Kategorija: Kultura

U Narodnoj knjižnici – Knin večeras je otvorena izložba fotografija Miće Samardžije s temom – gljiva.

Kninski grafički dizajner i fotograf Mićo Samardžija omiljen je među kninskom foto publikom zbog svojih pejzaža, no ova izložba odnosi se na njegov drugi omiljeni žanr, a to je makro fotografija.

Kako mi je jednom objasnio, makro fotografija ga privlači zbog tog veličanstvenog mikro svijeta čije složenosti i ljepote nismo ni svjesni.

Možda najbolje tu ljepotu i složenost pokazuju gljive, ta čudesna bića koja nisu ni biljke ni životinje i o kojima još ne znamo dovoljno.

Mićo je na svojim lutanjima šumama i planinama uslikao vrhunske fotografije. Koristeći svoj talent, ali i znanje o fotografiji i manipulirajući svjetlom, fokusom i bokehom proizveo je bajkovite fotografije nestvarno lijepih gljiva .

Izložba je djelomično i edukativna jer su uz dio fotografija (a odnose se na gljive koje je autor identificirao) stavljene i informacije o istima.

Poznavatelji gljiva pozvani su da identificiraju one gljive koje autor nije uspio.

Za one koji danas nisu mogli doći, recimo da će izložba ostati otvorena sedam dana.

U Kninu će se u petak, 9. prosinca održati stand up predstava popularnog Branka Đurića Đure pod nazivom “Đurologija”.

U organizaciji udruge Argument predstava će se održati u Dvorani Studentskog doma fra Luje Maruna.

Ulaznice se mogu rezervirati na kontakt broj telefona naveden na plakatu.

U petak će u 18 sati u Narodnoj knjižnici – Knin biti otvorena samostalna izložba fotografija popularnog kninskog fotografa i grafičkog dizajnera Miće Samardžije na temu gljiva.

Izložba će biti otvorena sedam dana.

Autor o izložbi:

Pretpostavlja se da su prije biljaka, životinja i ljudi, na Zemlji bile gljive.

Gljive nisu niti biljke niti životinje. Za razliku od biljaka, nisu sposobne za fotosintezu pa samim tim ne proizvode svoju hranu, već se hrane kao paraziti razgradnjom tvari domaćina. To zvuči loše, ali je u stvari jako dobro. Da nema gljiva, ne bi bilo ničega za razgradnju mrtvih biljaka te bi ostatci istih bili obično smeće i prašina koja bi nas okruživala. Razgradnjom gljive stvaraju i nove hranjive materijale za rast novih biljaka.

Za gljive se zna da pomažu u rastu šuma živeći u simbiozi s drvećem. Novija istraživanja pokazuju da pomažu svojom podzemnom mrežom u nekoj vrsti komunikacije između stabala.

Većina tijela gljiva je u stvari sustav podzemnih mreža koji se mogu protezati kilometrima, dok je ono što mi vidimo kao gljiva, u stvari neka vrsta cvijeta te podzemne mreže. I tih cvjetova ima oko 70 000 vrsta!

Ta raznovrsnost je toliko intrigantna da se fotografi znaju u potpunosti posvetiti slikanju samo njih. Za to je potrebna posebna tehnika, objektivi, rasvjeta…uglavnom puno učenja, eksperimentiranja da bi se došlo do dobrih fotografija.

Treba napomenuti da fotografije koje ćete vidjeti na izložbi spadaju u pokušaj fotografije kojom sam htio napraviti neku bajkovitost, dok bi “gljivari” puno više cijenili manje bajkovitu fotografiju. Njima su puno važnije fotografije koje pokazuju klobuk, stabljiku, donji dio klobuka – uglavnom detalje koji služe za identifikaciju gljive.

Kako sa mojim fotografijama to nije slučaj, neke nisam uspio prepoznati, pa pozivam poznavatelje da na izložbi probaju prepoznati iste i kazati par riječi ostalim posjetiteljima.

Za one koje znam, uz fotografiju se nalazi tekst o gljivi, kako bi je “upoznali”, a samim tim ako se nađete u prirodi i prepoznali.

U svakom slučaju, pored fotografije, za koje se nadam da će vam se svidjeti, mislim da će vam i tekstovi biti dovoljno zanimljivi da kad posjetite izložbu uronite u zanimljivi svijet gljiva.

Autor o sebi:

Fotografijom se bavim dvadesetak godina, a inspiraciju pronalazim svugdje oko sebe.

Zahvaljujući fotografiji bolje sam upoznao prostor u kojem živim, jer sam u potrazi za motivima, prolazio poznatim mjestima, a ujedno i otkrivao neke skrivene ili zaboravljene lokacije.

Ta znatiželja je nešto što samo jača vremenom i tjera dalje. I u tom otkrivanju uvijek postoji potreba da se ljepota tih krajeva zabilježi i podjeli sa drugima, te ih se pokuša potaknuti na odlazak na ta mjesta i istraživanje.

Član sam Foto kluba Knin u čijem radu aktivno sudjelujem.

Kao što i naslov kaže, na tvrđavi je sinoć otvorena izvrsna izložba koju najiskrenije preporučujemo i koju možete pogledati do 6. prosinca.

Izložene su stare fotografije livanjskog fotografa Mate Kaića nastale otprilike između 1905. i 1930. godine koje izuzetno vjerno prenose duh tadašnjeg vremena, kako u Bosni (najviše fotografija je nastalo u Livnu i okolici), tako i u Hrvatskoj (fotografije dubrovačkog primorja, splitskog Voćnog trga i splitskih plaža).

Ono što kod ove izložbe najviše impresionira je tehnička perfektnost fotografija. Zapitate se „kako?“ – s obzirom na tadašnju razinu tehnologije.

Plijene pažnju i kompozicija i fotografske vještine autora koje se ne bi posramili najvrsniji profesionalci u ovom zanatu, odnosno umjetnosti.

Izložba je nazvana „Svjetlopisi pod bosanskim nebom“, a dolazi iz fundusa Franjevačkog muzeja i galerije Gorica u Livnu.

U fundusu muzeja čuva se 327 staklenih ploča (negativa, pozitiva i dijapozitiva u boji), fotografska kamera i pripadajuća foto oprema te nekoliko priručnika za fotografiju na njemačkim jeziku koje su bile u vlasništvu Mate Kaića.

Mato Kaić, prvi livanjski fotoamater, bio je član poznate livanjske obitelji Kaića, sin livanjskog trgovca i gradonačelnika, veliki intelektualac, gospodarstvenik, poljoprivrednik i umjetnik.

Fotografsku kameru nabavio je najkasnije 1902. godine u Beču i u ranoj mladosti se počinje baviti fotografijom.

U galeriji Kninskog muzeja izloženo je 60-tak predmeta (fotografije, fotografska oprema, stručna literatura).

Posjetiteljima izložbe sinoć su se obratili v.d. ravnatelj Kninskog muzeja Ante Šimić, kustosica Ivana Mikulić Sarić. muzejska savjetnica Franjevačkog muzeja i galerije Gorica u Livnu Željka Markov i ravnateljica tog muzeja Dražena Džeko.

Zahvaljujući organiziranom dolasku učenika srednje škole i posjeta je sinoć bila odlična.

I. Š. / Ivana Mikulić Sarić

Foto: Kninski muzej

Kninjanka Marija Kulušić, učenica 8. a razreda Osnovne škole dr. Franje Tuđmana, osvojila je prvo mjesto na županijskom Natjecanju u čitanju naglas koje se večeras održalo u Šibeniku u konkurenciji učenika od 6. do 8. razreda osvojivši maksimalni broj bodova. Njena mentorica je Marija Dujmić.

U konkurenciji učenika od 3. do 5. razreda Kninjanka Marika Škundrić, učenica 3. c razreda Osnovne škole Domovinske zahvalnosti osvojila je drugo mjesto. Njena mentorica je Biljana Macura.

Moramo napomenuti da je Marika imala isti broj bodova kao i prvoplasirani učenik. Umjesto da podijele prvo mjesto, jer su imali isti broj bodova, donesena je čudna arbitrarna odluka (nije poznato po kojim kriterijima) po kojoj je Marika završila na drugom mjestu.

Marija i Marika pobijedile su prethodno na gradskom Natjecanju u čitanju naglas koje je 24. listopada organizirala Narodna knjižnica – Knin.

Čestitamo!

Foto: Ivanka Maričić, 24. 10. 2022.)

Narodna knjižnica – Knin raspisala je natječaj za izdavanje romana autoru ili autorici iz Knina.

Rukopis koji ne smije biti kraći od 50 niti dulji od 300 kartica teksta (jedna kartica ima 1800 znakova uključujući razmake) – treba poslati na e-mail narodna.knjiznica.knin@gmail.com do 31. prosinca ove godine.

Svi koji se prijavljuju na natječaj moraju imati prebivalište u Kninu.

O tome koji će rukopis knjižnica objaviti odlučuje povjerenstvo koje će biti sastavljeno od troje profesora hrvatskog jezika i književnosti. Povjerenstvo može donijeti i odluku da niti jedan rukopis ne udovoljava vrijednosnim kriterijima.

Cilj ovog natječaja je poticanje književnog stvaralaštva u gradu Kninu.

U Galeriji Kninskog muzeja na tvrđavi u utorak će se s početkom u 18 sati otvoriti izložba fotografija nastalih početkom 20. stoljeća pod nazivom “Svjetlopisi pod bosanskim nebom” autora Mate Kaića.

Kninski muzej ovu vrijednu izložbu organizira u suradnji s Franjevačkim muzejom i Galerijom Gorica u Livnu.

Izložba Mato Kaić – Svjetlopisi pod bosanskim nebom plod je vrijedne stečevine koja se sastoji od 327 staklenih ploča (negativa, pozitiva i dijapozitiva u boji), kamere s pripadajućom fotografskom opremom i nekoliko priručnika za fotografiju na njemačkome jeziku. S obzirom da se Kaić bavio fotografijom u vremenu kada su se svjetlopisi bilježili i čuvali na staklenim pločama, pravo je čudo da su se ti zapisi uspjeli sačuvati do danas.

Mato Kaić, prvi livanjski fotoamater, bio je član poznate livanjske obitelji Kaića, sin livanjskog trgovca i gradonačelnika, veliki intelektualac, gospodarstvenik, poljoprivrednik i umjetnik. Kaić je primjer čovjeka koji je u prilikama svoga vremena i prostora znao iskoristiti stečene preduvjete za osobnu edukaciju (talent, ljubav znanje i materijalni podlogu) te je kroz početni hobi zabilježio i ostavio u baštinu neprocjenjivu dokumentarnu i umjetničku sliku jedne povijesne dionice Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Na početku XX. st kada je većina stanovništva na našim prostorima živjela od poljoprivrede i stočarstva Mato Kaić iz ljubavi i potrebe da fiksira jedan trenutak zavičajne ljepote ostavlja nam u baštinu svoj memento.

Kaićeve povijesno-etnografske fotografije iskazuju njegov istančan osjećaj za izbor motiva i postojeći trenutak kao i izvanredan smisao za kompoziciju, kadar i osjećaj za emociju koja daje notu eteričnosti na njegovim svjetlopisima. On tako brižljivo odabire trenutak da je teško govoriti o pukim slučajnostima, nego je očigledno riječ o vrsnoći metiera. Crno-bijela fotografija danas se smatra umjetničkom fotografijom, a Mato Kaić već u prvim desetljećima XX. st. eksperimentira s fotografijom u boji, koja se tek probija na scenu. Takve činjenice govore o Kaićevu interesu za aktualna kretanja u fotografiji, koja je pratio putem bečkih publikacija i primjenjivao ih u svojem radu.

Njegove naturalističke scene, neke s notom nadrealizma, toliko su sugestivne upravo stoga što su istinite i nama svima tako tople, jer nas vraćaju u ne tako davna, a opet izgubljena vremena.
U Kninskom muzeju biti će izložena 62 predmeta (fotografije, dijapozitivi, fotografska oprema, stručna literatura).

Kultni kninski klub A3 slavi u subotu 18. rođendan, a goste će zabavljati country bend “Ljuta Kuća” iz Sinja koji će svirati svoje stvari, ali i obrade poznatih pjesama.

Tulum, žurka, veselica, fešta – zagarantirani.

Puno sam već puta pisao o A3 i važnosti ovoga mjesta za kulturu u gradu pa neću opet “drobiti” o tome.

Ono što bi se ipak možda moglo napomenuti je da ovo mjesto i Jug Ramljak, nakon ovih 18 godina rada, zaslužuju priznanje zajednice, a mislim na sve nas građane – bez obzira ide li netko u A3 na koncerte i konzumira li netko nezavisnu kulturu.

Sretan rođendan i hvala za ovih 18 godina!

I. Š.

Narodna knjižnica – Knin osniva Čitateljski klub!

Svi koji želite postati članom, odnosno članicom kluba, a punoljetni ste – možete se prijaviti na pultu knjižnice do 30. prosinca ove godine.

Klub će voditi profesorica hrvatskog jezika i književnosti Nada Jakovčević, a sastanci će se održavati jednom mjesečno u knjižnici.

Inače, klub čitatelja funkcionira na način da se članovi dogovore koju će knjigu čitati – da bi na idućem sastanku pričali o toj knjizi, odnosno raspravljali i razmjenjivali dojmove.

Klub čitatelja je jedna divna forma za poticanje čitanja, za razmišljanje o pročitanome, ali i za druženje s drugim ljubiteljima knjige. Vjerujemo da su to sve dobri razlozi da se prijavite.