Sutra (u nedjelju) nas u 21 sat u parku kod kružnog toka očekuje novi Knino na otvorenom. Ovaj put gledat ćemo film Predgrađe.
U srijedu je bilo odlično, nema razloga da tako ne bude i sutra navečer.
I. Š.
U Kninu će se sutra (u nedjelju) od 20 do 21 sat na igralištu Osnovne škole dr. Franje Tuđmana održati manifestacija “Knin pleše”.
U programu u trajanju od sat vremena svoja plesna umijeća pokazat će vam Zvončići iz KUD-a Kralja Zvonimira te Plesna škola Let’s dance sa skupinama Plesoljupci i Solo.
Dođite da podržimo naše najmlađe i one malo starije u promoviranju plesa kao grane umjetnosti koji zaslužuje ravnopravno mjesto s ostalim kulturnim aktivnostima grada Knina
Ovaj plesni susret dogodit će se u organizaciji udruge Porta i KUD-a Kralja Zvonimira, uz pomoć Grada Knina.
Izvor: FB Udruga Porta
Danas i sutra na tvrđavi se održava peto izdanje King Festa – Festivala kraljevskog grada.
Večeras će nastupiti Iskra & deja (19:45h), Koji bend? (20:15h), Akaweli (20:45h), Stonetribe (21:45h), El Marrow (22:15h), Nicolas Cage (22:45h), Teški osjećaji (23:14h), Psihomodo pop (00:00h) i DJ Jerry White (01:30h).
Sutra u 10 sati na rasporedu je DJ radionica koju vodi Jerry White, u 11 sati su na rasporedu hip hop radionice, u 17 sati spot snima Rap Duo 23 iz Zagreba, a u 18 Akaweli iz Cazina. Sutrašnji program završava u 20 sati putopisnom tribinom Jurice Galića Juke.
Ulaz za sva događanja je slobodan.
Više o festivalu pogledajte na službenoj FB stranici OVDJE.
I. Š.
Nemamo doduše nego samo ovu jednu fotku, ali iz nje je vidljivo da je Knino na otvorenom pun pogodak. Bravo za kninsku Turističku zajednicu! Za ideju i realizaciju!
U srijedu je prikazivan animirani film Tvrd orah, a u nedjelju nas u 21 sat očekuje novi Knino na otvorenom i projekcija filma Predgrađe.
I. Š.
Foto: FB Knin Tourist Board
Naša mlada sugrađanka Vana Modrić pobijedila je na Foto natječaju Narodne knjižnice Knin s fotografijom kandelabri niz tvrđavu.
Za nagradu je dobila monografiju “2025 godina grada Knina” i godišnju članarinu u knjižnici.
Bio je ovo četvrti po redu Foto natječaj knjižnice, ovaj put s temom i pod nazivom “Foto Cooltura”.
I. Š.
Večeras će se na glavnom kninskom trgu s početkom u 20 sati održati koncert jednoga od najpopularnijih domaćih bendova – Crvene jabuke.
Kao predgrupa nastupit će odličan bend kojega se sjećamo s Adventa – Jelena & Jelenini.
Ovim događanjem završava se današnja proslava Dana grada Knina i blagdana sv. Ante.
Nakon koncerta, negdje oko 23 sata, predviđen je veliki vatromet.
Ulaz je slobodan!
I. Š.
Donosimo čak tri teksta u jednom članku. Ivica Šimić novinarski je izvijestio s otvaranja izložbe, Sandra Žulj progovorila je o ljudskom i društvenom momentu mlinica i naznačila njihovu turističku perspektivu, a u tekstu Marka Sinobada dobivamo vrlo zanimljivi povijesni i geografski pregled mlinica u kninskom kraju.
Otvorena izložba kojom se iz zaborava vade – mlinovi
Piše: Ivica Šimić
U Galeriji Kninskog muzeja na tvrđavi jučer je otvorena izložba fotografija “Mlinice Oko Knina”.
Izložbu su predstavili Sandra Žulj iz Pučkog otvorenog učilišta Knin i Ivana Mikulić Sarić iz Kninskog muzeja te ravnatelj muzeja grada Šibenika, Željko Krnčević naglasivši kako je ovdje riječ o svojevrsnoj umjetničko-edukativnoj reafirmaciji i vađenju iz zaborava mlinica koje su dio ovdašnje kulture i povijesti i kojih je na kninskom području bilo čak 97.
Ovo je druga po redu izložba u okviru zanimljive lokalne umjetničke franšize nazvane “Oko Knina” kojoj je cilj promocija našeg grada kroz fotografije prirodnih i kulturnih ljepota kraja.
Zato, s nestrpljenjem očekujemo koja je sljedeća stanica u tom “Oko Knina” putovanju.
Još na kraju kažimo da je izložbu jučer otvorio predsjednik Foto kluba Knin Mićo Samardžija i da je to bilo najbrže i najkraće otvaranje neke izložbe ikad.
Mlinice OKO KNINA
Piše: Sandra Žulj, Pučko otvoreno učilište Knin
Bogatstvo vodom je oduvijek bila odlika kninskog kraja te stoga ne čudi činjenica da je u jednom trenutku u povijesti zabilježeno čak 97 mlinova u njegovoj bližoj i daljoj okolici.
Osim mjesta gdje su mještani mljeli žitarice, mlinice su igrale i važnu ulogu u njihovom društvenom životu. Tu su se sastajali, prenosili pozdrave, razmjenjivali informacije, prepričavali događaje.. Napuštanjem tradicijskog načina življenja sve se manje u mlinovima čuje razgovor i zvuk mlinskog kola. Rijeke su i dalje tu, a od mlinica najčešće ostaje samo trag u obliku poluruševnih zgrada.
Kako bi zabilježili i donijeli nam priče o Mlinicama, Kninski muzej i Pučko otvoreno učilište Knin organizirali su dvodnevni foto seminar pod nazivom ‘Mlinice OKO KNINA’. Ispričati njihovu priču bitan je moment upoznavanja sa kulturnim i povijesnom znamenitostima kninskog kraja. O njima se ne zna dovoljno, a zaslužuju više pažnje i svoje mjesto u turističkim vrednotama ovoga područja.
Zadatak onih koji priču prenose na sebe su preuzeli članovi fotoklubova Knin, Šibenik i Split. Oni kao sudionici, a pod stručnim vodstvom arheologa i profesionalnog fotografa, bilježili su objektivima svoja zapažanja o Mlinicama sa šireg kninskog područja.
Posjetili su sljedeće mlinice: Vaskov (Đurića) mlin, Šegrtovića mlin i Crnogorčev mlin na rijeci Krčić; Milivojevića (Vukovića i Šimića) mlin, Zelenbabin mlin i Kotarašev (Letrikin) mlin na rijeci Butižnici te Srnovića mlin, Šimetin (Ivankovića) mlin i Vagića mlin na rijeci Zrmanji.
Ova izložba rezultat je priče ispričane o nekim minulim vremenima, a zabilježene od strane fotografa, izlagača ove izložbe.
Velika je vjerojatnost da, ako promatrate izložene fotografije dovoljno dugo, čujete priču koju pričaju Mlinice. Priča je to o jednom svijetu koji je iščezao neprimjetno dok smo gledali negdje mimo njega, priča je to i o minulim vremenima koja su oživjela još jednom kroz objektive izlagača.
Iz kataloga izložbe – povijesni i geografski pregled mlinica na kninskom području
Piše: dr. sc. Marko Sinobad
Mlinarstvo je od davnina bilo značajna privredna djelatnost kninskoga kraja koji uz Kninsko i Kosovo polje ima i brojna brdska područja pogodna za uzgoj raznih žitarica.
Prvi spomeni mlinova na širem kninskom području u povijesnim izvorima datiraju u kasni srednji vijek i vrijeme Osmanskog Carstva. Iz osmanskih opširnih katastarskih poreznih popisa (deftera) koji su izrađivani u više navrata u periodu od 1550. do 1609. godine, poznato je da su se u Kninskom i Kosovom polju uzgajali pšenica, ječam, proso, raž i zob.
Spomenute poljoprivredne kulture ostale su zastupljene i u narednim stoljećima, dok se kukuruz kao jedna od vodećih poljoprivredna kultura prije posljednjeg kolapsa zemljoradnje, počeo uzgajati u kninskom kraju tek početkom 19. stoljeća.
Jedan od ranih statističkih podataka vezanih uz brojno stanje mlinova u kninskom kraju, a potječe iz 1799. godine u vrijeme prve austrijske uprave, svjedoči da je na području tadašnjeg mjesnog starješinstva Knin bilo 97 mlinova.
Karakter poljoprivredne proizvodnje, brojnost i distribucija mlinova od 19. stoljeća na ovamo dosta se precizno može rekonstrirati na temelju austrijskog katastra koji je za kninsko područje izrađen 1827. i 1828. godine i koji je reambuliran više puta do propasti Austro-Ugarske Monarhije.
Spomenuti katastar bilježi više mlinove koji su se do danas sačuvali u aktivnom stanju i onih koji su bili aktivni do prije nekoliko desetljeća, ali također i više onih koji su u ruševnom stanju znatno duži period i čiji se tragovi na terenu danas jedva prepoznaju.
Mlinovi osim što su kroz povijest bili bitni privredni subjekti imali su i važnu ulogu u društvenom životu. U njih su stalno dolazili ljudi iz uže ili šire okolice zbog mljevenja žitarica, zvani pomliovci i dok se čekalo na red bilo je prilično vremena za druženje te razmjenu privatnih i poslovnih informacija. Iz tog su razloga brojni mlinovi imali pomoćne objekte gdje su se mlinari, pomliovci i tovarne životinje mogli odmarati.
Mlinovi na kninskom području pripadaju najrasprostranjenijom tipu dalmatinskih mlinova – vodenicama – čije se postrojenje sastoji od vodoravnog mlinskog kola koje se pokreće na način da voda iz akumulacije kroz žljebu pada na kašike mlinskog kola te se njegovo horizontalno kružno kretanje preko vertikalne osovine prenosi na gornji mlinski kamen.
Donji dio mlinskog postrojenja smješten je u koturači, nadsvođenom ili potavanjenom prostoru kroz koji protječe voda, a gornji dio kojeg čine nepomični i pokretni mlinski kamen tj. kolo, u samom prostoru mlina.
Najveći dio mlinova na kninskom području je u zapuštenom stanju i u različitom stupnju urušavanja konstruktivnih elemenata i mlinskih postrojenja. Aktivno je svega pet mlinova, Kotarašev mlin u Kninskom polju, Jovića i Vukovića mlin u Riđanima te Milivojevića i Jerkovića mlin u Golubiću od kojih su posljednja dva potpuno izgubila izvornu arhitektonsku vrijednost, dok su prva tri zbog suvremene izgradnje u neposrednoj blizini izgubila svoju ambijentalnu vrijednost.
Na kninskom području na toku rijeke Krke u selu Radučiću postoji Omčikusa mlin na mjestu Bilušića buka te sklopovi mlinova u selu Ivoševcima neposredno iznad Manajlovačkog slapa i u blizini Miljacke.
Na toku rijeke Krčića u Podinarju, dijelu sela Polače, postoji šest mlinova: Đurića, Sain (Mirkovića ili Čogeljića), Šilića (Vučkovića), Vaskov (Đurića), Šegrtovića i Crnogorčev mlin.
Na toku Mlinske Butižnice u Kninskom polju postoji četiri mlina: Anića, Ćosin (Marića), Kotarašev (Letrikin) i Sinobada mlin. Na toku rijeke Butižnice u selu Golubiću postoje dva mlina: Zelenbabin i Milivojevića (Vukovića i Šimića) mlin, a u predjelu zvanom Mlinčine sjeverno i istočno od zaseoka Šimići bila su još dva mlina.
U selu Golubiću na toku potoka koji protječe južno od zaseoka Jerkovići i uljeva se u potok Došnicu u prvoj polovici 19. stoljeća postojala su tri mlina izgrađena od drveta, a na mjestu srednjeg danas se nalazi aktivni mlin građen blok opekom i betonom.
U selu Strmici preostao je svega jedan Deljin mlin na potoku Mračaju.
U kanjonu rijeke Radljevac postoje četiri mlina od kojih se Nonkovića mlin nalazi na području sela Žagrovića, Stojakovića mlin na području sela Radljevca te Tintorov (Torbičin) i Krivošijin (Torbičin) mlin na području sela Plavna.
U samome Plavnu postoji još pet mlinova: jedan u zaseoku Torbice, Rusića i Bojanića mlin na potoku Bašincu te Alfirevića i Jankelića mlin na potoku Tukleču.
Na toku rijeke Zrmanje na području sela Pađena nalaze se dva sklopa mlinova: Pađenski i Oćestovački. Na toku iste rijeke u Mokrom polju postoje četiri mlina: Jolića, Popovića, Vagića i Srnovića mlin i isto toliki broj u Erveniku: Šarića (Kovačevski), Bulin (Žeželjev), Šimetin (Ivankovića) i Vujanića mlin.
Na izvoru rijeke Kosovčice u Riđanima u Kosovom polju postoje Trifunovića, Milića, Rapa i Jablanov mlin od kojih su posljednja dva u ispravnom stanju, ali se ne koriste. Ondje je postojao i Strinića mlin samo je odavno uništen.
Nizvodno na toku iste rijeke u blizini crkve sv. Ilije postoje mlinovi Đurđevića, Vukovića i Jovića od kojih su posljednja dva još uvijek aktivna. Jedan mlin na toku rijeke Kosovčice nalazi se u blizini zaseoka Vučenovići u Ramljanima, a u selu Biskupiji u blizini Lopuškog vrela na toku istoimenog potoka koji se ulijeva u rijeku Kosovčicu postojao je Lopuški mlin.
Mlinovi na toku rijeke Krčića u Podinarju sačuvali su se u izvornom ekohistorijskom kontekstu i u tom pogledu imaju najveću ambijentalnu vrijednost bez obzira na stanje njihove očuvanosti. Specifični su po tome što su izgrađenu u samom koritu rijeke ili neposredno uz njenu obalu zbog čega su im jaže vrlo kratke ili ih uopće nemaju, a akumulacije se nalaze neposredno iznad mlinova. Razlog za to treba tražiti u povremenom presušivanju rijeke koje je omogućavalo izgradnju u samom koritu rijeke ili neposredno uz njegovu obalu.
S druge strane mlinovi na toku rijeke Zrmanje u Pađenama, Mokrom polju i Erveniku smješteni su čak do 50 m od korita rijeke, imaju duge jaže s prebojima i akumulacijama koji su od mlinova udaljeni između 100 i 400 m.
Ukupno stanje mlinova na kninskom području alarmantno je loše. Od opisanih deset mlinova, pet ih je bez krovišta, a na četiri su se počeli urušavati i zidovi. Elemenata za potencijalu rekonstrukciju iz godine u godinu je sve manje.
Njihovo propadanje u uskoj je vezu s napuštanjem tradicijskog načina življenja i depopulacijom sela koja je pokrenuta industrijalizacijom društva šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, ubrzana ratnim dešavanjima devedesetih godina istog stoljeća i koja još uvijek ne prestaje uslijed sve veće mobilnosti preostalog stanovništva unutar granica Europske unije i šire.
Ekonomska isplativost obnove mlinova u današnjem kontekstu ne može se bazirati na njihovoj isključivo tradicionalnoj namjeni jer za nju više nema osnove, stoga je jedina vidljiva mogućnost da se dopuni turističkom namjenom.
Sain (Mirkovića ili Čogeljića) mlin
Nalazi se u Podinarju na toku rijeke Krčić i drugi je mlin od izvora. Izgrađen je najranije u drugoj polovici 19. stoljeća. Zidan je kamenom, a bio je pokriven kamenim pločama. U mlinu se nalazilo šest mlinskih postrojenja.
Sedamdesetih godina prošlog stoljeća koristili su ga mlinar Pilip Crnogorac pok. Arse i Anđa Crnogorac ud. Krste. Mlin je registrirano kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara RH pod brojem RST-594. Ispred mlina nalaze se tri lučna mosta zidana kamenom koji predstavljaju značajno dostignuće tradicijskog graditeljstva.
Vaskov (Đurića) mlin
Nalazi se u Podinarju na toku rijeke Krčić i četvrti je mlin od izvora. Naziv Vaskov dobio je po mlinaru Mirković Vasi pok. Ilije. Izgrađen je nakon Drugog svjetskog rata. Temeljni dijelovi mlina zaključno s pločom su betonski, dok su zidovi građeni kamenom. U mlinu se nalazilo šest mlinskih postrojenja od kojih su ostala sačuvana gornja kola. Mlin je registrirano kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara RH pod brojem RST-593.
Šegrtovića mlin
Nalazi se u Podinarju na toku rijeke Krčić i peti je mlin od izvora. Smješten je uzvodno od ušća bujičnog potoka Dulibe. Izgrađen je najranije u drugoj polovici 19. stoljeća. U mlinu se nalazilo šest mlinskih postrojenja od kojih su ostala sačuvana gornja kola. Ispred mlina se nalazio most preko rijeke, ali je u cijelosti urušen.
Crnogorčev mlin
Nalazi se u Podinarju u kanjonu rijeke Krčića uz njegovu lijevu obalu i u blizini nekadašnje cestarske kuće oko koje se formirao zaseok Ševići. Posljednji je šesti mlin na toku rijeke. Mlin je ucrtan na austrijskom katastru iz 1828. godine što ukazuje da je izgrađen u vrijeme Mletačke Republike ili čak još ranije. Građen je sedrom i u solidnom je građevinskom stanju iako mlinska postrojenja više nisu u funkciji. Mlin još uvijek ima sačuvane izvorne drvene kašike.
Milivojevića (Vukovića i Šimića) mlin
Nalazi se u selu Golubiću uz lijevu obalu istočnog rukavca rijeke Butižnice u blizini Šimića mosta. Mlin je ucrtan na austrijskom katastru iz 1828. godine što ukazuje da je izgrađen u vrijeme Mletačke Republike ili čak još ranije. Današnji mlin predstavlja drastičnu rekonstrukciju kojom su u potpunosti izgubljena izvorna arhitektonska svojstva. U funkciji je ostao samo jedan dio u kojem se nalazi jedno mlinsko postrojenje koje trenutno koristi Milka Milivojević ud. Gojka. Mlin je prethodno bio u vlasništvu obitelji Vukovića i Šimića.
Zelenbabin mlin
Nalazi se u selu Golubiću uz desnu obalu rijeke Butižnice između zaseoka Šimići i Arule. Mlin je sagrađen sredinom ili u drugoj polovici 19. stoljeća i predstavlja jedan od najkompleksnijih etnografskih objekata na području Dalmacije. Na mjestu današnje zgrade, u vrijeme izrade austrijskog katastra za katastarsku općinu Golubić iz 1828. godine, postojao je mlin koji je u cijelosti bio izgrađen od drveta.
Današnji mlin je stambeno-gospodarska katnica građena sedrom čija se etaža kata koristila kao stambeni prostor. U prizemnom dijelu zgrade nalaze se dvije bučnice s koševima ukopanim u zemlju za potrebe pranja biljaca. Uz bučnice je postojala i stupa za sukno te četiri mlinska postrojenja od kojih su dva bila u pogonu sve do izgradnje hidroelektrane Golubić koja je oduzela vodu iz tog dijela korita rijeke.
Izgradnjom postrojenja hidroeletrane u neposrednoj blizini, mlin je izgubio i svoju ambijentalnu vrijednost. Njegov posljednji korisnik bio je Jandrija Zelenbaba pok. Ilije. Mlin je registrirano kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara RH pod brojem RST-1064.
Kotarašev (Letrikin) mlin
Nalazi se u Kninskom polju na toku potoka zvanog Mlinarica ili Mlinska Butižnica koji izvire na Šegotinom vrelu. Riječ je o jednom od najranije datiranih mlinova i jedinom aktivnom mlinu na užem području grada Knina. Mlin je prikazan na mletačkoj katastarskoj mapi Kninskog polja s početka 18. stoljeća.
U to vrijeme imao je pet mlinskih postrojenja, od kojih su tri bila u posjedu serdara Sinobada te po jedno u posjedu izvjesnih Zorzija (Agiutante) i Draganića. Posljednje stoljeće u vlasništvu je obitelji Kotaraš, a danas se njime koristi bračni par Spase i Dragica. U mlinu se nalaze dva mlinska postrojenja i izdvojena prostorija u funkciju kužine.
Srnovića mlin
Nalazi se u selu Mokrom polju uz desnu obalu rijeke Zrmanje na mjestu gdje rijeka ulazi u kanjon između Mokrog i Erveničkog polja. Četvrti je mlin na toku rijeke kroz Mokro polje. Od zaseoka Bjedovi udaljen je oko 150 m u smjeru jugozapada. Iz zaseoka do mlina vodi djelimično kladrmirana ulica omeđena suhozidima.
Mlin je ucrtan na austrijskom katastru iz 1827. godine što ukazuje da je izgrađen u vrijeme Mletačke Republike ili čak još ranije. Mlin je imao dva mlinska postrojenja sa željeznim kašikama. Naknadno su uz mlin izgrađene još dvije stambeno-gospodarske zgrade od kojih je jedan katnica i na pročelnom zidu ima građevinski natpis koji bilježi da je zgradu podigao Mate Bjedov 1925. godine. Osim toga oko mlina postoje i lučni, kamenom građeni mostići i suhozidom ograđeni vrtlovi koji dodatno oplemenjuju ovaj iznimno zanimljiv arhitektonski sklop visoke ambijentalne vrijednosti.
Šimetin (Ivankovića) mlin
Nalazi se u selu Erveniku uz lijevu obalu rijeke Zrmanje u blizini zaseoka Graonje i crkve sv. Nikole. Treći je mlin na toku rijeke kroz Ervenik. Na glavnom pročelju mlina postoji građevinski natpis koji bilježi da je mlin ”velikim trudom i za svoju službu” izgradio Juko Ivanković pok. Mate 1860. godine. U mlinu se nalazilo sedam mlinskih postrojenja. Riječ je o najsloženijem gospodarskom kompleksu te namjene na širem kninskom području koji ima posebnu arhitektonsku i ambijentalnu vrijednost.
Sastoji se od četiri kamene zgrade, niza kamenih podzida i zidova, jaža i mostova. Osim toga uz mlin je postojao i planski uređen vrt kojeg mještani nazivaju Đordin, a koji u ruralnom okruženju predstavlja jedinstven primjer hortikulturalnog uređenja prostora svojstvenog urbanim sredinama i ladanjskim kompleksima.
Vagića mlin
Nalazi se u selu Mokrom polju uz desnu obalu rijeke Zrmanje između zaseoka Vagići i Popovići. Treći je mlin na toku rijeke kroz Mokro polje. Mlin je ucrtan na austrijskom katastru iz 1827. godine što ukazuje da je izgrađen u vrijeme Mletačke Republike ili čak još ranije. Mlin je imao četiri mlinska postrojenja. Voda je do mlina dotjecala jažom dugom oko 250 m, a iz toka rijeke odvajala se na preboju koji stvara vodopad izrazite ambijentalne vrijednosti. Preboj se nalazi 100 m nizvodno od mosta preko rijeke.
U Galeriji Kninskog muzeja na tvrđavi danas će u 19 sati biti otvorena izložba fotografija “Mlinice Oko Knina”.
Izložba je rezultat projekta nastalog u suradnji Kninskog muzeja i Pučkog otvorenog učilišta Knin u okviru kojega je održan dvodnevni foto seminar na kojemu su fotografije i nastale.
Na seminaru su sudjelovali članovi Fotoklubova Knin, Šibenik i Split te su, pod stručnim vodstvom arheologa i profesionalnog fotografa, objektivima bilježili svoja zapažanja o mlinicama sa šireg kninskog područja i to na rijekama Krčiću, Butižnici i Zrmanji.
Vidimo se!
I. Š.
Piše: Romana Marković, TZ grada Knina
U povodu Dana grada Knina i blagdana njegovog zaštitnika sv. Ante, Grad Knin i Turistička zajednica grada Knina organiziraju dvije projekcije filmova na otvorenom u parku kod kružnog toka.
Prvo Knino na otvorenom održat će se u srijedu, 12. lipnja u 21 sat, a prikazivat će se animirani film Tvrd orah, koji je odabran javnim glasanjem na Facebook stranici TZ grada Knina.
Pozivamo sve da nam se pridruže na ugodnom druženju uz film i kokice. Ponesite dekice i omiljene ljude oko sebe!
Više o prvoj projekciji možete saznati na FB stranici kninske Turističke zajednice.
Projekcija igranog filma Predgrađe, također odabranog javnim glasanjem, održat će se u nedjelju, isto u 21 sat.
Piše: Romana Marković, TZ grada Knina
Foto: Stjepan Tomić
Knin na tri dana postao vremeplov u srednji vijek
Jučer je na Kninskoj tvrđavi održan i zadnji dan trodnevnog srednjovjekovnog festivala Zvonimirovi dani, koji se ove godine organizirao po dvanaesti put. Preko deset viteških skupina se utaborilo iznad Knina, a tvrđava se vratila u svoje originalno ruho, natrag u 11. stoljeće za vrijeme stolovanja kralja Zvonimira. Borbe vitezova za čast kralja Zvonimira i prikaz napada na kralja i tvrđavu, uz vatrene strijele i mačeve, oduševile su sveprisutne. Pjesme, plesa i smijeha nije nedostajalo. Kao veličanstvena završnica festivala, u izvedbi članova HNK Zagreb, sinoć je izvedena opera „Nikola Šubić Zrinjski“, uz veličanstveni vatromet u zadnjoj minuti opere.
Tko god je ova posljednja tri dana zakoračio na tvrđavi, nije ostao ravnodušan. Posjetitelji su imali priliku posjetiti viteške tabore i istražiti kako se živjelo u srednjem vijeku. Preko deset viteških skupina se utaborilo iznad Knina, a Kninska tvrđava se vratila u svoje originalno ruho, natrag u 11. stoljeće za vrijeme stolovanja kralja Zvonimira. Od prvog dana, kada su se održao Mali Zvonimirov dan, rezerviran za djecu i roditelje, pa preko drugog i trećeg dana, kada se tvrđava pretvorila u bojište i pravi vatreni spektakl, do vrhunskog benda Hollonek Hungarica iz Mađarske, svojevrsnim Rolling Stonesima srednjevjekovne glazbe, pa do opere Nikola Šubić Zrinjski pod zvijezdinim nebom kraljevskog grada Knina, Kninjani su pokazali spektakularnu zabavu na srednjovjekovni način.
Viteški i streličarski turniri, prikaz života u srednjem vijeku, kralj Zvonimir, njegova kraljica Jelena „Lipa“ i njihova kraljevska svita, sve to i puno više moglo se pronaći od sadržaja na ogromnoj Kninskoj tvrđavi. Održan je i Veliki streličarski turnir, a odabrani iz viteških skupina su po cijeloj tvrđavi, čija je veličina 500m2, gađali mete i borile se za pobjedu. Osim zabavnog dijela, dio programa se posvetio i srednjovjekovnoj „spizi“ pa se tako održalo srednjovjekovno kulinarsko natjecanje „Tri, dva, jedan – ubij u kuhanju!“, gdje su se tri amaterske ekipe borile sa srednjovjekovnim uvjetima spremanja jela isključivo na vatri i oduševile stručni žiri u kojem su se nalazili Marijo Ćaćić , dogradonačelnik Knina, Željko Krnčević, ravnatelj Muzeja grad Šibenika, Biserka Šmit, profesorica u Turističko-ugostiteljskoj školi iz Šibenika i Josip Zore, chef kninskog restorana Tvrđava. Iako je bilo „u gusto“, ekipa „Hvidra Knin“ izvukla je pobjedu za dlaku od ekipa „P(r)olaznici“ i “Kreni dalje“.
Piše: Romana Marković, TZ grada Knina
Foto: Stjepan Tomić
Jučer je na Kninskoj tvrđavi održan i drugi dan trodnevnog srednjovjekovnog festivala Zvonimirovi dani, koji se ove godine organizira po dvanaesti put.
Preko deset viteških skupina se utaborilo iznad Knina, a naša tvrđava se vratila u svoje originalno ruho. Borbe vitezova za čast kralja Zvonimira i prikaz napada na kralja i tvrđavu, oduševile su sveprisutne. Vatrene strijele, mačevi i posebna atmosfera.
Nakon užarene borbe i vrhunskog plesa s vatrom skupine Anno Domini, zasvirali su članovi benda Hollonek Hungarica iz Mađarske, svojevrsni Rolling Stonesi srednjovjekovne glazbe. Pjesme, plesa i smijeha nije nedostajalo.
Danas nikako ne smijete zaobići tvrđavu! Uz mogućnost posjete viteškim taborima danas cijeli dan, veliki streličarski turnir, kulinarsko natjecanje „Tri, dva, jedan – ubij u kuhanju“, imat ćete priliku uživati u vrhunskom vatrenom showu i uprizorenju obrane tvrđave. Kao veličanstvena završnica, pod zvjezdanim nebom, večeras će biti izvedena opera „Nikola Šubić Zrinjski“. Ulaz slobodan.
Ova kulturno-povijesna manifestacija održava se od 2008. godine, a organizatori su udruga Povijesna postrojba kralja Dmitra Zvonimira, Grad Knin, Turistička zajednica grada Knina i Kninski muzej. Bogata povijest i kulturna baština hrvatskog kraljevskog grada Knina sažeta je u tri dana Zvonimirovih dana, a uprizoruju je Vitezovi kralja Zvonimira, viteške skupine iz svih krajeva Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Mađarske te Mali vitezovi kralja Zvonimira.
Danas, završni dan festivala, posjetitelji imaju prilike cijeli dan posjetiti viteške tabore i istražiti kako se živjelo u srednjem vijeku. Preko deset viteških skupina se utaborilo iznad Knina, a naša tvrđava se vratila u svoje originalno ruho. U 17.00 sati počinje veliki streličarski turnir, a od 18.00 do 19.00 će se održati srednjovjekovno kulinarsko natjecanje „Tri, dva, jedan – ubij u kuhanju!“. Dođite i podržite tri amaterske ekipe, koje će se, pred stručnim žirijem, okušati u pravom srednjovjekovnom kulinarskom izazovu. Kako će se natjecatelji snaći u strogo srednjovjekovnim uvjetima – koristeći samo vatru, srednjovjekovne namirnice i začine, pratit će i ocjenjivati članovi stručnog žirija: dogradonačelnik grada Knina Marijo Ćaćić, Željko Krnčević, ravnatelj Muzeja grada Šibenika, Biserka Šmit, profesorica u Turističko-ugostiteljskoj školi Šibenik te chef kninskog restorana Tvrđava, Josip Zore. Osim pripreme mesa na srednjovjekovni način, natjecatelji će se okušati u izradi knedli kraljice Jelene.
Večeras, na grandioznoj završnici, posjetitelje očekuje pravi srednjovjekovni spektakl i doživljaj srednjeg vijeka. Posebno spektakularno bit će uprizorenje noćnog napada na Kninsku tvrđavu, uz vatrene strijele, topove i borbe između viteških skupina. Od 22.00 sata, „tron“ će zauzeti članovi Hrvatskog narodnog kazališta iz Zagreba, koji će, u skraćenoj verziji, pod zvjezdanim nebom, izvesti operu „Nikola Šubić Zrinjski“.
Viteške skupine i kaskaderi odjeveni su u replike viteških odora iz tog doba, a utvrdom koračaju kraljevski vojnici koji posjetiteljima pružaju uvid u način života hrvatskog kraljevskog grada kakav neće doživjeti nigdje drugdje. U posjeti Kninskoj tvrđavi dočekat će vas Vitezovi kralja Zvonimira i srednjovjekovni park s raznim igrama, katapultom, kovnicom novca, streličarstvom i viteškim taborom. Na raspolaganju su i drveni vrtuljak za djecu, giljotina, stup srama, a možete se ogrnuti plaštom kralja i kraljice i s krunom na glavi, barem na trenutak, zavladati tvrđavom. Srednjovjekovne igre, glazba i ples, srednjovjekovni sajam, radionice za djecu, viteški i streličarski turniri te svečani prizor dolaska hrvatskog kralja na Tvrđavu, nude poseban doživljaj za sve posjetitelje.
IZLOŽBA FOTOGRAFIJA „ČUVARI ZVONIMIROVE TAJNE“
Jučer je u crkvici Sv. Barbare otvorena izložba fotografija „Čuvari Zvonimirove tajne“ . Izložba fotografija nastala je kao prva službena suradnja foto-klubova Šibensko-kninske županije. Članovi foto-klubova iz Knina, Šibenika i Murtera, uz podršku Kninskog muzeja i Muzeja grada Šibenika, udružili su snage i objektivom „uhvatili“ svu divljinu, sjaj i tamu srednjeg vijeka među zidinama Kninske tvrđave. Fotografije nastale u sklopu izložbe fotografija „Čuvari Zvonimirove tajne“ pretvaraju se u svojevrsne vremenske strojeve koji nas vraćaju u vrijeme kada je Knin bio kraljevski grad, a Kninska tvrđava glavna fortifikacijska utvrda, u vrijeme hrabrih vitezova koji se bore za ruku kraljevne, u vrijeme srednjovjekovnih plesova, srednjovjekovne kuhinje i načina života, natrag u 11. stoljeće – slavno doba vladavine kralja Dmitra Zvonimira. Svakako posjetite izložbu. Nećete ostati ravnodušni!
Program za sva tri dana dostupan je ovdje, a ulaz je slobodan za sve posjetitelje.
Program za sva tri dana dostupan je ovdje, a ulaz je slobodan za sve posjetitelje.
Facebook: XII. Zvonimirovi dani
U organizaciji Narodne knjižnice Knin, a u povodu Dana grada Knina i blagdana sv. Ante, danas je u Dvorani Studentskog doma fra Luje Maruna održana promocija slikovnice „Zvjezdana staza“ autora pjesama Fabijana Lovrića i autorice ilustracija Anite Poljak.
Knjigu je predstavio dr. sc. Dragan Gligora istaknuvši kako se pjesme u slikovnici mogu čitati kao cjelina, ali i pojedinačno. Autor Fabijan Lovrić je otkrio da su najprije nastale ilustracije Anite Poljak koje su ga onda inspirirale na stvaranje stihova.
Stihove iz slikovnice čitali su oni za koje je i napisana.
I. Š.
Tekst: TZ grada Knina
Gradonačelnik Marko Jelić jučer je otvorio srednjovjekovni festival Zvonimirovi dani na Kninskoj tvrđavi, koji traje do subote, 8. lipnja.
Prvi dan Zvonimirovih dana, pod nazivom Mali Zvonimirov dan, bio je rezerviran za najmlađe. Minijaturne verzije kralja Zvonimira, kraljice Jelene „Lipe“ i kraljevske svite rastopile su posjetitelje, a mali alkari iz skupine Vučkovića dječje alke zabavili su sveprisutne dječjom alkom. Uz bogat dramsko-scenski program, sadržaja nije nedostajalo.
Večeras i sutra održavaju se Veliki Zvonimirovi dani, a Kninska tvrđava se pretvara u pravo bojište uz vatru, strijele i topove. Od danas pa do sutra na Kninskoj tvrđavi će se utaboriti preko deset viteških skupina iz cijele Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Kao veličanstvena završnica, pod zvjezdanim nebom, u subotu, 8. lipnja, bit će izvedena opera „Nikola Šubić Zrinjski“. Ulaz slobodan sve dane.
Viteške skupine i kaskaderi odjeveni su u replike viteških odora iz tog doba, a utvrdom koračaju kraljevski vojnici koji posjetiteljima pružaju uvid u način života hrvatskog kraljevskog grada kakav neće doživjeti nigdje drugdje. Tako će izgledati Kninska tvrđava u naredna dva dana.
U posjeti Kninskoj tvrđavi dočekat će vas Vitezovi kralja Zvonimira i srednjovjekovni park s raznim igrama, katapultom, kovnicom novca, streličarstvom i viteškim taborom.
Na raspolaganju su i drveni vrtuljak za djecu, giljotina, stup srama, a možete se ogrnuti plaštom kralja i kraljice i s krunom na glavi, barem na trenutak, zavladati tvrđavom. Srednjovjekovne igre, glazba i ples, srednjovjekovni sajam, radionice za djecu, viteški i streličarski turniri te svečani prizor dolaska hrvatskog kralja na Tvrđavu, nude poseban doživljaj za sve posjetitelje.
Ova kulturno-povijesna manifestacija održava se od 2008. godine, a organizatori su udruga Povijesna postrojba kralja Dmitra Zvonimira, Grad Knin, Turistička zajednica grada Knina i Kninski muzej.
Bogata povijest i kulturna baština hrvatskog kraljevskog grada Knina sažeta je u tri dana Zvonimirovih dana, a uprizoruju je Vitezovi kralja Zvonimira, viteške skupine iz svih krajeva Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Mađarske te Mali vitezovi kralja Zvonimira.
VATRENI SHOW, NOĆNE BORBE, KULINARSKO NATJECANJE I OPERA NIKOLA ŠUBIĆ ZRINJSKI
Večeras i sutra posjetitelje očekuje pravi srednjovjekovni spektakl i doživljaj srednjeg vijeka. Posebno spektakularno bit će uprizorenje opsade i noćnog napada na Kninsku tvrđavu, uz vatrene strijele, topove i borbe između viteških skupina.
U petak navečer posjetitelje će zabavljati vrhunski srednjovjekovni bend Hollonek Hungarica iz Mađarske, dok će se u subotu u 22.00 sata, pod zvjezdanim nebom, izvesti opera „Nikola Šubić Zrinjski“.
U subotu, 8. lipnja, od 18.00 održat će se srednjovjekovno kulinarsko natjecanje „Tri, dva, jedan – ubij u kuhanju!“. Kako će se natjecatelji snaći u strogo srednjovjekovnim uvjetima – koristeći samo vatru, srednjovjekovne namirnice i začine, pratit će i ocjenjivati članovi stručnog žirija: dogradonačelnik grada Knina Marijo Ćaćić, Željko Krnčević, ravnatelj Muzeja grada Šibenika, Biserka Šmit, profesorica u Turističko-ugostiteljskoj školi Šibenik te chef kninskog restorana Tvrđava, Josip Zore. Osim pripreme mesa na srednjovjekovni način, natjecatelji će se okušati u izradi knedli kraljice Jelene.
Program za sva tri dana dostupan je ovdje, a ulaz je slobodan za sve posjetitelje.
Pogledajte kako je večeras bilo na Malim Zvonimirovim danima.
Foto – za Huknet: Ante Šimić
Imate još četiri dana za prijaviti se na Foto natječaj Narodne knjižnice Knin!
Riječ je o četvrtom po redu Foto natječaju, ovaj put pod nazivom Foto Cooltura.
Tema je dakle kultura i svi njeni aspekti, od arhitekture (tvrđava, crkve, spomenici, trgovi, pročelja zgrada) do kulturnih događanja (koncerti, ples, predstave, festivali). Bitno je samo da je ta kultura vezana za Knin. Tema je, znači, široka i autorima daje puno slobode.
Svatko može sudjelovati samo s jednom fotografijom koja može biti uslikana foto aparatom ili mobitelom. Natječaj je otvoren do 10. lipnja, a 12. lipnja bit će proglašenje najbolje fotografije čiji će autor ili autorica biti vrijedno nagrađeni.
Fotografiju s kojom želite sudjelovati na natječaju možete poslati na e-mail: narodna.knjiznica.knin@gmail.com ili u inbox facebook stranice Narodne knjižnice Knin.
Uz fotografiju, potrebno je navesti ime i prezime te broj mobitela autora.
I. Š.
Foto: Mićo Samardžija
