kojoj sam živio i učio i shvatio važnost ovoga što nastojim provesti u Kninu, svoj je gospodarski bum zasnovala da vrhunskom dizajnu.
Kakvo je stanje u Kninu po pitanju dizajna i kulture?
Nakon mog izbora za predsjednika Kulturnog vijeća Grada Knina prošle godine prvo što sam učinio bilo je – analizirati postojeće stanje u kulturi. Došao sam do poraznih podataka. Prvo što sam provjerio je koliko se studenata iz Knina upisalo na Studij dizajna u posljednjih dvadeset godina. Zamislite – NITKO. Mizerno je malen ili čak i nikakav broj i onih koji su se upisali na Arhitektonski fakultet, na Likovnu akademiju i na Glazbenu akademiju.
Zašto je tomu tako i kuda nas to vodi?
Radi se, po meni, o nedopustivim propustima u podržavanju kreativnosti i darovitosti kod djece i, kasnije, učenika. Sredina koja podržava kič i sumnjiv amaterizam ima sve šanse da se pretvori u kulturnu kaljužu iz koje je skoro pa nemoguće izići.
Vi ćete se, kako ste najavili, tome suprotstaviti kroz rad s mladima?
Najmlađi i te kako imaju umjetnički potencijal. Picasso je znao reći da se svi rađamo kao slikari, ali poslije su problemi. Ali, da se vratimo na naš pokušaj da za Knin probamo učiniti nešto po tom pitanju. Ovaj tečaj prvenstveno je zamišljen kao promoviranje suvremenog dizajna, kao pomoć kod upisa na fakultete i akademije koje sam ranije spomenuo i kao upoznavanje mladih s bezbrojnim mogućnostima zaposlenja u vlastitom gradu.
Polaznici će biti uvedeni i u tajne projektiranja. Krećemo s edukacijom mladih koje bi promovirali u suradnike i buduće edukatore. Potom bi se počelo raditi s najmlađima i stvorili bi centar kakvim se ne bi mogli pohvaliti ni veći centri od Knina. Već sam razgovarao s eminentnim dizajnerima iz Zagreba i Italije koji su voljni pomoći u realizaciji projekta, organizaciji radionica i izložbi te povezivanju s centrima.
Centar dizajna u Kninu znači?
Danas nam je informatička tehnologija pružila mogućnost rada na daljinu. Važno je samo biti bolji – kreativniji od drugih. U ovom slučaju – u dizajnu, ali to vrijedi i za sve ostalo. U Hrvatskoj danas ima puno proizvođača koji zatvaraju radi nekonkurentnosti na tržištu, a uzroci su nedavanje važnosti kreativnom faktoru, zastarjelo oblikovanje i neulaganje u mlade dizajnere.
Što bi se konkretno moglo pokrenuti u Kninu?
Ovdje bi se mogla pokrenuti proizvodnja dizajnerskih stvari, recimo, vezanih za turizam i povezati to s nacionalnim parkovima u okruženju. Tu su još i bezbrojne mogućnosti po pitanju interijera. Posla će biti. Ja u zadnjih sedam godina, otkako sam se vratio u Knin, kao samostalni umjetnik i arhitekt nikad nisam bio bez posla – radilo se o arhitekturi, dizajnu ili slikarstvu. Mislim da nije toliko bitno gdje si, ponavljam, bar danas se može raditi od bilo kuda.
Ima li u Kninu pozitivnih pomaka po pitanju kulture?
Zadnje vrijeme se osjeća općenito pozitivnija klima, krenuli smo s bezbroj koncerata i to – kvalitetnih. Bilo je i ozbiljne glazbe i teatra i izložbi i što je najvažnije – druženja. Radi se i na jačanju scenskih i drugih umjetnosti.
Neovisno od toga, opet ističem značaj dizajna koji može biti pokretač i prepoznatljivo obilježje Knina. Sa stvaranjem jedne nove pozitivne klime u Kninu u svakom pogledu, možemo očekivati i povratak ljudi u Knin.
I. Š.