Lokalni izbori 2013: Intervju s kandidatom za gradonačelnika Tomislavom Čolakom

Po pitanju razvoja gospodarstva u Kninu koje su vaše glavne smjernice i planovi?

Ako dobijem povjerenje građana Knina i postanem gradonačelnik, najprije ću izraditi projekt ukupnog razvoja Knina tzv. PUR, kao preduvjet planskom razvoju gospodarstva. PUR neću naručiti od nekakve agencije da mi ga sastavi pa da samo bude skup dobrih želja i stavi se ad acta, nego ću uz oslonac na intelektualnu i poduzetničku snagu našeg grada te uz pomoć stručnih i sposobnih ljudi koji mogu napraviti i voditi programe razvoja sastaviti novi PUR koji će sadržavati realne planove i smjernice njihova provođenja u narednom razdoblju. S vjerom u domaće poduzetničke snage kojma ću omogućiti pristup povoljnim kreditnim linijama i državnim poticajima ne sumnjam u gospodarski razvoj našeg grada. Država je u zadnjih nekoliko godina u Knin uložila nekoliko stotina milijuna kuna, međutim nije bilo vjere u domaće poduzetničke snage i sve je to otišlo u vjetar, odnosno poduzetnici izvan Knina odradili su te poslove i zaradu odnijeli u svoja mjesta.To je nedopustivo! Smatram da je prioritet za razvoj našeg grada otvaranje poslovne zone u Oćestovu, koja ima prostorne i sve druge preduvjete da privuče investitore, kao i izgradnja plinske termoelektrane u Oćestovu. Pošto godišnje imamo preko 300 sunčanih dana idealno smo mjesto za podizanje sunčanih kolektora, kako velikih polja, tako i na krovovima zgrada i kuća.

Što se tiče infrastrukture i cestovne povezanosti Knina, za što ćete se zalagati?

Prioritet je izgradnja cestovne obilaznice Knina, te izgradnja brze ceste Gračac – Knin – Sinj (spojevi na Dalmatinu ), isto kao jedan od preduvjeta gospodarskog razvoja. Treba nam i dobra povezanost s Šibenikom ali smatram da je za to dovoljno obnoviti postojeću D33, za što postoje sredstva u Betterment programu i iz kojeg je iz pravca Šibenika obnovljena cesta do Žitnića. Da je bilo pameti obnovu je trebalo početi iz pravca Knina. Tu je i revitalizacija Unske pruge, barem u prvom dijelu do Martin Broda, ako ništa, onda bar za turističke svrhe. Ta pruga bi povećala važnost kninskog željezničkog čvorišta i očuvala radna mjesta, posebno u Dizel depou. Nastojat ću i poboljšati bolju prometnu povezanost Novog naselja u Golubiću s gradom.

Kako razviti poljoprivredu u Kninu?

Preduvjet je regulacija tokova rijeka Krke, Butižnice i Kosovčice, te parcelizacija i okrupljavanje poljoprivrednog zemljišta i davanje onima koji se žele baviti poljoprivredom, bilo davanjem u najam ili povoljnom kupovinom. Zato ću izraditi i program ukupnog razvoja seoskog prostora, kako bi ga očuvali i stvorili perspektive i pokrenuli trendove, sve u cilju zadržavanja ruralnog stanovništva i novog naseljavanja na ruralnom prostoru i novog samozapošljavanja. Povoljnim kreditiranjem i stalnim stručnim praćenjem otvarat ćemo mogućnosti pokretanja malih obiteljskih poduzeća koja će podizati ribogojilišta, plantaže vinove loze, jabuka, jagoda, ljekovitog bilja, plastenika te farma ovaca i koza koje će nadopunjavati i turističku ponudu našeg grada.

Kako razviti kninski turizam ?

Turističku ponudu treba zasnivati na povijesnim lokalitetima, očuvanoj prirodi i s tim u svezi razvoju rekreacijskog turizma poput ribolova, lova i planinarenja. Valorizirat ću planinu Dinaru kao Bogom danu destinaciju za razvoj takvog vida turizma, posebno povezanog s priobalnim turizmom, ali je prije toga na Dinari potrebno izgraditi potrebne sadržaje kako bi privukli takve turiste. S tim u svezi nastojat ću u zgradi bivše Preparandije otvoriti muzej Dalmatinske Zagore s primarnim ciljem promicanja i zaštite kulturnih, prirodnih, povijesnih i drugih vrijednosti, kako Knina tako i šireg gravitirajućeg prostora. Muzej ne bi bio samo klasičnog tipa muzeja nego i edukacijsko i prezentacijsko središte i prva postaja na putu prema zemljopisnom i povijesnom krajoliku, središte za razvoj tradicijskog gospodarstva i izrade tradicijskog ratarskog oruđa, odjeće, nakita, oružja, glazbala i narodnih običaja što nam skupa s agro-turističkim obiteljskim imanjima  jamči  posjetu velikog broja turista i odgovarajuću zaposlenost i zaradu. U punu funkciju stavit ću kninsku tvrđavu kao nezaobilaznu postaju povezanu s ostalim srednjovjekovnim lokalitetima u okolici , nezaobilaznu postaju  za učeničke eskurzije i ostale turiste koji žele upoznati temelje hrvatske opstojnosti na ovim prostorima . Turističku ponudu smatram jednim od osnovnih zamašnjaka gospodarskog razvoja Knina.

Koji su Vam planovi po pitanju kulture i sadržaja za mlade ?

Grad Knin je novi grad, jer se 1995. g. preko 90 % stanovništva iselilo a stiglo je novo stanovništvo koje je do tada bilo pod utjecajem različitih kulturnih utjecaja. U našem gradu postoji čitav niz društava koje se bave kulturom pa čak i pretenciozno nazvano Kulturno vijeće Grada Knina koje po mom mišljenju  ne ispunjava svoju ulogu. Nastojat ću kao gradonačelnik inicirati i  poticati kulturna događanja obvezna za sve rukovodeće ljude raznih institucija u gradu, što će potaknuti i ostale da se pridruže, stvarajući kulturno ozračje  koje će samo sebe nadograđivati. Promovirat ću kulturu vrednovanja, podržavanja i uključivanja mladih ljudi u sve društveno – gospodarske tokove našeg grada, kako bi zadržali i vratili one mlade koji studiraju te kod njih stvorili želju za ostankom u Kninu. Povoljnim stipendiranjem nastojat ću vezati mlade za naš grad nakon završenog školovanja. Učinkovitije ću iskoristiti postojeće športske resurse i po potrebi graditi nove, a odmah ću bivšu vojarnu Krku pretvoriti u kulturno-zabavni centar za mlade davši im da oni sami osmisle sadržaje u njoj uz punu financijsku potporu grada. Mladi su naša budućnost i pod svaku cijenu trudit ću se da zadržim mlade u našem gradu. Nema cijene koju za to nisam spreman platitii.

Rođeni ste u mjestu iz kojeg je još jedan poznati gradonačelnik . Otkrijte nam o kome se radi ?

Rođen sam prije 50 godina u selu Donji Mamići, današnja općina Grude, BiH, gdje sam završio osnovno i srednjoškolsko obrazovanje te nastavio školovanje na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje sam početkom 1987. godine stekao zvanje profesora povijesti. Nakon toga radio sam u nekoliko škola, a početkom demokratskih promjena u Republici  Hrvatskoj, u kolovozu 1990. godine dragovoljno sam se priključio tečaju za prve hrvatske redarstvenike kao prvoj legalnoj oružanoj postrojbi na koju se mogla osloniti novoizabrana hrvatska vlast. Iz tog malog hercegovačkog mjesta u svijet je krenulo još nekoliko ljudi koji su obilježili noviju hrvatsku povijest. Jedan od njih je i sadašnji gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić, koji je i nezavisni kandidat za budućeg gradonačelnika glavnog hrvatskog grada. Koincidencija je da sam i ja nezavisni kandidat za gradonačelnika grada koji je stoljećima bio glavni hrvatski grad. Moram priznati da mi je Milan Bandić uzor u mnogim segmentima brige o običnim malim ljudima. Iz tog malog hercegovačkog sela su i sadašnji predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, ali i prvi hrvatski general Blago Zadro, koji mi je uzor u svemu, čovjek koji je bio  spreman dati sve, pa i život, za bolju budućnost naše domovine i svih njenih građana. U svom političkom radu nastojim nastaviti tamo gdje je neumitna sudbina zaustavila pokojnog generala Blagu Zadru, učiniti naš grad i posredno našu Domovinu mjestom zadovoljnih ljudi, svojih na svome.