• Naslovna
  • Kultura
  • Još jedno veliko arheološko otkriće: Na Kapitulu pronađen bedem dug 100 i visok 9 metara

Još jedno veliko arheološko otkriće: Na Kapitulu pronađen bedem dug 100 i visok 9 metara


Nakon otkrića zidova katedrale sv. Bartolomeja iz 13. stoljeća, o čemu smo u nekoliko navrata pisali, stiže nam još jedno veliko arheološko otkriće s Kapitula.

Na ovom iznimno značajnom arheološkom lokalitetu udaljenom dva kilometra od kninske tvrđave otkriven je i bedem dugačak oko 100 i mjestimično visok i do devet metara koji je u srednjem vijeku okruživao katedralu.

Osim vidljivih ostataka, veliki dio bedema je prekriven zemljom. Također, na žalost, veliki dio je i uništen kroz stoljeća.

Bedem je iznikao nakon što je, na inicijativu dr. sc. Ante Jurčevića iz Muzeja Hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, prokrčeno područje s desne strane pruge prema Splitu, neposredno prije mosta preko Kosovčice.

– Ovim putem se želim zahvaliti gradonačelniku Marku Jeliću i osobi odgovornoj za javne radove Ivi Jozinoviću koji su udovoljili našim traženjima te poslali radnike da prokrče ovo područje – kazao nam je Jurčević koji je skupa s kolegicom iz MHAS-a dr. sc. Majom Petrinec i uz pomoć dr. sc. Marka Sinobada prije sedam godina započeo s čišćenjem i istraživanjem lokaliteta koje je rezultiralo otkrićem zidova katedrale.

Pronađeni bedem je napravljen kada i katedrala, kazao nam je Jurčević.

– Sudeći prema najnovijim rezultatima, čini se da je cijeli fortifikacijski kompleks s bazilikom i klaustrom projektiran kao jedna cjelina i zidan istovremeno – potvrdio nam je splitski arheolog.

Jurčević nam je objasnio značaj i položaj srednjovjekovnog Kapitula kod Knina objasnivši odnos Kapitula i Knina kao odnos Gradeca i Kaptola pri čemu je bila riječ o zasebnim i odvojenim gradovima koji su imali svoje bedeme, svoje kuće za stanovanje kmetova i ostale posade te svoju gospodarsku osnovu.

Na Kapitulu je za vrijeme hrvatskih kraljeva, točnije u 11. stoljeću bio benediktinski samostan sv. Bartolomeja koji je osim vjerskog predstavljao obrazovno i kulturno središte ne samo Knina nego i tadašnjeg kraljevstva. Koliko je taj samostan bio bitan govori podatak da je njegov poglavar Marko postao prvim hrvatskim biskupom. Hrvatski biskup imao je sjedište u današnjoj Biskupiji.

Podsjetimo, katedrala sv. Bartolomeja napravljena je 1203. godine i to upravo na temeljima ranijeg samostana istoga naziva. Osim sv. Bartolomeju katedrala je posvećena i sv. Mariji i sv. Petru, a bila je u funkciji do 1522. godine kada su Knin okupirali Turci.

I. Š.

Izbornik