U četvrtak, 21. studenog u sklopu manifestacije Meštrovićevi dani 2024., u galeriji Kninskog muzeja (19 sati) otvara se izložba fotografija.

Meštrovićevi dani su manifestacija koja je započela prošle godine u organizaciji Gradskog muzeja Drniš (nositelj projekta) Muzeja grada Šibenika, Kninskog muzeja i udruge KulTur iz Zagreba.

Motivacija za ovaj projekt potekla je od predsjednika udruge KulTur, akademskog kipara Andrije Gašparuša, a cilj je bio obilježavanje 140. obljetnice rođenja velikog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića. Sudionici projekta su mladi kipari i studenti kiparstva.

U dvije godine održavanja projekta otvoreno je 5 izložbi, održano nekoliko radionica za djecu i odrasle, kao i kiparska rezidencija / kolonija.

Na ovoj izložbi bit će izložene fotografije s prošlogodišnje manifestacije, fotografije radova s izložbi u Kninu i Drnišu i s kiparske rezidencije na tvrđavi sv. Ivana u Šibeniku. Autorica fotografija je Tonka Lokas.

U srijedu 20. 11. u 18 sati na adresi Svačićeva 6 (ulica poviše crkvice sv. Josipa) otvara se art studio Tode Čolovića “Teramika”

Bit će to važan punkt na kulturnoj mapi grada i mjesto razvoja i promocije keramike kao specifične vrste umjetnosti.

Na otvaranju će biti retrospekcija radova Tode Čolovića od samih početaka, pa do zadnjih dana

U vrlo ugodnom i dobro opremljenom prostoru predviđaju se i radionice za početnike i kasnije naprednije polaznike, a također rad sa djecom.

Predviđene su i moguće jednodnevne radionice ,drop in radionice ili tematske radionice gdje bi se po želji izrađivala šolja, zdjelica, tanjur ili komad nakita.

Također će biti moguće pohađati radionice lončarenja gdje se kandidati upoznaju sa radom na lončarskom kolu.

Studio je opremljen sa svom potrebnom opremom.

Kninska knjižnica ugostila je danas nagrađivanu književnicu Ankicu Tomić koja je predstavila svoj roman „Bez obraza“.

Otkrila je što to određuje ženskog pisca (žensko pismo), zašto su joj muški likovi stereotipni i nisu slojeviti (jer je žensko), kako je svakom poglavlju dodjeljivala boje i kako teče proces stvaranja romana.

Otkrila je Ankica Tomić i da ima svoje muške favorite u pisanju od Stephena Kinga do Miljenka Jergovića i Roberta Perišića.

Glavna junakinja njenog novog romana „Bez obraza“ hendikepirana je zbog vanjskog izgleda i prilagođava život toj nedaći, a život je slijedom toga, ali i neovisno od toga ne mazi.

Ankica oko te junakinje plete interesantnu priču koja se krajem šezdesetih godina 20. stoljeća događa na relaciji dinarskog krša i Amerike.

Preporučujemo da knjigu posudite (ili kupite) i pročitate!

Pisana riječ odnosno književnost najugroženija je od svih umjetnosti – jer pametni telefoni izbijaju iz ruke knjigu i generalno banaliziraju život kao takav. Raduje stoga da još uvijek ima publike koja dolazi na predstavljanje knjige jednog pisca. Pogotovo u malom gradu poput Knina.

A posebno raduje da kninska knjižnica ima članove koji redovito čitaju i „čuvaju vatru“ u okrutnom vremenu površnih i efemernih vrijednosti.

Večeras je nagradila i one najakitvnije – svoje najčitatelje.

U kategoriji mladih nagradu je dobila učenica 2. razreda Nika Bralić s 92 posuđena naslova, a u kategoriji odraslih najviše knjiga, čak 175 pročitala je Leonora Likić.

Jurica Galić Juka, sjajni putopisac i fotograf, podsjetio nas je večeras u Staroj knjižnici koliko je ljudski rod još uvijek neistražen i čudesan i koliko smo ušuškani u blagodati, ali i blesavosti zapadne civilizacije.

Bio je Juka tamo gdje se smatra da je muškarac žena dok ne ubije drugog muškarca, a gdje su žene toliko jake da muškarce nose na leđima, gdje se smatra da je priroda svačija i da nitko na nju ne može polagati bilo kakvo pravo, tamo gdje su ljudi sretni iako nemaju ništa i umiru rano, bio je u selima gdje se ljudi tuširaju kravljom mokraćom i u gradovima gdje možeš izgubiti glavu ako te vide ta fotografiraš.

Bio je u Južnom Sudanu, crnoj rupetini ljudske civilizacije gdje se život živi kratko i punim plućima.

I sve to večeras u Staroj knjižnici prikazao kroz vrhunske fotografije i sjajne priče.

Mi koji smo došli, a bilo nas je – uživali smo!

Događaj je organizirala Narodna knjižnica – Knin.     

Piše: Katarina Gugo; Foto: Stjepan Tomić

Prva Revija narodnih nošnji Šibensko-kninske županije „KANICA“, održana 19. listopada 2024. godine u Kninu, uspješno je okupila kulturno-umjetnička društva, udruge i pojedince iz cijele županije koji ponosno čuvaju i njeguju tradicijsku narodnu nošnju. Održana u konferencijskoj dvorani Poduzetničkog centra „KninUp“, manifestacija je nadmašila sva očekivanja i već u prvoj godini održavanja potvrdila svoju važnost. Ova revija, organizirana uz financijsku podršku Grada Knina, pokazala je da očuvanje tradicije igra ključnu ulogu u budućnosti i prepoznatljivosti našeg kraja.

Sam događaj otvorio je KUD „Kralj Zvonimir“ izvedbom pjesme “Stina pradidova”, a svečano otvaranje pripalo je predsjednici Zajednice KUD-ova Šibensko-kninske županije, gospođa Editi Malenici. Sve prisutne, sudionike i posjetitelje srdačno je pozdravio gospodin Ivan Sorić, direktor Turističke zajednice Grada Knina, koji je govorio u svoje ime i u ime gradonačelnika. U ime domaćina, toplim riječima obratila se i Jagoda Štivinović, koja je na kraju manifestacije uručila priznanja svim sudionicima i zahvalila im na dolasku, čime je dodatno uveličala ovaj posebni događaj.

Za sudjelovanje na reviji mogli su se prijaviti svi ljubitelji tradicijske baštine s područja Šibensko-kninske županije, a ocjenjivala se cjelovitost i autentičnost ženske i muške nošnje. Sudionici su morali biti spremni predstaviti svoju nošnju i objasniti sve dijelove te njihovu važnost i značenje.

Stručno povjerenstvo, sastavljeno od uglednih stručnjaka u području etnologije i kulture, pratilo je svaki detalj revije. Članovi povjerenstva bili su:

Jadran Kale – etnolog, izvanredni profesor na Odjelu za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru te kustos Etnografskog odjela Muzeja Grada Šibenika. Autor je knjige Odijevanje naroda: nastanak narodne nošnje.

Marijana Botić Rogošić – tajnica Saveza kulturno-umjetničkih društava Splitsko-dalmatinske županije, dopredsjednica Hrvatskog sabora kulture te jedna od osnivača KUD-a Pleter iz Dugopolja.

Barbara Gašić – studentica etnologije i antropologije na Sveučilištu u Zadru.

Revija je bila više od jednostavnog prikaza nošnji – pružila je priliku sudionicima da podijele priče o kulturnom naslijeđu svojih predaka te značaju odijevanja kroz povijest. Stručno povjerenstvo postavljalo je pitanja sudionicima, obogaćujući program detaljima o povijesnim i kulturnim specifičnostima svake nošnje. Publika je tako mogla uživati u edukativnom, ali i emotivnom prikazu narodnih običaja.

Na reviji je sudjelovalo šest kulturno-umjetničkih društava, pa ih ovdje i navodimo prema redu predstavljanja:

1. KUD „Kralj Zvonimir“ Knin
2. KUU „Zvona Zagore“ Mirlović Zagora
3. KUD „Dositej Obradović“ Knin
4. KUD „Promina“ – Prominski Tići, Oklaj
5. KUU „Miljevci“ Miljevci
6. KUD „Dinara“ Kijevo

Posebno su se istaknuli mladi članovi KUD-a „Promina“ – Prominski Tići iz Oklaja, koji su prema ocjeni stručnog žirija najbolje predstavili svoju narodnu nošnju i osvojili prigodnu nagradu. Nagrada je sastavljena uz pomoć lokalnih udruga i OPG-ova, uključujući Ekološku udrugu „Krka“ Knin, Udrugu za djecu i mlade „Čarobni svijet“ Knin te OPG „Mali Zeko“.

Ovaj događaj potvrdio je svoju važnost u očuvanju tradicijskih vrijednosti te promoviranju kulturne baštine Šibensko-kninske županije. Organizatori vjeruju da će „KANICA“ postati dugogodišnja tradicija, čime će svake godine pružiti novu priliku za slavlje narodne kulture. Očuvanje tradicije važno je za identitet zajednice, a poznavanje vlastite povijesti i kulturnih vrijednosti ključ je za budućnost.

Cijeli program protekao je u veselom i ugodnom tonu, zahvaljujući stručnom vodstvu Barbare Alilović, a nakon proglašenja pobjednika, sudionici i posjetitelji uživali su u domjenku i glazbi La strada benda. Organizatori se nadaju da će iduće godine sudjelovati još više društava, uz još bogatije nagrade i veći broj posjetitelja.

Prva revija narodnih nošnji „KANICA“ pokazala je da očuvanje kulturne baštine nije samo puka tradicija, već način da ojačamo zajednicu i izgradimo temelje za buduće generacije

Kroz interaktivnu pričaonicu u popodnevnim satima danas smo saznali sve o žirafi Suli, njezinom nastanku i avanturama.

Povele su nas spisateljica Maja Šimleša i njezina junakinja Suli na pustolovan put do otoka snova. A tamo svi rade ono što najviše vole, lete, plivaju, voze bicikl.

Glasić iz publike mi je šapnuo da na otoku snova sigurno nema ni škole.

Vidjeli smo i kako nastaju slikovnice i ove sjajne ilustracije nagrađivanog akademskog slikara Svena Nemeta koje prate iznimno tople i poučne priče o prijateljstvu, sreći i avanturama prezanimljivih likova iz pera i mašte večerašnje gošće.

Ana Šimić Sunko/FB stranica Narodne knjižnice Knin